Hadžiabdić: Opće izbore ćemo raspisati između 7. i 9. maja

Govoreći o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, koji je danas trebao biti razmatran na sjednici Doma naroda državnog parlamenta, a koji predviđa optičko skeniranje glasačkih listića, uvođenje video nadzora na glasačka mjesta i uzimanje otisaka prstiju, Hadžiabdić je kazala da je CIK BiH u svom mišljenju otvoreno rekao šta znači implementacija ovog prijedloga izmjena Izbornog zakona, koja se predlaže pet mjeseci i deset dana pred izbore.

Po njenim riječima, to dovodi CIK BiH praktično „pred jedan nerealan zadatak koji bi mogao ugroziti provedbu izbora“.

"Radi se o tome da prijedlog sadrži, prije svega, niz vrlo nejasnih, nepreciznih i nedefiniranih odredbi koje praktično ne razumijemo. Nije nam jasno da li je zakonodavac stao na stranu upotrebe, na primjer, video nadzora koji je sistem, ili videokamere ili kamere koji su tehnički uređaji, jer se potpuno različita terminologija provlači kroz cijeli zakon", kazala je Hadžiabdić.

Ona dalje kaže da u jednom dijelu ima odredba da birački odbor 12 sati pred otvaranje biračkih mjesta dobija video kameru.

"Šta on treba da radi s tom video kamerom. Je li zakonodavac pretpostavio da će birački odbor instalirati kameru, pošto u drugom članu traži od biračkog odbora da provjeri ispravnost video nadzora i optičkih skenera. Da bismo imali potpunu sliku o tome šta to znači za izbornu administraciju na terenu, mi smo tražili mišljenje od svih općinskih izbornih komisija. Odgovorili su nam iz 128 općinskih, odnosno gradskih komisija", kazala je predsjednica CIK-a BiH.

Mislimo, dodala je, da je potpuno nerealno da u tako  kratkom roku izborna administracija iznese taj zadatak nepripremljena.

"Bar 50 komisija je reklo da možda može iznijeti zadatak, ostali ne mogu. Internet, umjesto na pet hiljada i nešto biračkih mjesta imamo na svega 2.000. Znači, ako se očekuje biometrijska identifikacija, ako ona ide preko IDDEEA-e, s kojom bi trebalo uvezati sva biračka mjesta, što također nije jasno šta se želilo, to otežava i samu kompleksnu javnu nabavku. Jer vi ne znate šta nabavljate, da li neki lokalni uređaj u koji će se imputirati podaci o svim biračima, što se sudara s privatnošću, ili očekujete da imate vezu između biračkog mjesta i IDDEEA-ine baze podataka o biračima za što nemate kablove", smatra Hadžiabdić.

Ona kaže da je procjena ovog zakonskog rješenja „nerealna, ona se navodno zasniva na nekim preliminarnim izjavama ili informacijama iz CIK-a“.

"Mi smo zaključili da su te cijene kalkulisane isključivo za optičke skenere pod uslovom da se koriste na biračkim mjestima samo glasački listići formata A4. Nije kalkulisana cijena za kamere ili za video nadzor, ni za biometirjsku tehniku. Tako da uopće ne znamo kako bismo taj zadatak iznijeli do kraja. Da je ovaj zakon usvojen, ušli bismo u jednu izbornu avanturu, a ne u tačno zakonom definiran proces provedbe izbora", smatra Hadžiabdić.

Upitana u vezi izmjena Izbornog zakona kada je riječ o Domu naroda FBiH, te da li CIK BiH priprema neko rješenje ukoliko ne dođe do dogovora, Hadžiabdić je kazala da ova vrsta pitanja koja se sad raspravlja van parlamenta i van interresorne radne grupe, uz pokroviteljstvo određenih ambasada, je potpuno jedna politička aktivnost koja se svodi isključivo na implementaciju presude Ustavnog suda BiH. 

Po njenim riječima, implementacija te presude nije u nadležnosti CIK-a.

Dodala je da postoje određene odredbe koje daju neku nadležnost CIK-u, ali „zbog svega što se desilo i ogromnog pritiska na CIK samo zbog nekog radnog materijala koji se proglasio prijedlogom, odlukom i gotovom odlukom, CIK ovo pitanje neće otvarati“. 

"Mi ulazimo u izbore bez definiranih pravila. Danas ćemo pretposljednji set podzakonskih akata usvojiti, na još jednoj sjednici raspisati izbore i mi ulazimo u izbore i sada je sva odgovornost na političkim akterima", navela je Hadžiabdić.

Upitana da li CIK BiH ima, po zakonu, obavezu da reagira, ako niko drugi ne bude, kada je riječ o implementaciji izbornih rezultata, Hadžiabdić je kazala da „dok god zakonodavac ima obavezu da ispuni presudu Ustavnog suda, mi ćemo  čekati“.

"Pogotovo što su naši radni materijali proglašavani unaprijed serviranim odlukama kojima ukidamo prava određenim narodima", kazala je Hadžiabdić. 

Ona je navela i to da, ako sastanak koji se najavljuje 3. maja ne uspije, očigledno je da će se taj proces nastaviti i u izbornoj godini „što je vrlo nepopularno i protivno međunarodnim standardima“.

"Ali ta rješenja su nama neophodna da bi završili izbore. Sve da do njih zakonodavci dođu i u januaru 2019. dobro su došla. Inače imamo ogroman problem", smatra Hadžiabdić. 

Predsjednica CIK-a BiH je kazala i to da, ako dođe do izmjena zakona koji se odnose na neposredne izbore, poput ovog prijedloga koji se najavljuje u vezi s novim tehnologijama, „mi zaista imamo ogroman problem, jer bi raspisali izbore po jednom zakonu, a onda prilagođavali provedbu novim odredbama, koje su nerealne u kratkom vremenu“.

Istaknula je da se ovako radikalne reforme ne rade u ovako kratkom vremenu, za njih treba najmanje dvije godine, uz široku javnu raspravu.

"Što se tiče odredbi koje se odnose na posredne izbore, one se odnose na posredne izbore, a ti izbori dolaze na red 2019. godine i nemaju ništa sa izborima koje provodimo 7. oktobra", kazala je Hadžiabdić.

Dodala je da CIK BiH može raspisati izbore, te da će sigurno rezultate izbora koje će raspisati u maju za 7. oktobar objaviti i po zakonu su dužni da ih imaju do 7. novembra 2018. godine.

"To su rezultati neposrednih izbora, a onda idemo u ciklus posrednih izbora za koje nam trenutno nedostaju odredbe da bi ih proveli do kraja", kazala je Hadžiabdić.