Banke se žestoko usprotivile moratoriju na sve kredite i smanjenju kamata na 1%

Udruženje banaka Federacije Bosne i Hercegovine uputilo je dopis predsjedavajućem Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Mirsadu Zaimoviću, premijeru Federacije BiH Fadilu Novaliću i ministrici finansija FBiH Jelki Miličević, usprotivivši se oštro "potencijalnim amandmanima" na prijedlog Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, konkretno, obaveznom moratoriju kredita svim fizičkim i pravnim licima na period od 6 do 12 mjeseci, te kamate od 1% na kredite u moratoriju.

Ovaj dopis očito je posljedica zahtjeva iz SBB Fahrudina Radončića koji smatra da bankarski sektor treba napraviti ove ustuple bh. privredi i društvu. Tim prije jer je takav moratorij već uveden u Srbiji.

Dopis potpisuje Berislav Kutle dugogodišnji predstavnik bankara i BiH.

"Smatramo da bi ovakvi amandmani, ukoliko bi se usvojili, imali vrlo negativne posljedice po ekonomiju, a da pri tom nisu opravdani nikakvim stvarnim potrebama i efektom, te želimo pojasniti zašto, kako biste imali to na umu prilikom razmatranja amandmana. Apeliramo na vašu odgovornost za stabilnost ekonomije i prevazilaženje krize na način da odvažete ozbiljnost i kredibilitet prijedloga i njihovih posljedica. Podsjećamo da trenutno rješenje propisano odlukom Agencije za bankarstvo već definiše ovu tematiku na adekvatan način i spram klijenata i spram banaka. Sadašnje rješenje ima
na umu da će potrebe za odgodama trajati duže, te daje set mjera za odgovarajući period i fokusirano je na one kojima je potrebno", navodi se u dopisu Udruženja banaka FBiH koje je portal Radiosarajevo.ba imao na uvidu.

Banke su, dodaje se, već počele sa implementacijom ovih mjera i "namjera je banaka podržati stanovništvo i privredu davanjem odgoda na plaćanje 
tako sto će iskoristiti svoje viškove likvidnosti a pri tome ostati kreditno aktivne i odgovoriti svojim obavezama za isplate depozita"

"Zašto moratorij od 6 ili 12 mjeseci na sva pravna i fizička lica nije dobro rješenje? Osnovni razlog je činjenica da bankarski sektor nema dovoljno likvidnosti da ovo podrži, te da bi ovakva mjera uzdrmala stabilnost sektora i nanijela nesagledive posljedice ekonomiji. Razlog za ovo ne leži u slabosti bankarskog sektora, koji je danas visoko likvidan, nego u činjenici da mjera samo po sebi nema smisla i neproporcionalno potrebi narušava tu likvidnost, a zato joj ni jedna druga država nije pribjegla. Ne postoji u tržišnoj ekonomiji niti jedan pravni subjekt koji može izdržati odgodu naplate svih potraživanja na 12 mjeseci bez posljedica", pišu iz Udruženja.

Nadalje, iz bankarskog sektora pojašnjavaju da mjesečna otplata kredita u Federaciji (samo onih koji imaju rate) jeste oko 509 miliona KM. To, po njima, znači da bi sa moratorijem svim klijentima na 6 mjeseci, kako se predlaže, izostao priliv bankama od 3,14 milijardi KM, a za 12 mjeseci priliv od 6,28 milijardi bankama, u kojem periodu se očekuje od banaka da imaju likvidnost da servisiraju svoje obaveze.

"Prva posljedica ovoga je da nećemo moći odgovoriti zahtjevima za isplatu depozita, a jedan od naših primarnih zadataka je očuvanje sigurnosti depozita i ono ne smije biti ugroženo. Podsjećamo da je od 19 milijardi KM depozita koliko držimo, 75% depozita po viđenju, dakle depozita za koje se u svakom trenutku može tražiti povlačenje od strane klijenata. Samo jedan neisplaćeni depozit uslijed nedostatka likvidnosti, od strane bilo koje banke može pokrenuti masovnu paniku povlačenja depozita i urušiti cijeli sektor", tvrde iz Udruženju banaka i dodaju:

"Druga posljedica ovoga je da nećemo imati novca za dalje kreditiranje koje je prijeko potrebno ekonomiji da bi se oporavila od krize, a ovo znači da bi kreditna aktivnost banaka postala upitna i neizvodljiva u svim oblicima, od redovnog kreditiranja svih naših klijenata, do kupovine entitetskih obveznica potrebnih za zatvaranje budžetskog deficita, te učestvovanja u radu Garantnog fonda Federacije za pomoć privredi".

Na koncu, tvrde bankari, "treća posljedica ovoga je da će ova mjera pokrenuti niz mjera optimizacija poslovanja banaka koje vjerovatno uključuju smanjenje plaća, otkaze i raskide ugovora sa dobavljačima".

"Banke, kao i svi ostali privredni subjekti u FBiH zbog krize imaju značajan
pad prihoda, a zbog opće percepcije javnosti da banke imaju viška novca, očekuje se da banke same prevaziđu isti udar koji ima i ostatak ekonomije i na njih nisu usmjere mjere pomoći bilo koje vrste. Prihvatamo situaciju u kojoj bankarski sektor nema nikakve eksterne pomoći u smislu subvencija i odgoda sa bilo kojeg nivoa vlasti i odlučni smo je sami prevazići, iako je zaista jedinstvena u svijetu. Međutim, na ovu situaciju, dodatni pritisak ovog amandmana će gotovo sigurno prisiliti banke da sagledaju i smanje svoje
troškove. Bankarski sektor u Federaciji ima 6700 zaposlenih, više od 300 iznajmljenih prostora za rad poslovnica, godišnje vrši primarnu potrošnju od cca 600 miliona KM kroz razna plaćanja radnicima i dobavljačima, te plaća više od 100 miliona direktnih i indirektnih poreza, a čija će se potreba dovesti u pitanje direktnih i indirektnih poreza"

Na kraju tvrde da je "moguće postaviti pitanje diskriminacije bankarskog sektora u odnosu na ostatak privrede u BiH sa ovakvom mjerom prisilnog prebacivanja prihoda u druge sektore, otvoriti temu prava vlasnika kapitala nad pretrpljenom štetom, te poslati iznimno loše poruke stranim investitorima u pogledu sigurnosti njihovih ulaganja".

"Molimo vas da razmotrite ove argumente prilikom donošenja odluke o navedenim amandmanima, te donesete savjesnu i odgovornu odluku koja ima racionalna uporišta za održavanje stabilnosti ekonomije. Naglašavamo da su banke bile i nastaviće biti partneri stanovništvu i ekonomiji u ekonomskom rastu i prevazilaženju ove krize", zaključili su u Udruženju banaka.