Žene u Bosni i Hercegovini teže dobijaju kredite?

Tomka Ristić iz Bijeljine, prije sedam godina, odlučila je pokrenuti vlastiti biznis. Ona i suprug, koji je sa njom u porodičnom biznisu, nisu imali novca za otvaranje hemijske čistionice, pa su se odlučili na pozajmicu. U banci za njih nije bilo razumijevanja, kaže Tomka za Radio Slobodna Evropa (RSE).

"Ideja je bila tu, ja znam taj posao. Što se tiče finansiranja od banke, tu nismo naišli na razumijevanje, ali mi nismo imali nikakve garancije. Tražili su žirante sa nekim sigurnim poslovima, određenim primanjima, što ja nisam imala. Ni hipoteka nije bila moguća, mi smo u to vrijeme bili podstanari, nisam imala nekretninu na svoje ime ili suprug na svoje", kaže ona.

Hemijsku čistionicu otvorili su pomoću sredstava mikrokreditne organizacije.

"Otišli smo u mikrokreditnu organizaciju, gdje su nas ljudi prije svega saslušali, onda su nam predložili koji iznos. U početku su bili manji iznosi. Jedan sam uzela ja, jedan je uzeo suprug i krenuli smo sa najmanje opreme, u to vrijeme sa neke tri mašine. A sad ih imam trinaest, nakon sedam godina", priča Tomka za RSE.

Danas je zahvalna za mogućnost pozajmice kod mikrokreditne organizacije, jer drugačije ne bi mogla imati svoju firmu, iako, nastavlja ona u bankama su mnogo niže kamate na kredit.

"Ja sad da odem u banku, sad bih mogla da dobijem, kad pogledaju moje poslovanje. Sad se i nude, ako šta treba. Ali, šta je bilo na početku? Ja nisam nigdje mogla da podignem ni 2.000 KM (oko 1000 eura), ni u jednoj banci. Jednostavno, vi ne ispunjavate uslove, nije bilo načina", priča ona.

Preduzetnicama u BiH ograničen pristup kreditima

Prema izvještaju "Ažurirana sistemska dijagnostika zemlje", Svjetske banke u BiH, veliki udio svojih plasmana banke u Bosni i Hercegovini usmjeravaju u potrošačke kredite i zajmove za javna preduzeća, što ograničava iznose kredita raspoloživih za investicije u privatni sektor i mikro, mala i srednja preduzeća.

Kako se navodi u izvještaju naročito je pogođena prerađivačka industrija.

Da bi dobile kredit, firme iz prerađivačkog sektora moraju osigurati kolateralu (sredstvo obezbjeđenja banaka pri kreditnim poslovima) od 262 procenta vrijednosti zajma – za razliku od 123 procenta, koliko se traži od zajmoprimaca iz maloprodaje.

Pri tome su prisutne i razlike između žena i muškaraca poduzetnika.

Od 80 procenata kompanija, na čijem su čelu žene, tražena je kolaterala da bi mogle dobiti zajam, dok je samo 65 procenata kompanija na čijem su čelu muškarci trebalo osigurati kolateralu.

Kako se dalje navodi u izvještaju Svjetske banke u BiH, poduzetnicama je ograničen pristup sredstvima kao što je zemljište – najpoželjnija kolaterala za finansijske institucije i u nepovoljnijem su položaju kod prikupljanja početnog kapitala.

Zašto je to tako, razloge za RSE objašnjava Aida Zubčević, vlasnica privatne firme za proizvodnju herbalnih preparata i ljekovitog bilja, te predsjednica Udruženja žena poduzetnica u Bosni i Hercegovini.

"Postoji problem sa kreditima zato što žene uglavnom nisu vlasnice imovine. Kad to kažem, mislim na porodičnu imovinu, na zemljište, na kuću i slično. Najčešće ne mogu obezbijediti kolateral. Sad, koliko se traži više ženama kolateral nego muškarcima – čula sam za tu anketu koju je uradila Svjetska banka, pretpostavljam da su došli do pravih rezultata – u svakom slučaju su u nepovoljnijem položaju i teže dolaze do tih sredstava", objašnjava Aida Zubčević.

Ona ističe da je teže ženama vlasnicama obrta, gdje moraju banci dati garanciju "cijelom svojom imovinom", za razliku od firmi.

Više o ovoj temi možete pročitati OVDJE.