Zašto se stopa dijabetesa udvostručila u posljednjih 30 godina: Šta se može učiniti po tom pitanju?

Više od 800 miliona ljudi širom svijeta ima dijabetes, otkriva studija. Stope dijabetesa širom svijeta su se više nego udvostručile u  posljednje tri decenije, a više od polovine slučajeva nije liječeno, pokazala je globalna studija.

Šta je dijabetes?

Dijabetes je kronična bolest uzrokovana kada gušterača ne proizvodi dovoljno (ili bilo koji) inzulin (hormon koji reguliše glukozu u krvi) ili tijelo ne može učinkovito koristiti inzulin koji proizvodi. Nekontrolirani dijabetes može uzrokovati hiperglikemiju ili povišeni šećer u krvi, što s vremenom može uzrokovati ozbiljna oštećenja mnogih tjelesnih sistema, posebno nerava i krvnih sudova.

Koja je razlika između dijabetesa tipa 1 i tipa 2?

Dijabetes tipa 1 je autoimuna bolest u kojoj tijelo uništava stanice u pankreasu koje proizvode inzulin. Dijabetes tipa 2 je metabolički poremećaj koji sprečava tijelo da pravilno koristi inzulin. Više od 95% ljudi sa dijabetesom ima dijabetes tipa 2 . Za razliku od tipa 1, dijabetes tipa 2 se može spriječiti. Prekomjerna težina, nezdrava prehrana i nedovoljno vježbanje, kao i genetski faktori, mogu povećati rizik od razvoja dijabetesa.

Trending

Američki profesor za Radiosarajevo.ba: I Srbija i Hrvatska su prijetnja bosanskoj državnosti

Koliko ljudi ima dijabetes?

Studija Lancet otkrila je da se stopa dijabetesa kod odraslih udvostručila sa otprilike 7% na oko 14% između 1990. i 2022. Ukupno je izračunato da 828 miliona ljudi starijih od 18 godina ima to stanje, što je otprilike 630 miliona ljudi više u tri decenije.

Dok je Indija činila više od četvrtine svih slučajeva i ima stopu dijabetesa veću od 20%, stopa dijabetesa u Velikoj Britaniji (8,8%) je na drugom mjestu nakon SAD-a (12,5%) u G7.

Zašto toliko raste broj slučajeva dijabetesa?

Rastući nivoi gojaznosti podstiču epidemiju dijabetesa tipa 2. Prema Svjetskoj federaciji za gojaznost, skoro milijardu odraslih i 159 miliona djece živi s gojaznošću. Kako je veća vjerovatnoća da ćete razviti dijabetes kako starite, globalno društvo koje stari također povećava prevalenciju ovog stanja. Zdrav način života nekima je nedostupan. U mnogim zemljama, nezdrava hrana je jeftina, zgodna i uveliko reklamirana, dok zdravu hranu može biti sve teže nabaviti i poskupjeti zbog suša, poplava i porasta mora uzrokovanih klimatskim promjenama, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. U međuvremenu, na nekim mjestima je teško sigurno vježbati.

Kako se liječi dijabetes?

Ljudi sa dijabetesom tipa 1 trebaju injekcije inzulina ili pumpu da bi preživjeli. Dok onima s dijabetesom tipa 2 može biti potreban inzulin ili lijekovi za smanjenje glukoze; Promjene u ishrani i načinu života također pomažu u kontroli nivoa šećera u krvi.

Zašto toliko ljudi u zemljama sa nižim i srednjim prihodima ne dobija lijekove koji su im potrebni?

Skoro 450 miliona ljudi sa dijabetesom se ne liječi, pokazala je studija Lancet, što je tri i po puta više od broja iz 1990. godine. Većina ovih ljudi nema dijagnozu. Uprkos dostupnosti efikasnih lijekova za snižavanje glukoze, milioni ljudi sa dijabetesom u zemljama sa niskim i srednjim prihodima (LMIC) se ne leče. Prema Leifu Fenger Jensenu, generalnom direktoru Svjetske fondacije za dijabetes, "komplijeksne prepreke pristupu zdravstvenim uslugama" u zemljama sa nižim i srednjim prihodima otežavaju rješavanje dijabetesa. "Ovi izazovi dovode do nedovoljne dijagnoze i ograničenog pristupa njezi dijabetesa, uz velike ljudske i ekonomske troškove kako za pojedince tako i za društva."

Šta se može učiniti povodom toga?

Poboljšanje pristupa ljekaru će olakšati i prevenciju i postavljanje dijagnoze. Smanjenje cijene lijekova za dijabetes, posebno u LMIC-ima, također bi napravilo razliku. Osim toga, postoji široko rasprostranjen konsenzus da je potrebno više aktivnosti za smanjenje pretilosti. Studija objavljena prošlog mjeseca pokazala je da smanjenje šećera koji djeca dobijaju u maternici i da ih kao male djece može zaštititi od dijabetesa i visokog krvnog tlaka u odrasloj dobi.

Johanna Ralston, izvršna direktorica Svjetskog foruma za gojaznost, rekla je da bi zemlje trebale zauzeti sistematski pristup "fokusirajući se na prevenciju, mjere javnog zdravlja i politike koje ograničavaju izloženost nezdravom marketingu hrane, posebno djece".