Zašto mlade žene u Bosni i Hercegovini ne koriste kontracepciju?

7
Radiosarajevo.ba
Zašto mlade žene u Bosni i Hercegovini ne koriste kontracepciju?
Foto: Pixabay / Ilustracija

Nataša* nervozno kupuje žvake, maramice, pa probiotik u apoteci u Sarajevu. Izabrala je apoteku na drugom kraju grada od onog u kojem živi. Okreće se i tek kada je sigurna da u prostoriji nema nikoga osim nje i farmaceutkinje, pita za pilule za kontracepciju.

Apotekarka joj prvo traži recept od ginekologa, ali, iako ga Nataša ima, pilule joj ne pokriva zdravstveno osiguranje, te mora da ih plati. U tom trenutku u apoteku ulazi stariji gospodin i Nataša istrčava, bez pilula.

"Trebalo mi je tri godine da dođem do te apoteke, a onda sam izjurila iz nje, kao bez duše", opisuje 22-godišnja Nataša kako je izgledala njena prva kupovina kontraceptivnih pilula.

Nataša je seksualno aktivna od 17. godine, ali je kontracepciju počela da koristi sa 19. Živjela je u manjem gradu u Bosni i sve joj je, kaže, bilo problem.

"Prvo me je bilo stid da odem kod ginekologa, pa da pitam za pilule, onda da nađem novac da mogu svakog mjeseca da ih kupim i, na kraju, da se odvažim da stvarno odem u tu apoteku", kaže ona.

Natašina priča nije neobična u Bosni i Hercegovini, piše BBC, gde svega 18 odsto ljudi koristi kontracepciju, podaci su Kontraceptivnog atlasa Evrope koji izdaje Evropski parlamentarni forum za seksualna i reproduktivna prava. U Velikoj Britaniji je taj procenat 74, a u Srbiji 49 odsto.

Tako se BiH 2022. našla među tri najlošije rangirane zemlje Evrope po pitanju pristupa kontracepciji i planiranju porodice koje omogućava država, odmah iza Poljske i Rusije.

"BiH ne osigurava kontracepciju za opštu populaciju, kao ni za mlade ljude ili ranjive grupe", kaže Marina Davidašvili, direktorka istraživačkog odeljenja Foruma.

Država ne omogućava, dodaje ona, "ni savjetovanje, niti pruža tačne informacije ljudima o kontracepciji".

Stižu kontracepcijske pilule za muškarce: Uskoro počinje testiranje

Stižu kontracepcijske pilule za muškarce: Uskoro počinje testiranje

"Time utire put mitovima i nepouzdanim izvorima, poput online blogova gdje se ljudi informišu što dovodi do neželjenih trudnoća, a zatim i do pobačaja", dodaje Davidašvili.

Prema posljednjim dostupnim ali nepotpunim podacima, u BiH se svakog dana obavi 11 abortusa, što je oko 4.000 na godišnjem nivou, javlja Radio Slobodna Evropa.

I u FBiH i RS pilule ne mogu da se dobiju bez recepta i koštaju znatno više nego u drugim zemljama Evrope, dok u Federaciji troškove ni jedne vrste pilula ne pokriva državno zdravstveno osiguranje, a za hitnu kontracepciju neki i dalje traže recept.

Iz Ministarstva zdravlja Federacije BiH nisu odgovorili na pitanja BBC-ja o razlozima zašto se kontracepcija ne dobija bez recepta i država ne pokriva troškove lijeka.

Drugi dio problema su "kulturološke patrijarhalne norme koje obeshrabruju žene da koriste kontracepciju", kaže Emina Osmanagić, direktorka nevladine organizacije Institut za populaciju i razvoj, za BBC.

Religijske zajednice uglavnom ne odobravaju korišćenje kontracepcije van braka i za one koji nemaju djeca. Islamska zajednica u BiH odobrava kontraceptivne mjere "samo kao poslednju opciju i to iz zdravstvenih razloga ili pauze u začeću, kako bi se posvetila veća pažnja drugoj mlađoj djeci". 

"Mislimo da je razgovor o kontracepcijama izlišan", kaže Mustafa Prljača iz Rijaseta. "U trenutnim okolnostima u čitavoj regiji se suočavamo s drastičnim padom nataliteta, mnogi mladi ljudi odlaze i žive negdje drugdje." 

Na pitanje o kontracepciji, nisu odgovorili iz Katoličke i Pravoslavne crkve u BiH.

Nataša je danas apsolventkinja na fakultetu u Sarajevu, ali je prije četiri godine bila tek, kaže, "djevojčurak iz unutrašnjosti". Prvi seksualni odnos je imala u trećem razredu srednje škole, s tadašnjim dečkom.

Ova država dijeli besplatna kontraceptivna sredstva za sve žene ispod 25 godina

Ova država dijeli besplatna kontraceptivna sredstva za sve žene ispod 25 godina

Prije seksa, Nataša s momkom nije razgovarala o kontracepciji jer ju je, kaže, bilo sramota da to i pominje: "Nakon nekoliko puta, pomenula sam kondom jer sam se uplašila da ću ostatoi trudna, a još sam bila klinka." Momak joj je, kaže, tada rekao da je izričito protiv kondoma "jer oni umanjuju muškarcu užitak i sprečavaju da doživi vrhunac", pa je Nataša počela da razmišlja kako na drugi način da spreči neželjenu trudnoću. "Na polne bolesti nisam ni pomislila", priznaje ona.

Nataša objašnjava da želi da ispriča njeno iskustvo da bi pomogla drugim djevojkama, kao što su njoj prijateljice. Znala je da postoje pilule za kontracepciju, ali u Federaciji nije mogla da ih dobije bez recepta. Ona zato nije htjela ni da razmišlja o odlasku ginekologu dok se nije preselila u Sarajevo.

"Mjesto u kom sam rođena nije toliko malo, ali se svi znaju", objašnjava.

Da je otišla kod ginekologa i nekoga srela u ordinaciji, "svi bi znali da sam imala seks", dodaje. Sigurna je da bi je ljudi osuđivali i ogovarali kako je promiskuitetna. Plašila se da bi ove priče mogle da dođu i do njenih roditelja, s kojima nikada nije pričala o seksu pre braka, ali je mogla da oseti da oni to ne odobravaju.

Nataša je nakon dvije godine, tokom kojih je imala nezaštićene odnose, otišla na prvi pregled u ginekološku ordinaciju. Tada su joj, kaže, "ludom srećom rekli da je zdrava, da nema nikakvih polnih bolesti" i prepisali pilule za kontracepciju.

Sejda Džino
Foto: BBC: Sejda Džino

"Mnogo mi je lakše od kada koristim zaštitu i ne mislim o svim opasnostima", kaže Nataša.

U jednoj od ginekoloških ordinacija u Sarajevu radi i viša medicinska sestra Sejda Džino. Ona je radni vijek provela u državnom Zavodu za zaštitu žena i materinstva kantona Sarajevo. Zatim je ostvarila pravo na penziju, jer je, kaže, rano počela da radi, a 2006. godine je otvorila Savetovalište za mlade u centru Sarajeva, zajedno sa nevladinim Institutom za populaciju i razvoj. Djevojke mahom dolaze u ovo Savetovalište jer onda niko ne zna da idu ginekologu, a ginekološke preglede besplatno mogu da obave djevojke do 26 godina.

Azra Mehmedović, 21-godišnja studentkinja psihologije i disk-džokejka, više ni ne pamti koliko je prijatelja informisala o sigurnom seksu i uputila ginekologu.

Sve što trebaš znati o kontracepciji a ne usuđuješ se pitati

Sve što trebaš znati o kontracepciji a ne usuđuješ se pitati

Ova nasmijana mlada žena iz Sarajeva želi da se bavi forenzičkom psihologijom, a interesuje je i učešće u radu organizacija za mlade. Njeni vršnjaci, kaže, stupaju u seksualne odnose "jako rano, sa 14 ili 15 godina, ali ne znaju puno o zaštiti".

"Volim da govorim o tim temama, jer mislim da mogu da budem živi primjer kako nešto može drugačije da se uradi", dodaje.

Azri se često dešavalo da joj se prijateljica povjeri da njen dečko ne želi da koristi kondom: "Mnogo njih pristaje na to, pri tom misleći da polno prenosive bolesti postoje samo negdje tamo daleko, u Americi ili slično.".

Azra je seksualno aktivna od 18. godine i kontracepciju je odmah počela da koristi. Prvo je koristila kontraceptivne pilule, a onda je zbog specifičnog medicinskog stanja, prešla na kondome.

"Dosta sam znala o tome jer su mi roditelji vrlo otvoreni, mogla sam i s ocem da pričam o svemu", kaže Azra. "Mnogo mojih prijateljica dolazi iz tradicionalnih porodica i ne bi im palo na pamet da pokrenu ovu temu."

Nataša je tako s roditeljima imala potpuno drugačiji odnos po ovom pitanju: "Nisam smjela ocu ni da kažem da mi kupi uloške kada dobijem menstruaciju, a kamoli da pomenem seks."

Nadala se da će majka biti otvorenija, ali je shvatila da ni sa njom ne može da razgovara još tokom djetinjstva kada je čula "kako komentariše ponašanje djevojaka koje su imale nekoliko veza prije braka".

Azra Mehmedović
Foto: BBC: Azra Mehmedović

Azra i Nataša dobile su preko potrebni recept za pilule za kontracepciju, ali su naišle na novu prepreku. "Pilule su jako skupe, ali i kondomi i to je mnogo tužno", kaže Azra.

Kada student, dodaje, plati rentu i sve ostalo, mora da izdvoji šest maraka (tri evra) za kutiju kondoma ili 26 maraka (13 evra) za pilule. Zato se kontracepcija "planski kupuje i planski troši", kaže Azra.

Nataša daje 24 maraka za pilule koje pije svakog mjeseca jer ovi lijekovi u Federaciji nisu na listi esencijalnih, što znači da država ne pokriva troškove, čak iako žena ima recept državne ginekološke ustanove.

"Kada dobijem novac od roditelja za sve troškove, zakinem na hrani ili piću i smanjim izlaske, pa mogu da kupim pilule", kaže Nataša.

Na pitanje BBC-ja zašto žene u Federaciji nemaju pravo na besplatne pilule za kontracepciju iz Ministarstva zdravlja ovog entiteta nisu odgovorili. Za razliku od FBiH, entitet RS ima na spisku jednu vrstu kontraceptivnih pilula čije korišćenje pokriva Fond zdravstvenog osiguranja.

Kontracepcija u BiH: Tabu ili potreba?

Kontracepcija u BiH: Tabu ili potreba?

"Ovaj lek je dostupan na recept osiguranicima na preporuku ginekologa", kažu iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS za BBC.

Azra misli da se ženama odlukom države da ne pokriva troškove za kontracepciju šalje i dodatna poruka.

"Kada bi barem jedna vrsta pilula bila besplatna, onda bismo i taj sram suzbili", kaže. Tako bi se ženama „poslala poruka da država misli da je to okej", dodaje ona.

Dodatni problem imaju i žene koje uzimaju hormonsku terapiju zbog drugih zdravstvenih problema, a ne zbog sprečavanja začeća.

„Ni te žene nemaju pravo da lijek dobiju besplatno", kaže Tijana Medvedec Hodžić iz Institut za populaciju i razvoj.

Državne odluke Bosne i Hercegovine Davidašvili naziva "oduzimanjem prava ženama na zdravlje".

Kompletan tekst čitajte na ovom LINKU

*ime sagovornice je promijenjeno zbog zaštite identiteta

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (7)

/ Povezano

/ Najnovije