Zašto hrabri Volodimir Zelenski ne bi mogao biti predsjednik BiH?

Da je kojim slučajem te 1978. godine rođen, odrastao i da živi u Bosni i Hercegovini, a ne u gradu Krivij Rih, u jugoistočnoj Ukrajini, ukrajinski lider Volodimir Zelenski, koji je svojom hrabrošću ovih dana zadivio svijet, ne bi mogao biti predsjednik!

Piše: Faruk Vele

Razlog je jednostavan, iako bi bio građanin Bosne i Hercegovine, Bosanac, nosilac pasoša države Bosne i Hercegovine, Zelenski - koji je ruskom Golijatu poručio da „neće pobjeći iz zemlje“, iako je označen kao glavna meta Vladimira Putina i iako su na njega poslane čečenske ubice Ramzana Kadirova - ne bi mogao ni da se kandidira za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz samo jednog razloga, jer nije "konstitutivni" i potječe iz jevrejske porodice!

Trending

Nastavak kreditne linije - Stambeni krediti za mlade i uspješnog poslovanja Union banke

Sejdić i Finci

Ovaj apsurd pokazuje ono što je najstrašnije u priči o presudi u slučaju "Sejdić-Finci" o kojoj slušamo evo skoro 13 godina. Jer je u Ustavu naše zemlje ugrađena sistemska diskriminacija i građani Bosne i Hercegovine, ma kako bili hrabri, sposobni, lojalni svojoj zemlji ne mogu da budu birani, jer nisu "konstitutivni"...

Jakob Finci, u ime Jevrejske zajednice, iz koje dolazi i Zelenski, te Dervo Sejdić, predstavnik romske zajednice u BiH, podnijeli su apelaciju Evropskom sudu za ljudska prava upozoravajući na diskriminatorske odredbe najvišeg akta u BiH.

Podsjetimo, 22. decembra 2009. godine Evropski sud za ljudska prava u Strazburu donio je odluku u predmetu "Sejdić i Finci protiv BiH" u kojoj je jasno rečeno da je Ustav BiH diskriminatorski jer ne dozvoljava nekonstitutivnim narodima da se kandidiraju za funkciju člana Predsjedništva ili delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Suština presude je jasna, a to je da svi bh. građani trebaju imati ista prava, i to nije nikakva radikalna ideja, kako se već dugo nastoji podmetnuti ovdašnjoj javnosti.

Odbor ministara Vijeća Evrope pozvao je i u junu prošle godine bh. vlasti na reforme kako bi se Ustav i zakoni uskladili s presudama Evropskog suda za ljudska prava i ispunila presuda u predmetu "Sejdić i Finci".

No, slučaj "Sejdić-Finci" nije jedini. Podsjećamo da je član 46. Evropske konvencije u "presudi Zornić" primijenjen, između ostalog, u stavu 43. te presude, gdje se kaže "da svaki građanin Bosne i Hercegovine ima pravo da učestvuje u izbornom procesu, pod jednakim uslovima kao svaki drugi građanin". I da se ne daju nikakva posebna prava konstitutivnim građanima.
Kako je ranije za portal Radiosarajevo.ba govorio sudija Evropskog suda za ljudska prava Faris Vehabović, time se, praktično, uvodi princip građanske države i građanina kao nosioca suvereniteta.

"Na kraju krajeva, kakva je demokratija ako u njoj nema građana?!", kazao je Vehabović.

On je podvukao da Evropa poziva BiH da se uspostavi takav ustavni i izborni proces koji će “svakom čovjeku dati jednaka šanse i prava u izbornoj utakmici”.
“Zbog toga treba posebno i svaki put ponoviti ovaj stav 43. iz "predmeta Zornić":

"Svi građani treba da učestvuju na jednakim osnovama u izbornom procesu. Bez davanja bilo kakvih posebnih prava konstitutivnim narodima”. To je ono oko čega se cijela priča mora kretati", rekao je Vehabović za portal Radiosarajevo.ba.

Zašto Zelenski legitiman, a Komšić ne?

Dok Ukrajinci i svijet slave Zelenskog, Ukrajinca, ukrajinskog predsjednika koji se hrabro odupire ruskoj agresiji, dotle se svojevrsni bosanski Zelenski, predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić (ma kako se neko odbijao da se složi s njegovom politikom i ma koliko i je autor ovih redaka nerijetko kritizirao njegove poteze) pokušava delegitimizirati i osporiti.

Samo zato što je bosanskohercegovački patriota, što je pobrkao planove Putinovih balkanskih saveznika poput Dragana Čovića i Milorada Dodika, i što je nakon direktnog učešća u odbrani BiH od agresije, na koncu, hrabro ustao i protiv negativnih ruskih utjecaja, pokušaja destabilizacije naše zemlje, nametanja volje Moskve, onda kada mnogi nisu razumijevali širinu ruskog uplitanja i u pitanja Bosne Balkana.

I što je čuvao obraz i integritet države Bosne i Hercegovine odbijajući da se susretne sa šefom diplomatije Rusije Sergejom Lavrovom zbog ponižavanja bh. države i protežiranja Dodika koji je i tada, kao i danas, otvoreno radio protiv interesa naše zemlje, kao što je protiv ukrajinskih interesa radio bivši predsjednik, proruski Viktor Janukovič.

Primjer Ukrajine pokazuje da legitimni jesu svi građani Bosne i Hercegovine, posebno oni koji su istinski i bezuvjetno lojalni svojoj zemlji, ma iz koje etničke zajednice dolazili i ma kakvo bilo njihovo religijsko opredjeljenje bilo, pa zvali se oni Volodimir, il, pak: Željko, Sven, Jakov, Dervo, Azra, Ilijaz, Ivo, Svetozar ili nekako drugačije...

To je poruka demokratskog svijeta koji i ovih dana ustaje u zaštitu Ukrajine, ali i Bosne.