Vehabović: Strazbur traži građansku državu i građanina kao nosioca suvereniteta

Odbor ministara Vijeća Evrope pozvao je bh. vlasti da ubrzaju proces izborne reforme kako bi se Ustav i zakoni uskladili s presudama Evropskog suda za ljudska prava i ispunila presuda u predmetu "Sejdić i Finci".

Piše: Faruk Vele

Nakon sjednice Odbora ministara Vijeća Evrope na kojoj se raspravljalo o provedbi presude "Sejdić i Finci", donesena je odluka kojom se vlasti Bosne i Hercegovine "pozivaju da do 1. septembra ove godine pripreme nacrt prijedloga izmjena Ustava i Izbornog zakona".

"Tako bi se Opći izbori 2022. godine održali pod uvjetima u skladu s Konvencijom [Evropskom konvencijom o ljudskim pravima]", navodi se u odluci, prenio je ranije BIRN.

Tragom navedene odluke za Radiosarajevo.ba govori Faris Vehabović, sudija Evropskog suda za ljudska prava, koji tvrdi da Strazbur nije daavao nikakve ultimatume, kako je preneseno u BiH.

"Komitet ministara Vijeća Europe je donio odluku kojom je potvrđeno da ove odluke iz seta izbornih odluka nisu provedene, što, naravno, svi znamo, teda pozivaju vlasti u BiH da prije izbora 2022. usvoje neophodne izmjene ustava i izbornog zakonodavstva, da bi se mogli održati izbori bez diskriminatornih odredbi kako je to utvrđeno u ovim presudama", započinje Vehabović.

Važnost slučaja "Zornić"

Međutim, što je posebno važno, a što nije dobilo pažnju naše javnosti jeste pozivanje na član 46. Evropske konvencije koji je primijenjen u presudi "Zornić".

"Podsjećam da je član 46. Evropske konvencije u presudi "Zornić" primijenjen, između ostalog, u stavu 43. te presude, gdje se kaže "da svaki građanin Bosne i Hercegovine ima pravo da učestvuje u izbornom procesu, pod jednakim uslovima kao svaki drugi građanin". I da se ne daju nikakva posebna prava konstitutivnim građanima. Praktično, time se uvodi princip građanske države i građanina kao nosioca suvereniteta. Na kraju krajeva kakva je demokratija ako u njoj nema građana?!", kazao je Vehabović za Radiosarajevo.ba.

Podsjeća da pred svake opće izbore u BiH, a u svjetlu neizvršavanja presuda Evropskog suda, Vijeće Evrope, odnosno Komitet ministar pozivaju vlasti naše zemlje da usvoje neophodne promjene Ustava i Izbornog zakona da bi se ukinula diskriminacija.

"Ovdje se ne govori niti o nekakvim rokovima, ali se pozivaju vlasti u BiH da prije kraja 2021. godine usvoje ove izmjene kako bi se mogli održati izbori 2022. godine bez diskriminacije. To je proces koji se ponavlja pred svake izbore. Naravno, ne treba umanjiti značaj onog što Komitet ministara poziva da se uradi. Naprotiv, važno je da se to što prije desi", objašnjava sudija Evropskog suda za ljudska prava.

BiH nije demokratska država

Ali isto tako, dodaje on, važno je da sadržina progovara ono na šta Komitet ministara poziva.

"A to jeste da se konačno uspostavi takav ustavni i izborni proces koji će svakom čovjeku dati jednaka šanse i prava u izbornoj utakmici. Zbog toga treba posebno i svaki put ponoviti ovaj stav 43. iz predmeta "Zornić": "Svi građani treba da učestvuju na jednakim osnovama u izbornom procesu. Bez davanja bilo kakvih posebnih prava konstitutivnim narodima". To je ono oko čega se cijela priča mora kretati", rekao je.

Prema riječima Vehabovića, ono što sada imamo, opet gledano kroz presude Evropskog suda, ne možemo nazvati demokratijom!

"BiH po stavu Evropskog suda nije demokratska država. Ako želi da postigne taj epitet "demokratske", mora da se uskladi sa principima demokratije, vrlo jednostavno. A princip demokratije prije svega počiva na građanima i da s uključena tri osnovna principa - trodijelna podjela vlasti, slobodni, fer izbori, te vladavina prava i poštivanje ljudskih prava. To je ono čega u BiH ima najmanje. Zbog toga se insistira da se izbori provedu u skladu sa Evropskom konvencijom. Podsjećam, Evropska konvencija se isključivo bazira na građaninu i zaštititi individue, pojedinca, a ne kolektiviteta", podsjeća Vehabović.

Napominje da je moguće davati "neka dodatna obrazloženja", ali je tekst i jezik Vijeća Evrope su vrlo jasni i izričiti. Treba postojati politička volja da se dostigne taj nivo, smatra on.

"Vrlo jasno je navedeno šta se traži, ali neki bi htjeli da postignu kroz ovaj proces da se praktično ojača uloga konstitutivnih naroda, što je u suprotnosti sa presudama Evropskog suda. Bilo kakvo i legitimno predstavlja i pravo konstitutivnih naroda to su stvari koje se ne mogu pomiriti kroz provođenje presuda, ali se mogu pomiriti na način da se kolektivna prava štite posebnim tijelima, kroz posebne procedure i da su vezana isključivo za zaštitu kolektivnih prava. A ne za sva prava koja neko zamisli da bi mogla biti smatrana kao kolektivna. To je moguće pomiriti, ali nije moguće kroz ovakav zakonodavni proces u kojem je predviđeno da sve odluke moraju proći i kroz Predstavnički i Dom naroda. To vodi ka nefunkcionalnosti države", zaključio je Vehabović.