Pozadina jednog opasnog narativa: Između "konstitutivnih" i "konstituENtnih"

Gostovanje akademika Abdulaha Sidrana, jednog od najvećih živućih bosanskih pisaca u emisiji FACE TV sa Senadom Hadžifejzovićem izazvalo je, pored ljudi oko Milorada Dodika, žestoke reakcije iz medija i krugova oko Dragana Čovića, lidera HDZ-a BiH.

Nakon Dodikovog savjetnika i bivšeg čelnika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Milana Tegeltije i glavni urednik mostarskog prodezeovog portala "HMS" Milan Šutalo žestoko je napao, pa i izvrijeđao Sidrana zbog njegovih izjava, tvrdeći da poznati bh. pisac "zagovara državu u čijim javnim institucijama ne bi bilo Hrvata i Srba, osim ponekog našeg"!? Štaviše, poznatog književnika je nazivao pogrdnim imenima.

Pozadina ataka na Sidrana

No, očito je akademik Sidran pogodio tamo gdje boli HDZ, suštinu nervoze otkriva jedan citat urednika HMS-a:

Trending

U toku akcija spašavanja trudnice u Bosanskom Petrovcu: "Stanje u svim selima je katastrofalno"

"Potom je Avdo objašnjavao razliku između konstitutivnosti i konstituentnosti. Tvrdeći da u engleskom prijevodu Daytonskog sporazuma, narodi nisu konstitutivni već konstituentni. Da, biva, nije šija, kako su nam godinama unazad podvaljivali, nego je vrat. Čemu ga je, valjda, podučio Komšićev propagandist Slaven Kovačević".

Od ranije je praksa da se nacionalističke politike pozivaju i na svoj način tumače pojedine dijelove teksta Ustava BiH, i to, paradoksalno, u cilju slabljenja, daljnje unutrašnje razgradnje države, odnosno, da budemo sasvim precizni, dovršenja ratnih ciljeva iz 1990-tih.

U tom smislu konstruiran je cijeli narativ o "konstitutivnim" narodima u Daytonu o čemu često govori ponajviše lider HDZ-a BiH i čelnik nevladine organizacije HNS Dragan Čović. A za što Čoviću, zapravo, služe slične priče kazao je još 2011. godine, kada je kazao da je končan cilj treći entitet (čitaj: Herceg-Bosna).

No, sve počinje u jeziku. Međutim, pravni eksperti su već neko vrijeme upozoravaju da je na sceni stara disciplina – zamjena teza – te ukazali, kao i Sidran, na pogrešno tumačenje izraza "konstitutivni narodi".

Zanimljivo je pogledati šta piše u verziji Ustava Bosne i Hercegovine iz Daytona. U preambuli Ustava, u posljednjoj alineji se tako navodi:

• "Bosniacs, Croats, and Serbs, as constituent peoples (along with Others), and citizens of Bosnia and Herzegovina hereby determine that the Constitution of Bosnia and Herzegovina is as follows... ".

S druge strane, na portalu Ureda visokog predstavnika u BiH ovo je prevedeno ovako:

"Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi (u zajednici s ostalima), i građani Bosne i Hercegovine ovim utvrđuju Ustav Bosne i Hercegovine... ".

Pišući o tome dr. Aleksandar Knežević ističe da je sintagma "constituent peoples" pogrešno prevedena, te ne znači konstitutivni narodi ni na jednom od jezika koji se koriste u Bosni i Hercegovini i susjednim državama...

"U većini rječnika naći će se da constituent kao pridjev ima značenje: 1. sastavni, 2. ustavotvorni. Ukoliko se ovdje usvoji termin ustavotvorni (jer radi se o preambuli jednog Ustava), onda bi Constituent people značilo: Ustavotvorne etničke grupe, a ne Konstitutivni narodi. U tom slučaju posljednja alineja preambule Ustava BiH glasila bi: Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao ustavotvorne etničke grupe (zajedno s ostalima) i građani Bosne i Hercegovine ovim utvrđuju da je Ustav Bosne i Hercegovine sljedeći:... ", naveo je Knežević u tekstu za "Oslobođenje".

Pravni ekspert dr. Slaven Kovačević, još je u martu 2018. godine upozorio javnost da su "konstitutivni narodi izmišljen i ustavno pravno nepostojeći termin".

"Vidljivo je kako službena verzija Ustava BiH, na engleskom jeziku, sa internet stranice OHR-a ne sadrži termin "konstitutivni" (eng. constitutive) već termin "konstituENtni" (eng. constituent) što ima potpuno različito jezičko, a posebno pravno značenje. Riječ "constituent" je latinskog porijekla i znači: sastojak ili dio cjeline. Sad se postavlja veoma jasno pitanje: kako to da političke elite 22 godine koriste pogrešan termin "konstitutivni" i čak ga u svojoj upotrebi nadograđuju sa idejom "jednakopravnosti konstitutivnih naroda" koja zapravo u civiliziranom svijetu ne postoji? ", upitao se tada Kovačević.

Nepostojeći termin "konstitutivni"

Odgovor je, kako naveo, više-manje jednostavan, zato što smo u upotrebi mogli naći više neslužbenih prijevoda Ustava BiH, koji su vidno prevedeni na način da budu u službi onih političkih elita koji iz termina "konstitutivni" nastoje izvući neku političku korist.

"To je jako pogrešno. Službena verzija Ustava BiH, ona na englesko jeziku sadrži termin "konstituENtni narodi" što bi u pravnom smislu značilo da su oni dijelom cjeline 5 (pet) ustavotvornih elemenata: Bošnjaci, Hrvati, Srbi, Ostali i građani BiH", pisao je Kovačević, te dodao:

"Još preciznije, svih pet ustavotvornih elemenata moraju imati jednaka prava i tome se krije ideja pomirbe ili balansiranja između etničkog i građanskog koncepta, a ne pogrešna interpretacija u kojoj se kroz nepostojeći termin "konstitutivni" nastoje obezbijediti veća prava za dio ustovotvornih elemenata iz pola alineje 10 Preambule Ustava BiH. To, naprosto, nije tačno, jer je službena verzija Ustava BiH, ona na englesko jeziku, veoma precizna u tom dijelu i radi se isključivo o 5 (pet) ustavotvornih elemenata sa jednakim pravima u cijeloj Bosni i Hercegovini".

Na ovim stanovištima su i presude Evropskog suda za ljudska prava iz Strassbourga.

Naime, termin "konstituent" je, uz ostalo, naveden i u izuzetno važnoj presudi Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Azra Zornić".

Podsjetimo, gospođa Zornić je dobila presudu protiv Bosne i Hercegovine zbog toga što ne može biti birana u Dom naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine jer ne izjašnjava kao pripadnica bilo kojeg konstitutivnog naroda!

U dijelu presude Europskog suda za ljudska prava se, također, navodi:

"U presudi "Sejdić i Finci" Sud je primijetio da je u vrijeme kada su donesene sporne ustavne odredbe na terenu došlo do vrlo krhkog primirja, te da je cilj tih odredbi bio da se zaustavi brutalni sukob obilježen genocidom i "etničkim čišćenjem" (vidi ibid., tačka 45). Priroda tog sukoba bila je takva da je bilo neophodno pristati na "konstitutivne narode" kako bi se osigurao mir (ibid.)".

S tim u vezi Slaven Kovačević je zaključio da je termin "konstitutivni narodi" donesen "mimo dobre volje, nametnuto ili pod prisilom, što koristeći osnove međunarodnog prava možemo sagledati kao pravno nevažeće".

Evropski sud za ljudska prava iz Strassbourga nalaže vlastima Bosne i Hercegovine sljedeće:

"Međutim sada, više od osamnaest godina (presuda je donesena 2014. godine, op. a) nakon završetka tragičnog sukoba, ne može postojati bilo kakav razlog za održavanje na snazi spornih ustavnih odredbi. Sud očekuje da će se bez daljeg odgađanja uspostaviti demokratsko uređenje. S obzirom na potrebu da se osigura stvarna politička demokracija, Sud smatra da je došlo vrijeme za politički sistem koji će svakom građaninu Bosne i Hercegovine osigurati pravo da se kandidira na izborima za Predsjedništvo i Dom naroda Bosne i Hercegovine, bez diskriminacije po osnovu etničke pripadnosti i bez davanja posebnih prava konstitutivnim narodima uz isključivanje manjina ili građana Bosne i Hercegovine".

Šta su kazali EU i NATO, a ne Avdo

I sad posebno zanimljivo. Da sve ovo nije nešto što "Avdo objašnjavao" ili čemu ga je, kao, poučavao Slaven Kovačević, već tekovina europska tekovina, potvrđuje činjenica da Evropska služba za vanjske poslove nije uvrstila u tekst dio koji glasi:

"Da se osigura ravnopravnost konstitutivniih naroda kroz izbornu reformu" (zaključci hrvatskih zastupnika) zbog odsustva političke volje u Vijeću ministara EU za vanjske poslove da takvo nešto podrže!

Upravo zbog ove činjenice je predsjednik Hrvatske Zoran Milanović zlonamjerno prozvao hrvatskog premijera Andreja Plenkovića.

"Predsjednik Milanović je u pismu izrazio svoje nezadovoljstvo i protivljenje usvojenim Zaključcima Vijeća EU jer se njima ne garatiraju prava Hrvata u Bosni i Hercegovini kao konstitutivnog naroda", navodi se u saoopćenju press službe hrvatskog predsjednika, što je Plenković odbacio.

Da ovakvi stavovi, također, korespondiraju i sa evroatlanskim vrijednostima potvrđuje i stanovište NATO-a iz juna ove godine. Naime, nakon što je završen NATO samit u Briselu i usvojen dokument u kojem je Milanović tražio da se spomene i konstitutivnost naroda u Bosni i Hercegovini, to nije desilo!

Aktuelni predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić tada je naveo da u deklaraciji ne stoji konstitutivnost naroda na čemu su iz Hrvatske snažno insistirali, te da je to "još jedna delegitimizacija tog prevaziđenog etničkog koncepta na međunarodnoj sceni jer se pokazuje da je on suprotan NATO i EU standardima".

"Stoga, ali i zato, pozdravljam Deklaraciju koja je usvojena na samitu NATO-a i koja je još jednom potvrdila suverenitet BiH i podršku euroatlanskim reformskim procesima", rekao je tada Komšić.

Dakle, nije do akademika Avde već – (OD)AVDE - iz Daytonskog ustava BiH i pravnih tekovina Evrope i institucija EU.

I sve to skupa, kada se jasno poslože stvari, nije sporno ni za Evropsku uniju, ni za i NATO, dakle, jer je dio modernih demokratskih tekovina o uređenju države.

Sporno je to što sličnim halabukama Dodikovi i Čovićevi propagandisti nastoje "hibridnim operacijama" stvoriti atmosferu i "izlaznu varijantu" za bošnjačke ili probosanske političke partnere za realizaciju ciljeva iza kojih se kriju ovi opasni narativi. Da li će u tome uspjeti pokazat će sedmice i mjeseci pred nama.