Akademik Omer Ibrahimagić: Je li moguće vraćanje na Ustava Republike BiH

Profesor doktor Omer Ibrahimagić (87), kako je zabilježio Saša Leskovac, jedan je od naših velikana pravne i političke misli o čijem privatnom životu javnost možda ponajmanje zna. 

Piše: Faruk Vele 

Profesor ustavnog prava, izuzetan pravni eskpert, profesor emeritus Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, sudija Ustavnog suda Jugoslavije u Beogradu tokom 80-tih i početkom 90-tih, sudija Ustavog suda FBiH, predsjednik pravnog Savjeta Vlade RBiH tokom rata..., u intervjuu za Radiosarajevo.ba govori o Bosni i Hercegovini danas, potezima člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i Narodne skupštine RS (NSRS) i nagovještava moguće izlaze iz svojevrsne pat-pozicije u koju su nacionalističke političke dovele našu zemlju.

Trending

Nenad Marković objavio fotografiju i poručio: 'Ovo je Bosna'

Radiosarajevo.ba: Profesore Ibrahimangić, kao gledate na aktuelnu situaciju u državi koja je eskalirala nakon najnovijih poteza Narodne skupštine RS, a iza čega stoji politički autoritet člana Predsjedništva BiH i lidera SNSD-a Milorada Dodika?

Akademik Ibrahimagić: Ovdje ima jedna politička i pravna dimenzija. Kad je riječ o političkoj dimenziji, onda se smatra legitimnim da se iznose razna politička mišljenja.

Kad je riječ o pravnom aspektu problema, onda se može na određen način tražiti pravno rješenje tog pitanja. Prema tome, uvijek je bilo, kad je riječ o pravnom poretku da zakoni doneseni u jednoj parlamentarnoj proceduri se mogu mijenjati. Prema tome, ne može neki organ izvan institucije države donositi odluke o tome da neće poštivati taj zakon. Ako imaju probleme u vezi s tim, to trebaju iznijeti u Parlamentu BiH, u instituciji koja je donijela taj zakon, i tražiti eventualne izmjene toga zakona.

Ako to radi neki entitet ili kanton, ta njihova odluka će biti u suprotnosti sa Ustavom države, dakle, u okviru koje ustavnosti je donesen taj zakon državni, i biće u jednoj redovnoj proceduri od strane Ustavnog suda ocijenjen kao neustavan!

S obzirom na to, vidite, da se odlaže donošenje stupanje na snagu tih zakona donesenih na sjednici NSRS, onemogućava se procedura pokretanja postupka pred Ustavnim sudom BiH. Dakle, zakoni koji nisu proglašeni da stupaju na snagu ne mogu se osporavati.

Radi se ustvari o tome da se takve odluke donose u političke svrhe. Nalazimo se pred izbornom godinom kada se pojedini politički akteri žele prikazati biračima kao borci za svoj entitet, svoj kanton, ili istaknuti zahtjev za nekim novim entitetom, kao što HDZ BiH radi i osporava rezultate izbora već tri godine zbog čega se nisu konstituisali organi u FBiH. Dakle, to je još uvijek na nivou političkih igara.

Radiosarajevo.ba: U širem smislu gledano, s obzirom na geopolitičke okolnosti, čega smo svjesni, prema Vama, koje su krajnje namjere Dodika? Većina analitičara, i domaćih, i međunarodnih, upozorava da on ide do kraja, da je na sceni radikalni separatizam?

Akademik Ibrahimagić: Daytonski sporazum je donesen da bi se Bill Clinton (bivši američki predsjednik, op.a.) mogao predstaviti pred američkim biračima u izbornoj godini. Njega tada nije interesiralo da li će to funkcionirati ili ne. Američki pravnici su to znali. Oni su predvidjeli Aneksom 10, upravo zbog toga, kancelariju visokog predstavnika da on (visoki predstavnik, op. a.) može intervenirati ukoliko institucije prema tom Daytonskom sporazumu ne budu funkcionirale.

To je rađeno prvih 10 godina, od 1995. do 2005. godine. Onda upravo kada je Dodik došao na vlast 2006. godine međunarodna zajednica preko visokog predstavnika je odlučila da ne interveniše. Dakle, ona je stvorila tog Dodika i tu atmosferu. Time što OHR nije intervenisao i što OHR nije radio svoj posao. Prema tome, sada smo u situaciji da faktički budemo okrenuti prema međunarodnoj zajednici da ispuni svoje obaveze u vezi s tim Daytonom.

Te obaveze međunarodne zajednice proizlaze iz Aneksa 10 Daytonskog sporazuma. O tome se radi, u međuvremenu su se poremetili odnosi  na međunarodnom planu. Ti koji su garantirli  Daytonski sporazum, među kojima je i Rusija, sada se odriču nekih stvari! Tu je taj problem. Dakle, na sceni je neusuglašenost unutar međunarodne zajednice da prekinu svojim odlučim stavom te Dodikove političke igre. Tako da smo žrtve. Svi građani i narodi su žrtve tog političkog nadmetanja.

Radiosarajevo.ba: Kuda sve ovo ide? Pitaju se to i građani...

Akademik Ibrahimagić: Činjenica da 12 godina nije provedena presuda Evropskog suda za ljudska prava. Presuda (u slučaju Sejdić-Finci) je donesena u decembru 2009. godine. Postoji, dakle, ogromna odgovornost EU koja je garant Daytonskog sporazuma, pored pet članica iz Kontakt grupe za BiH (Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Rusija i SAD).

EU je dozvolila da 12 godina nije povedena presuda Evropskog suda za ljudska prava, njezinog suda, a nas stalno upozoravaju da budemo pravna država!? A oni sami kao pravne države ne funkcioniraju u skladu sa svojim obavezama koje s preuzeli?! Garantovanje Daytonskog sporazuma od EU je obaveza EU! 

O tome se radi. Ona je dopustila da presuda njezinog suda nije provedena. To je presudna presuda. Jer ne može se mijenjati Izborni zakon dok se ne izmijene članovi 4. i 5. Ustava BiH. Ako bi se izmijenio zakon u skladu sa članovima 4. i 5. Ustava, on bi opet bio u suprotnosti sa presudom Evropskog suda za ljudska prava. Zato se ne može mijenjati Izborni zakon bez izmjene člana 4  i 5. Ustava BiH.

Taj 4. i 5. ne poštuje svoju vlastiti preambulu. U preambuli stoji da su Ustav donijeli Bošnjaci, Hrvati i Srbi kao konstitutivni narodi, Ostali i građani BiH. A u članu 4. i 5. nema Bošnjaka, Srba, Hrvata Bosne i Hercegovine. Imaju Bošnjaci i Hrvati u FBiH i Srbi u RS. A ostalih građana nema nikako. O tome se radi. Evropski sud za ljudska prava je rekao da zbog toga nije u skladu sa evropskom konvencijom.

Radiosarajevo.ba: Šta je sa pitanjem konstitutivnosti?

Akademik Ibrahimagić: Narodi su postojali konstitutivni i u ranije sistemu, ali su se usaglašavani u parlamentima interesi tih naroda. Nama ne smeta konstitutivnost. Nama smeta što je BiH uređena po etničkom principu, a ne po građanskom principu. Evropski sud za ljudska prava traži da se institucije BiH konstituiraju po građanskom principu ne zanemarujući interese naroda. Ali ne naroda etniteta, već naroda i građana Bosne i Hercegovine.

Ja sam dao prijedlog zapadnim diplomata, ambasadama, Delegaciji EU, g. Sattleru i visokom predstavniku. Dao sam svoj prijedlog kojim ja tražim da se izbor za članove Parlamenta BiH obavi u sedam izbornih jedinica u BiH. Da entiteti ne budu izborne jedinica. Da se od delegata tog parlamenta konstituišu naroda vijeća Bošnjaka, Srba, Hrvat i Ostalih, da on onda mogu intervenirati ako neki prijedlog zakona nije u interesu nekog naroda, te da se donosi dvotrećinskom većinom kako ne bi bilo blokada. Ovo što Dodik radi ne bi tada imalo nikakvog utjecaja u predizbornoj kampanji.

Radiosarajevo.ba: S obzirom na poveze NSRS i Dodika u javnosti se ponovo podsjeća da ukoliko se Dayton ne poštuje može uslijediti vraćanje Ustava Republike BiH, koja ima svoj kontinuitet. Koliko je to realna opcija.

Akademik Ibrahimagić: Daytonski ustav u Aneksu IV ima 12 članova. U posljednjem članu stoji:

Ovaj Ustav stupa na snagu s potpisivanjem Općega okvirnog sporazuma kao ustavnoga zakona koji mijenja i zamjenjuje Ustav Republike Bosne i Hercegovine.

Dakle, Daytonski ustav na kraju nije rekao da se poništava postojeći Ustav BiH, nego da se mijenja i zamjenjuje. Skupština RBiH je dva dana prije potpisivanja Daytona, 12. decembra, donijela amandman u kojem stoji ukoliko se Ustav iz Daytona ne bude preveo, odnosno Daytonski sporazum - da se vraća pravna snaga ustava BiH. To je to.

Vidite, Bosni i Hercegovini međunarodna zajednica nije dozvolila da dobije rat u našom zemlji, da potuče agresore unutar BiH. Prema tome od međunarodne zajednice zavisit će vraćanje tog Ustava Republike BiH. Mi nemamo unutar BiH snage i saglasnosti da se taj amandman provede.