"Konstitutivni narodi" za razgradnju BiH

Iz Ureda visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini prošle sedmice je saopćeno da Bosna i Hercegovina, Francuskoj još nije dostavila prijevod Daytonskog mirovnog sporazuma. S tim u vezi, poručili su da sporazum na engleskom jeziku ostaje jedina zvanična verzija - sve dok Bosna i Hercegovina ne dostavi nacrt prijevoda.

Ako je to tomu tako, onda se neophodnim čini sagledati na koji način se radikalne nacionalističke politike pozivaju na pojedine dijelove teksta Ustava BiH, i to, paradoksalno, u cilju slabljenja, daljnje unutrašnje razgradnje države, odnosno, da budemo sasvim precizni, dovršenja ratnih ciljeva iz 1990-tih.

Mišljenje eksperata

Istovremeno, pokušava se dezavuirati domaća i međunarodna javnost kako se traži samo ono što piše u Ustavu.

Trending

Skupština KS: Usvojen zakon o sufinansiranju ustanova kulture i obrazovanja čiji je osnivač BiH

Primjerice, i nakon ovosedmičnog sastanka koji je održao sa višim političkim savjetnikom američkog državnog tajnika Derekom Cholletom predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZBiH) Dragan Čović govorio je o "konstitutivnosti naroda".

"Žurne izmjene Izbornog zakona, te ograničene ustavne promjene moraju poštovati prava i ravnopravnost konstitutivnih naroda, te izbjeći diskriminacije", napisao je Čović na Twitteru.

Međutim, pravni eksperti ranije su upozorili na pogrešno tumačenje izraza "konstitutivni narodi".

Zanimljivo je pogledati šta piše u verziji Ustava Bosne i Hercegovine iz Daytona.

U preambuli Ustava, u posljednjoj alineji se tako navodi:

"Bosniacs, Croats, and Serbs, as constituent peoples (along with Others), and citizens of Bosnia and Herzegovina hereby determine that the Constitution of Bosnia and Herzegovina is as follows... ".

S druge strane, na portalu Ureda visokog predstavnika u BiH ovo je prevedeno ovako:

"Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi (u zajednici s ostalima), i građani Bosne i Hercegovine ovim utvrđuju Ustav Bosne i Hercegovine... ".

Dr. Aleksandar Knežević ističe da je sintagma constituent peoples pogrešno prevedena, te ne znači konstitutivni narodi ni na jednom od jezika koji se koriste u Bosni i Hercegovini i susjednim državama...

"U većini rječnika naći će se da constituent kao pridjev ima značenje: 1. sastavni, 2. ustavotvorni. Ukoliko se ovdje usvoji termin ustavotvorni (jer radi se o preambuli jednog ustava), onda bi Constituent people značilo: Ustavotvorne etničke grupe, a ne Konstitutivni narodi. U tom slučaju posljednja alineja preambule Ustava BiH glasila bi: Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao ustavotvorne etničke grupe (zajedno s ostalima) i građani Bosne i Hercegovine ovim utvrđuju da je Ustav Bosne i Hercegovine sljedeći:... ", naveo je Knežević.

Pravni ekspert dr. Slaven Kovačević, još je u martu 2018. godine upozorio javnost da su "konstitutivni narodi izmišljen i ustavno pravno nepostojeći termin".

"Vidljivo je kako službena verzija Ustava BiH, na engleskom jeziku, sa internet stranice OHR-a ne sadrži termin "konstitutivni" (eng. constitutive) već termin "konstituENtni" (eng. constituent) što ima potpuno različito jezičko, a posebno pravno značenje. Riječ "constituent" je latinskog porijekla i znači: sastojak ili dio cjeline. Sad se postavlja veoma jasno pitanje: kako to da političke elite 22 godine koriste pogrešan termin "konstitutivni" i čak ga u svojoj upotrebi nadograđuju sa idejom "jednakopravnosti konstitutivnih naroda" koja zapravo u civiliziranom svijetu ne postoji? ", upitao se Kovačević.

Odgovor je, kako naveo, više-manje jednostavan, zato što smo u upotrebi mogli naći više neslužbenih prijevoda Ustava BiH, koji su vidno prevedeni na način da budu u službi onih političkih elita koji iz termina "konstitutivni" nastoje izvući neku političku korist.

"To je jako pogrešno. Službena verzija Ustava BiH, ona na englesko jeziku sadrži termin "konstituENtni narodi" što bi u pravnom smislu značilo da su oni dijelom cjeline 5 (pet) ustavotvornih elemenata: Bošnjaci, Hrvati, Srbi, Ostali i građani BiH. Još preciznije, svih pet ustavotvornih elemenata moraju imati jednaka prava i tome se krije ideja pomirbe ili balansiranja između etničkog i građanskog koncepta, a ne pogrešna interpretacija u kojoj se kroz nepostojeći termin "konstitutivni" nastoje obezbijediti veća prava za dio ustovotvornih elemenata iz pola alineje 10 Preambule Ustava BiH. To naprosto nije tačno, jer je službena verzija Ustava BiH, ona na englesko jeziku, veoma precizna u tom dijelu i radi se isključivo o 5 (pet) ustavotvornih elemenata sa jednakim pravima u cijeloj Bosni i Hercegovini", pisao je Kovačević.

Važne lekcije Evropskog suda za ljudska prava

Na ovim stanovištima su i presude Evropskog suda za ljudska prava iz Strassbourga.

Naime, termin "konstituent" je, uz ostalo, naveden i u izuzetno važnoj presudi Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Azra Zornić".

Podsjetimo, gospođa Zornić je dobila presudu protiv Bosne i Hercegovine zbog toga što ne može biti birana u Dom naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine jer ne izjašnjava kao pripadnica bilo kojeg konstitutivnog naroda!

U dijelu presude Europskog suda za ljudska prava se, također, kaže:

"U presudi "Sejdić i Finci" Sud je primijetio da je u vrijeme kada su donesene sporne ustavne odredbe na terenu došlo do vrlo krhkog primirja, te da je cilj tih odredbi bio da se zaustavi brutalni sukob obilježen genocidom i "etničkim čišćenjem" (vidi ibid., tačka 45). Priroda tog sukoba bila je takva da je bilo neophodno pristati na "konstitutivne narode" kako bi se osigurao mir (ibid.)".

S tim u vezi Slaven Kovačević je ranije zaključio da je termin "konstitutivni narodi" donesen "mimo dobre volje, nametnuto ili pod prisilom, što koristeći osnove međunarodnog prava možemo sagledati kao pravno nevažeće".

Evropski sud za ljudska prava iz Strassbourga nalaže vlastima Bosne i Hercegovine sljedeće:

"Međutim sada, više od osamnaest godina (presuda je donesena 2014. godine, op. a) nakon završetka tragičnog sukoba, ne može postojati bilo kakav razlog za održavanje na snazi spornih ustavnih odredbi. Sud očekuje da će se bez daljeg odgađanja uspostaviti demokratsko uređenje. S obzirom na potrebu da se osigura stvarna politička demokracija, Sud smatra da je došlo vrijeme za politički sistem koji će svakom građaninu Bosne i Hercegovine osigurati pravo da se kandidira na izborima za Predsjedništvo i Dom naroda Bosne i Hercegovine, bez diskriminacije po osnovu etničke pripadnosti i bez davanja posebnih prava konstitutivnim narodima uz isključivanje manjina ili građana Bosne i Hercegovine".

Šta je rekao NATO?

Da ovakvi stavovi korespondiraju i sa evroatlanskim vrijednostima potvrđuje i stanovište NATO-a iz juna ove godine. Naime, nakon što je završen NATO samit u Briselu i usvojen dokument u kojem je predsjednik Hrvatske Zoran Milanović tražio da se spomene i konstitutivnost naroda u Bosni i Hercegovini, to nije desilo.

Aktuelni predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić tada je naveo da u deklaraciji ne stoji konstitutivnost naroda na čemu su iz Hrvatske snažno insistirali, te da je to "još jedna delegitimizacija tog prevaziđenog etničkog koncepta na međunarodnoj sceni jer se pokazuje da je on suprotan NATO i EU standardima".

"Stoga, ali i zato, pozdravljam Deklaraciju koja je usvojena na samitu NATO-a i koja je još jednom potvrdila suverenitet BiH i podršku euroatlanskim reformskim procesima", rekao je tada Komšić.

Sve ove činjenice moraju uvažiti kako domaći, tako i međunarodni faktori, umjesto da idu linijom manjeg otpora i svoju politiku grade na pritiscima onih snaga koje uvjetno drže slabijom. Samo primjenom istinskih evropskih i euroatlanskih vrijednosti, a ne jezikom sile, ucjena i prijetnji (po principu ili će biti kako mi želimo ili BiH neće biti) može se doći do kvalitetnih i dugoročnih rješenja.

I mirna Bosna.