Zašto bismo trebali presjeći gumene vezice na maskama prije nego što ih bacimo

2
Radiosarajevo.ba
Zašto bismo trebali presjeći gumene vezice na maskama prije nego što ih bacimo
Foto: Pexels / Ilustracija

Maske su postale veliko opterećenje za prirodu - stvaramo ogromnu količinu smeća koje bar u našem regionu ne možemo reciklirati ili od njega spaljivanjem proizvoditi energiju i sem toga, maske predstavljaju opasnost za životinje.

No ovo nikako ne znači da trebamo prestati nositi maske kao dio mjera u kontroli pandemije - upravo suprotno, samo trebamo znati kako s maskama, objavljeno je na blogu Quantum of Science* koji vodi bh. naučna novinarka Jelena Kalinić.

Platnene maske su biorazgradive, ako su od pamuka, a ne od sintetike.

Reis Kavazović: Ne postupamo dobro i odgovorno prema djeci!

Reis Kavazović: Ne postupamo dobro i odgovorno prema djeci!

Međutim, pamučne maske slabije štite od FFP2, FFP3 i hirurških maski, a svi ovi tipovi maski nisu "reusable", tj ne mogu se oprati i ispeglati. Hirurške maske su jednokratne (mada često vidimo da ih ljudi koriste nekoliko puta). Da postoji reciklaža ili kontrolisano spaljivanje ovakvog otpada, utjecaj ovih proizvoda na okolinu bi bio nešto manji.

Ali, postoji nešto o čemu ne razmišljamo.

Ove maske, ako dospiju na ulicu, ili u prirodu mogu ubiti životinje, posebno ptice i male sisare.

Od početka pandemije COVID-19 do danas, zabilježeni su brojni slučajevi zapetljavanja ptica, riba, šišmiša, lisica, ježeva, rakova i hobotnica u gumice maski za lice ili u gumene rukavica.

Rukavice su se nosile na početku pandemije, a sada već mnogo manje, ali ne zaboravimo i njih odložiti negdje na sigurno - na za to predviđena mjesta.

Što se tiče maski, trebali bismo makazama presjeći gumene vezice koje idu oko ušiju, pa tek onda baciti masku. Ako ne možemo da ih prerežemo, treba ih iščupati. Ako nam maska padne na ulicu, ili negdje drugo - ne bismo je trebali ostaviti tako, nego je trebamo uzeti i baciti u prvi kontejner.

Nažalost, životinje su životinje i može se desiti da neke od njih kopaju po našim kontejnerima. Zato, kada već ne možemo uništiti te maske, trebamo ih napraviti što je manje opasnim po živi svijet.

Zapetljavanje može uzrokovati akutne i hronične posljedice - uzrokovati smrt utapanjem ili gušenjem, iscrpljivanje životinja, nemogućnost hranjenja, ozljede, infekcije ili amputacije što u konačnici također može dovesti do uginuća i to u mukama.

Bez obzira da li živite u selu ili gradu, morate računati s tim da ima dosta životinja koje žive pored nas - osim pasa i mačaka, čak i u gradovima imamo ježeve, na periferijama čak i lisice i nezanemarljiv broj ptica. Možda nekom vrane i golubovi nisu omiljene životinje, ali jednostavno je nehumano da ta bića pate i umiru u mukama jer im se zapetljala maska oko tijela.

Maske treba skidati pažljivo, dodirivati im površinu koja je bila prema icu što manje, zbog toga što se na njoj nalazi potencijalno i virus. Skida se tako što se uzmijaju samo uzice koje stoje oko ušiju, navodi se na blogu Quantum of Science.

*Tekst objavljujemo uz dozvolu autorice

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (2)

/ Povezano

/ Najnovije