Ugledni gosti na Petom internacionalnom kolokviju: Bosanska usmena tradicija u kulturi svijeta
Peti internacionalni kolokvij Bosanska usmena tradicija u kulturi svijeta, održan je u subotu, 19. novembra, u sjedištu Međunarodnog foruma Bosna u Sarajevu.
Sudionici Petog internacionalnog kolokvija Bosanska usmena tradicija u kulturi svijeta tokom šestosatnog zanimljivog petog kolokvija raspravljali su o odnosu usmenosti i pismenosti te o načinima prijenosa istraživačkih rezultata Milmana Parryja, njegovih prethodnika i nasljednika, u proučavanju bosanske usmene tradicije.
Već su organizirana takva četiri događaja. Važan suorganizator je Muzej Hercegovine, a od prošle godine i Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli.
Dragan Bursać: Selma Bajrami, srpski neprijatelj broj 1
Nauka i struka u Sarajevu raspravljaju: Kako sačuvati bosansku usmenu tradiciju?
Kolokvij je prije svega nastao radi istraživanja naučnog rada i naslijeđa Milmana Parryja, američkog homerologa, ali i drugih istraživača iz zemlje i svijeta.
Milman Parry je svoje znanstvene hipoteze provjeravao u velikom istraživačkom programu, obuhvatajući južnoslavensku živu usmenu tradiciju.
Sudionici ovog petog kolokvija predstavili su svoja istraživanja o različitim aspektima bosanske usmene tradicije, ali i o drugim aspektima povezivim s usmenom tradicijom u Bosni.
U prvom raspravnom stolu su govorili Amira Dervišević, Amira Banjić, Rašid Durić, Enisa Hajdarević Šojko, Mirsad Kunić, Sead Husić, Lejla Nakaš, Fatima Veispahić i Rusmir Mahmutćehajić. Moderator je bio Desmond Maurer.
Na drugom raspravnom stol, uz moderatora Amru Hadžimuhamedović, govorili su Semir Vranić, Zanin Berbić, Nirha Efendić, Safet HadžiMuhamedović, Amel Suljić, Arnela Fazlić, Asim Zubčević i Ivo Marković.
Sva izlaganja bit će pretečena u tekst i ti prilozi bit će objavljeni u časopisu Forum Bosnae.
U dva raspravna stola predstavljeni su rezultati o kojima su sudionici raspravljali:
- Utjecaji zbirke Milmana Parryja i njenih istraživača na savremenu bosansku kulturu
- Naučni prikazi ideologijskih hijerarhiziranja usmenih tradicija južnoslavenskih naroda
U sklopu Petog internacionalnog kolokvija Bosanska usmena tradicija u kulturi svijeta održana je i promocija dviju knjiga o Ivi Bancu, hrvatskom povjesničaru i političaru, koji je umro 2020. godine.
U okviru ovog Petog kolokvija održano je javno i predstavljanje dvije knjige:
Marijana Kardum i Stipe Kljaić, ur., Liber amicorum: Zbornik radova u čast profesora Iva Banca (Zagreb, 2021)
Rusmir Mahmutćehajić, Desmond Maurer i Fatima Veispahić, ur., U sjećanjima prijatelja: Ivo Banac, povjesničar i političar (Forum Bosnae 95-96/21).
O ovim dvama zbornicima govorili su Žarko Papić, Desmond Maurer, Ivo Marković, Rusmir Mahmutćehajić, Edina Bećirević, Mile Babić i Andrea Feldman.
"Na kraju Petog internacionalnog kolokvija Bosanska usmena tradicija u kulturi svijeta, organizator je bosanskohercegovačkim, crnogorskim, hrvatskim i srbijanskim vlastima te obrazovnim i znanstvenim institucijama predložio da, uz obilježavanje 250. godišnjice Žalostne pisance plemenite Asanaginice, zamole Opću skupštinu Organizacije ujedinjenih nacija i Organizaciju za obrazovanje, znanost i kulturu Ujedinjenih nacija da proglase UN sedmicu usmene tradicije u svijetu.
Tu baladu, poznatija kao Hasanaginica, 1774. godine prvi je objavio Alberto Fortis u svome djelu Viaggio in Dalmazia.T o djelo sada živi u svijetu kao neosporivo svjedočanstvo života i kulture slavenskog juga", pojasnila je Fatima Veispahić, član Organizacionog odbora konferencije, za portal Radiosarajevo.ba.
Kako su protekla četiri dosadašnja kolokvija
Prvi kolokvij bio je usredsređen na istraživačko-naučni rad i naslijeđe Milmana Parryja, američkog homerologa, koji je svoje znanstvene hipoteze provjeravao u velikom istraživačkom programu, obuhvatajući južnoslavensku živu usmenu tradiciju.
Iz tog istraživačkog pothvata nastala je jedna od najznačajnijih zbirki pisanih i audio dokumenata usmene tradicije čiji najznačajniji dio čine bošnjački/bosanski doprinosi.
Sudionici drugog kolokvija predstavili su svoja istraživanja o različitim aspektima bosanske usmene tradicije te njenih proučavanja nakon tridesetih godina dvadesetog stoljeća. U program trećeg kolokvija uključeni su prikazi istraživačkih postupaka i rezultata u istraživanju odnosa usmenosti i pismenosti.
Glavni predmet četvrtog kolokvija bila je usmene tradicije u literarnom i interliterarnom kontekstu – bošnjački slučaj.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
