Nauka i struka u Sarajevu raspravljaju: Kako sačuvati bosansku usmenu tradiciju?

19
Lana Ramljak
Nauka i struka u Sarajevu raspravljaju: Kako sačuvati bosansku usmenu tradiciju?
Foto: Društvene mreže / Staro Sarajevo

Brojni eminentni naučnici i intelektualci sljedeće će se subote, 19. novembra 2022, okupiti u Sarajevu kako bi promišljali o bosanskoj usmenoj tradiciji.

Skup će se održati kroz Peti internacionalni kolokvij, pod imenom "Bosanska usmena tradicija u kulturi svijeta".

Usmena tradicija naše zemlje, naime, možda je najznačajniji dio kulture ovog prostora poznat u svijetu. Otkrivanje i bilježenje usmene tradicije ovog područja počelo je 30-ih godina prošlog vijeka, a jedinstvena je jer je jedna od najvećih kolekcija usmene tradicije u svijetu pa je, i u velikoj mjeri, u svjetskim akademijama pokrenula procese koji i danas traju.

Jagode nije dovoljno oprati pod mlazom vode, mogu kriti nepoželjne sastojke

Jagode nije dovoljno oprati pod mlazom vode, mogu kriti nepoželjne sastojke

Američka naučnica otkriva kako su živjeli muslimani, kršćani i Jevreji u Sarajevu

Američka naučnica otkriva kako su živjeli muslimani, kršćani i Jevreji u Sarajevu

A, o tome šta će se događati u Sarajevu, portal Radiosarajevo.ba razgovarao je s irskim filologom, profesorom Desmondom Maurerom, koji već niz godina djeluje u Sarajevu, a i ovog puta je član Organizacionog odbora spomenutog kolokvija.

Prof. Maurer nam govori kako će, istaknuti naučnici, sudionici Kolokvija - uz svesrdnu podršku Muzeja Hercegovina i Filozofskog fakulteta Tuzla - raspravljati o odnosu usmenosti i pismenosti. Bit će tu govora i o istraživačkim rezultatima Milmana Parryja, američkog homerologa, koji je svoje naučne hipoteze provjeravao u velikom istraživačkom programu, obuhvatajući južnoslavensku živu usmenu tradiciju. Prvi održani Kolokvij, podsjeća nas prof. Maurer, upravo je bio posvećen Parryjevom radu. 

Uz utjecaju zbirke Parryja i njenih istraživača na savremenu bosansku kulturu, drugio dio rasprave bit će posvećen naučnim prikazima ideologijskih hijerarhiziranja usmenih tradicija južnoslavenskih naroda.

Profesor, koji će moderirati skup, otkriva nam da će na istom učestvovati Amira Dervišević, Amira Banjić, Rašid Durić, Mirsad Kunić i Mevludin Hasanović, Sead Husić, Lejla Nakaš, Fatima Veispahić, te Rusmir Mahmutčehajić.

Važno je, veli nam prof. Maurer, što će se okupiti i više profesora i istraživača, s više fakulteta u našoj zemlji, a pridružit će im se i Žarko Papić, Ivo Marković te mnogi drugi.

Ono što se još posebno ističe jeste i dolazak Andree Feldman, udovice čuvenog hrvatskog historičara Ive Banca, koji je preminuo 2020. godine. 

Banac: Hrvatska će se morati ograditi od dalje saradnje s Čovićem, Rusi su iza svega

Banac: Hrvatska će se morati ograditi od dalje saradnje s Čovićem, Rusi su iza svega

Tako će, otkriva sagovornik portala Radiosarajevo.ba, biti predstavljena i dva Zbornika u čast Ive Banca. Jedan zagrebački (Liber amicorum: Zbornik radova u čast profesora Iva Banca), i drugi koji je izradio Forum Bosnae (U sjećanjima prijatelja: Ivo Banac, povjesničar i političar). Upravo je prof. Maurer jedan od autora bosanskog Zbornika - Ivo Banac bio je, naime, njegov mentor. 

O značaju ovakvog skupa posebno govori i žalosna činjenica o tome da bosanska usmena tradicija nije prioritet ovog sistema i njegovih zvaničnih "institucija"

"A, ova zemlja morala bi biti ponosna na to naslijeđe, jer, doista, po tome ste jedinstveni u svijetu", odgovara na pitanje portala Radiosarajevo.ba profesor Desmond Maurer. 

Tokom Kolokvija bit će govora i o 250. godišnjici čuvene Hasanaginice.

Za kraj, dodajmo da će se Kolokvij održati u sjedištu Međunarodnog foruma Bosna (ul. Sime Milutinovića 10), 19. novembra (subota) 2022. godine, s početkom u 10h. Više detalja, pa i o tome kako se prijaviti, možete saznati na OVOM LINKU.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (19)

/ Povezano

/ Najnovije