Više od 14.000 učesnika u Beču: Smart City Summit pokazao kako izgleda grad budućnosti

U sklopu ovogodišnjeg ViennaUP festivala u Beču je održan i Smart City Summit 2026, događaj koji je okupio startupove, velike kompanije, investitore i predstavnike javnog sektora fokusirane na održiva urbana rješenja i klimatski neutralne gradove.

Prema zvaničnim podacima organizatora, ovogodišnji ViennaUP okupio je više od 14.000 učesnika iz više od 90 zemalja i 28 međunarodnih delegacija, kroz više od 65 događaja na 43 lokacije širom grada. Festival je još jednom potvrdio Beč kao jedno od ključnih europskih središta inovacija, startup razvoja i pametnih gradskih rješenja.

ViennaUP i uloga Vienna Business Agency

Iza cijelog festivala stoji Vienna Business Agency (Privredna agencija Beča) koja kroz savjetovanje, finansijske poticaje, poslovnu infrastrukturu i međunarodno umrežavanje pruža podršku kompanijama svih veličina. Fokus agencije je jačanje inovacija, održivosti i digitalne transformacije, ali i privlačenje stranih investitora koji žele poslovati u austrijskoj prijestolnici.

Trending

Zanimljiv transparent navijača Željezničara na južnoj tribini stadiona Koševo

Kroz projekte poput ViennaUP-a, Vienna Business Agency povezuje lokalnu i globalnu startup zajednicu, investitore, istraživačke centre i kompanije, s ciljem jačanja Beča kao međunarodnog poslovnog i tehnološkog centra. Organizatori ističu da festival predstavlja i svojevrsnu ulaznu tačku za startupove koji planiraju međunarodnu ekspanziju, dok se Beč pozicionira kao grad sa snažnom inovacijskom infrastrukturom, međunarodnom bazom talenata i visokim kvalitetom života.

Climate Lab u srcu 'zelenog' Beča

Smart City Summit održan je u prostoru Climate Lab, smještenom u devetom bečkom okrugu, u blizini Dunavskog kanala i poznatog postrojenja Spittelau, jedne od najprepoznatljivijih spalionica otpada u Europi.

Zgrada Spittelaua, djelo arhitekte Friedensreicha Hundertwassera, svojim šarenim i nesvakidašnjim izgledom dodatno naglašava spoj industrijske infrastrukture i modernih održivih rješenja koja se razvijaju u ovom dijelu grada. Upravo tu danas djeluju startupi, investitori i institucije koje rade na projektima klimatske neutralnosti Beča do 2040. godine.

Fokus na pametne gradove i kružnu ekonomiju

Na događaju su učestvovali predstavnici startupova, velikih kompanija i javnih institucija, a centralna tema bila je povezivanje digitalizacije i kružne ekonomije. Diskutovalo se o tome kako tehnologija može pomoći gradovima da efikasnije upravljaju energijom, otpadom, infrastrukturom i urbanim resursima.

Program je uključivao keynote predavanja i 'reverse pitch' format, u kojem velike kompanije predstavljaju konkretne izazove za koje traže tehnološka rješenja. Posebna pažnja posvećena je i finansiranju inovacija, gdje su stručnjaci govorili o mogućnostima skaliranja održivih projekata u Austriji i šire.

Tokom dana predstavljeno je i više inovativnih rješenja iz oblasti energetike, građevine, upravljanja gradovima i kružne ekonomije, nakon čega su učesnici imali priliku za direktne razgovore.

Šta su to ‘kružni gradovi’?

Koncept 'circular' odnosno kružnih gradova zasniva se na ideji da gradovi što efikasnije koriste resurse, smanjuju otpad i produžavaju životni vijek proizvoda, energije i infrastrukture. Umjesto klasičnog modela 'uzmi, potroši i baci', kružni gradovi razvijaju sisteme recikliranja, ponovne upotrebe materijala, dijeljenja resursa i pametnog upravljanja energijom kako bi smanjili negativan utjecaj na okoliš.

Upravo su takva rješenja bila jedna od centralnih tema Smart City Summita, gdje se govorilo o tome kako digitalizacija i umjetna inteligencija mogu pomoći gradovima da postanu održiviji i energetski efikasniji.

Ana Simić: AI može pomoći gradovima da efikasnije koriste resurse

Za portal Radiosarajevo.ba govorila je Ana Simić, stručnjakinja za digitalizaciju i umjetnu inteligenciju s fokusom na infrastrukturu, industriju i medije, te osnivačica AI konsultantske kuće Propeller

Kako je naglasila, svaki materijal ima svoju vrijednost i upravo tu nove tehnologije mogu igrati ključnu ulogu.

"Kao vlasnica biznisa stalno sam tražila rješenja kako bi što efikasnije radila svoj posao. Moj pogled je uvijek na tome šta možeš s tehnologijom. U cirkularnoj ekonomiji je zanimljiva upravo ta povezanost. Sve polazi od toga da li znam gdje se šta nalazi i da li imam nekoga kome to treba. AI je sjajan jer koristi mnogo podataka koje mi ljudi ne možemo manuelno da obradimo. I u tome i jeste prilika, problem je zaista veliki i ima mnogo potencijala", naglasila je Simić.

Dodala je kako brojni europski gradovi već imaju uspješne modele koji se mogu primijeniti i na Balkanu.

"Svi materijali imaju neku vrijednost. Ako imaš suknju i opciju da je pokloniš ili prodaš, radije ćeš je prodati na second-hand platformi ako već imaš priliku. Tako je isto i sa kompanijama. U Beču svaka zgrada ima kontejnere za sortiranje otpada, što se pokazalo kao uspješan biznis mode. I ima zaista dosta dobrih primjera iz brojnih gradova koja je lako primijeniti i na Balkanu”, kazala je.

Govoreći o umjetnoj inteligenciji, upozorila je i na jednu od najvećih zabluda kada je riječ o novim tehnologijama.

"Najveća predrasuda je da to što danas AI može, da sa tim treba planirati. Istina je da će za tri godine sve biti drugačije. Ako ćeš za godinu dana biti gotov s projektom, onda to nije tehnologija od danas. Najveći problem često nije sama tehnologija, već ljudski faktor jer često imamo osobe koje su vezane za svoju fotelju ili funkciju koju obavkjaju, te jednostavno ne žele uvesti nikakve promjene u posao", zaključila je Simić.

Današnja ekonomija prelazi granice planete

Govoreći o izazovima savremenih gradova, govornici su upozorili da današnji globalni ekonomski sistem istovremeno ostavlja milijarde ljudi bez osnovnih životnih uslova, dok s druge strane prelazi granice koje planeta može podnijeti. Upravo zbog toga, koncept održivih i kružnih gradova postaje sve važniji u urbanom planiranju širom Europe.

Kao najbolji primjer navodi se Amsterdam koji će do 2050. godine biti u potpunosti 'kružni grad'.

Beč kao primjer grada prilagođenog klimatskim promjenama

Beč je grad koji ubrzano razvija infrastrukturu prilagođenu klimatskim promjenama i kvalitetu života građana.

Austrijska prijestolnica se često ističe kao jedan od rijetkih europskih gradova u kojem je voda iz česme potpuno pitka i dolazi direktno iz planinskih izvora u Alpama. Voda do austrijske prijestolnice stiže prirodnim padom, bez pumpi, a grad dnevno dobija oko 400.000 kubnih metara svježe izvorske vode. Širom grada nalazi se oko 1.800 javnih česmi i fontana s pitkom vodom, dok se tokom ljetnih mjeseci koriste i sistemi za rashlađivanje vodenom maglom kako bi se smanjile visoke temperature u urbanim zonama.

Favoriten kao model 'superbloka'

U okviru strategije klimatski prilagođenog urbanog razvoja, Grad Beč je nedavno završio i prvi veliki 'superblok' u okrugu Favoriten.

Na području oko ulice Herzgasse uklonjeno je više od 7.000 kvadratnih metara asfalta, zasađeno 66 novih stabala i uređene desetine zelenih površina, prostora za odmor i javnih česmi. Cilj projekta bio je smanjenje automobilskog saobraćaja i stvaranje sigurnijeg prostora za pješake, bicikliste i lokalnu zajednicu.

Kako su pojasnili iz Grada Beča, tranzitni saobraćaj preusmjeren je na glavne gradske pravce, dok su kvartovi prilagođeni sporijem i održivijem načinu života. Projekat uključuje i vodopropusne površine koje smanjuju zagrijavanje tokom ljeta, sisteme za rashlađivanje te dodatni prostor za druženje i boravak građana na otvorenom, a više o tome čitajte OVDJE. 

Startup koji mapira kako ljudi doživljavaju grad

Među startupima predstavljenim na Smart City Summitu bio je i City Layers, kompanija koju je osnovao Lovro Končar Gamulin sa svojim timom, a koji je također govorio za Radiosarajevo.ba.

Ovaj startup razvija digitalne alate za mapiranje urbanog iskustva i analizu načina na koji građani koriste i doživljavaju grad. Korištenjem interaktivnih mapa i podataka prikupljenih u realnom vremenu, City Layers nastoji pomoći gradovima u planiranju pristupačnijih, održivijih i funkcionalnijih urbanih prostora.

"Naš startup je nastao na osnovu četverogodišnjeg istraživanja koje sam vodio na Tehničkom univerzitetu u Beču i cilj nam je olakšati prostorno planiranje. Razvili smo platformu putem koje je lako prikupiti podatke o prostoru. Ti podaci su, primjerice, temperatura, mikroklima, broj stabala, klupa, protok ljudi i sadržaji, sve zavisi od projekta. Kada prikupimo podatke, dajemo ih arhitektima koji rade projekte. Uglavnom nas angažuju privatne kompanije koje rade projekat za grad. Na taj način se zajednica uključuje i projekat prođe brže i lakše", pojasnio je Končar Gamulin.

Grad koji testira budućnost

Smart City Summit još jednom je pokazao da Beč ne razvija samo teorijske modele pametnih gradova, već ih aktivno testira kroz konkretne projekte i saradnje između privatnog i javnog sektora.

Upravo kroz ovakve događaje ViennaUP spaja različite aktere inovacijskog ekosistema — od startupova i investitora do gradskih institucija — s ciljem stvaranja održivih rješenja koja bi mogla definisati urbani život u narednim decenijama.

Podsjetimo, dva startupa iz Bosne i Hercegovine su uzela učešće na ovogodišnjem ViennaUP festivalu, a više o tome čitajte OVDJE.

View this post on Instagram