UŽIVO: Klanjana dženaza i obavljen ukop 50 žrtava genocida u Srebrenici

U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari klanjana je dženaza-namaz i obavljen je ukop za 50 žrtava genocida počinjenog u ljeto 1995. godine na području Srebrenice.

Dženazu-namaz u Potočarima predvodio je reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović.

“U ovom danu, 11. jula, okupljeni na ovom mezarju, stojimo pred tvojim licem, svjesni težine zločina kojeg su počinili zli ljudi. Mi svoju žal za našim najmilijim, našu tugu upućujemo tebi gospodaru naš koji sve čuješ, sve vidiš i sve znaš. Molimo te, utješi naše duše i pruži nam nadu. Ovo je dan tuge i prevelike boli, dan u kojem čuješ jecaje, uzdahe i dove iz duša i srca naših tugom okovanim.

Neka naš vjernički dug bude ispunjen stalnim sjećanjem na ovo planetarno zlo koje je našem narodu učinjeno i neka u nama probudi snagu i odlučnost da mu se suprotstavimo i da ga u budućnosti porazimo. Pozivamo i naše komšije da nam se u tome pridruže, da neizmjernu tugu i bol koju osjećamo podijele s nama. Pozivamo ih da zajedno sa nama učestvuju u otkrivanju grobnica, pamćenju i sjećanju na nevino ubijene komšije, ljude, muškarce, žene i djecu koje su poznavali i sa kojima su živjeli”, kazao je Husein ef. Kavazović.

Klanjana je džanaza u Potočarima.

Podsjetimo, upravo kreće ukop posmrtni ostaci 50 žrtava genocida počinjenog 1995. godine u Srebrenici.

Cijeli svijet danas će na trenutak stati da bi se prisjetio nevinih žrtava zločina nad zločinima – genocida u Srebrenici koji se dogodio prije tačno 27 godina, i to pred licem cijelog svijeta.

U toku su posljednje pripreme pred dženazu u Potorčarima, gdje će biti ukopani posmrtni ostaci 50 žrtava genocida počinjenog 1995. godine u Srebrenici.

Dženaza će početi u 13.20 sati.

Završena je komemoracija u prostorijama bivše Tvornice akumulatora u Potočarima. 

Uskoro će se klanjati dženaza i obaviti ukop 50 žrtava genocida u Srebrenici. Dženazu će predvoditi reisul-ulema Husein ef. Kavazović.

Ministrica odbrane Kraljevine Nizozemske Kajsa Ollongern tokom govora na Komemoraciji u Potočarima kazala je sjećanja na strašni genocid nikad neće nestati.

"Duboka bol gubitka uvijek je prisutna. Ona je ovdje i sada. Osjećamo ovo svake godine 11. jula. To činimo sa surovom spoznajom da je više od 11 hiljada ljudi izgubilo život. Iako su im oduzeti glasovi, mi ih i danas čujemo, kao beskonačni plač. Taj tihi plač nas zove da svoj glas koristimo svaki dan", kazala je Ollonger.

Ona je kazala da je Nizozemska također učestvovala, ali sa svojim najboljim najmerama.

"Srebrenica je i tada pregažena... Ono što se dogodilo u julu proizvelo je duboku ljudsku patnju. Mi tu patnju ne možemo ukloniti, ali možemo se pogledati pravo u oči. Zahvaljujući sudu u Hagu većina zločinaca je procesuirana.

Bit ću jasna, Međunarodna zajednica je zakazala da pruži zaštittu ljudima iz Srebrenice i snonse odgovornost za neuspjeh koji se mogao izbjeći

Nudimo vam najdublje izvinjenje. Naša je moralna dužnost, da uvijek moramo reći istinu i govoriti šta se dogodilo. Taj glas se mora čuti kad drugi negiraju genocid. Danas stojimo na mjestu koje nas uči do čega to može dovesti. I nećemo stati dok sve žrtve ne nađu svoje počivalište.

Želimo graditi budućnost mira i nade", kazala je, između ostalog, Ollongern.

Numan Kurtulmuš, iz Vlade Turske, prenio je prvo svoju poruku pa onda i poruku Recepa Tayyipa Erdogana, predsjednika Turkiye, tokom obraćanja na komemoraciji u Potočarima.

"Svaki put kada dođemo svjedočimo tragediji. Osjećamo kao da je samu puno doživljavamo.  Na početku ću spomenuti riječi rahmetli Alije Izetegovića "šta god da uradite, ne dozvolite da se zaboravi genocid. Ako zaboravite genocid, opet će se dogoditi", kazao je Kurtulmuš.

Zatim je dodao da narod Turkiye osjeća u svojim srcima sudbinu Srebrenice.

"Blago onima koji rade da se stave u kraj tragediji. Lica koji su odgovorni za genocid, moraju dobiti zaslužene kazne. Treba spomenuti i islamofobiju protiv koje se treba boriti", dodao je Kurtulmuš.

Prije dženaze, u prostorijama bivše Tvornice akumulatora, održava se komemoracija na kojoj se, video porukom, obratio i visoki predstavnik Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell.

Naša je zajednička dužnost sjećati se žrtava genocida u Srebrenici, "jednog od najgorih zločina i najmračnijih poglavlja u modernoj historiji Europe", kazao je on.

Ostatak govora Borrella možete pročitat ina linku OVDJE.

Menachem Z. Rosensaft, potpredsjednik Svjetskog jevrejskog kongresa, obratio se prisautnima u Potočarima.

"Da li neko na svijetu može doći da vidi tragediju koja se događala u Srebrenici", kazao je na početku.

Rosensaft je dobar dio svog govora posvetio Hajri Ćatić.

"I danas kada se budim sjećam se riječi - Srebrenica se poretvara u najveću klaonicu. Hajra Ćatić je 26 godina tragala za posmrtnim ostacimačlanova svoje porodice, bila ječlanica Udruženja Srebrenice i zalagala se da žrtve ne budu zaboravljene. Nažalost, ona je preminula, nije uspjela da sahrani svoje dijete.

Rosensaft je genocid u Srebrenici uporedio sa holokaustom.

"Teško nam je i zamisliti 8.372 ukopana dječaka i muškarca, baš kao što je teško zamisliti i šest miliona jevreja ubijenih u holokaustu. Porodice žrtava nose svoje najmilije u srcima. Da bi smo mi i ostali mogli shvatiti ogromnu ljudsku tragediju i mi moramo razmišljati. Možete li zamisliti tu bol i strah", rekao je potpredsjednik Svjetskog jevrejskog kongresa

Prije dženaze, u prostorijama bivše Tvornice akumulatora, održava se komemoracija na kojoj se obratila i Alice Nderitu, zamjenica generalnog sekeretara Ujedinjenih naroda.

Na početku je odala počast onima koji su izgubili svoje živote, porodicama, ali i preživjelima.

"Znamo da je prije 17 godina došlo do zločina u kojima su izgubili očeve, muževe, sinove, braću, amidže, dajdže, djedove...", kazala je ona te istakla kako je ona svoj mandat dobila zbog neuspjeha međunarodne zajednice i zemalja članica svijeta da spriječi i reaguju na genocid, prvo u Ruandi 1994, a onda u Srebrenici 1995...

"Ljudska bića imaju kapacitet i za dobro i za zlo, to znamo", rekla je Ndretu, naglasivši kako sprječavanje genocida zahtijeva zajedničku ciljanu akciju.

Dritan Abazović, premijer Crne Gore, održao je govor na komemoraciji u Potočarima. 

"11. jula 1995. je na ovom mjestu ubijeno čovječanstvo, ali je Bosna nastavila da živi. I danas 27 godina nakon toga i dalje na Balkanu živi duh mržnje, duh razdora, duh podjela, koji se na svu sreću ne manifestuje ratnim dešavanjima. Ovo je apel svima da moramo biti bolji", kazao je Abazović.

Naglasio je da prošlost ne možemo promijeniti, samo budućnost.

"Ovi nišani bijeli mnogo svima govore. Genocid nije počinjen nad Bošnjacima, nego na ljudima. Počinile su ga politike zla, politike smrti, politike prevara. Moramo zato da mijenjamo stvari. Ima dosta toga što možemo promijeniti bolje, da damo šansu pomirenju, pravdi i istini.

U ime Vlade Crne Gore upučujem najveći naklon svim žrtvama. Vjerujem da možemo samo zajedno da gradimo novu ljupšu budućost", kazao je Dritan Abazović, premijer Crne Gore.

U Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari, na kolektivnoj dženazi, danas će biti ukopani posmrtni ostaci 50 žrtava genocida počinjenog 1995. godine u Srebrenici.

Prije dženaze, u prostorijama bivše Tvornice akumulatora, održava se komemoracija na kojoj se obratio se i Christian Schmidt, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini.

"Drage majke, dragi preživjeli, svaki put kad dođem na ovo sveto mjesto, osjetim težak teret", počeo je svoj govor Schmidt, podsjetivši na razmjere počinjenog genocida, "zločina protiv ljudskog roda".

Priznao je kako osjeća i teret neuspjeha međunarodne zajednice, "neuspjeha da zaštiti one koji su bili izloženi prijetnji da će biti ubijeni". Svjestan je, rekao je, da sve što se danas kaže na komemoraciji neće ublažiti bol onih koji su izgubili očeve, sinove, muževe braću i sve druge, ali "možemo iskazati počast onima koji će biti ovdje ukopani".

"To je naša sveta dužnost, da pomognemo da se spriječi ponovno nanošenje takvog bola", kazao je Schmidt.

Ostatak govora Schmidta pročitajte na linku OVDJE.

Prvi se prisutnima na komemorativnom skupu u Potočarima obatio Hamdija Fejzić, predsjednik Organizacionog odbora obilježavanja 27. godišnjice genocida u Srebrenici i zamjenik načelnika Općine Srebrenica.

"Obraćam se kao čovjek i svjedok patnje Bošnjaka, kojije imaosreću da preživi genocid. Ova komemoreacija je posvećena svim žrtvama koje su našle smiraj nakon genocida. I 27 godina nakon genocida tragamo za kostima više od 1.000 ljudi. Genocid u Srebrenici je poraz ljudskosti. nema snažnije poruke od one od koje odzvanja mač.  Poručujemo im da ih nikada nećmo zaboraviti i da ćemo uvijek pamtiti borbu za istinom. Danas u Srebrenici rastu djeca rođena poslije genocida. U tok djeci nema mržnje. Mi i vi imamo obavezu da toj djeci omogućimo normalne uslove života", kazao je Fejzić.

Podvukao je da će se boriti za budućnost djece u Srebrenici. Očekuje i pomoć.

"U ime budućnosti naše djece imamo obavezu da ovaj grad postane mjesto života, a ne smrti. Ostajemo ovdje na svojoj zemlji, među svojim narodom, među bijelim nišanima", kazao je, između ostalog, Hamdija Fejzić, predsjednik Organizacionog odbora obilježavanja 27. godišnjice genocida u Srebrenici i zamjenik načelnika Općine Srebrenica.

Počela je komemoracija žrtvama genocida u Srebrenici.

U toku je intoniranje himne Bosne i Hercegovine.

BH UK Network je u suradnji sa gradom Coventri, dobrotvornom organizacijom “Remembering Srebrenica” i lokalnom bh. zajednicom organizovao komemoraciju, kako bi se i ove godine odala počast za 8.372 brutalno ubijena muškarca i dječaka u genocidu počinjenom u Srebrenici u julu 1995. godine. 

To je postalo tradicionalna aktivnost ove općine, a gradonačelnik Coventrija Kevin Maton u obraćanju je naglasio  važnost odavanja počasti žrtvama genocida i važnost slušanja priča preživjelih.

"Coventry je grad koji je primio bosanskohercegovačke izbjeglice i pružio im utočište kad im je najviše trebalo. Sada je dom divnoj bh. zajednici. Na to smo ponosni  te moramo ustrajati u zajedničkoj borbi protiv  mržnje, protiv poricanja genocida i mržnje, te graditi društvo mira i razumijevanja, da se nikada i nikome ne ponovi Srebrenica", naveo je Maton. 

Tokom protekle sedmice brojna obilježavanja i komemoracije upriličene su širom Evrope i svijeta, u Njemačkoj, Austriji, Velikoj Britaniji, Australiji, Hrvatskoj.

U gradskim upravama, saborima, bibliotekama, institucijama kulture, gradskih trgovima. Usvojene su brojne rezolucije u parlamentima.

Ove godine je iz Dormunda poslan je apel njemačkim političarima da izrade i usvoje rezolucije o Srebrenici i da više rade na stabilnosti BiH. Mehmed Smajić, dopisnik Deutsche Wellea u Kelnu, govorio je o porukama koje su njemački građani poslali uoči obilježavanja 27. godišnjice genocida.

11.07.22. 09:00

Priča o najtežem srebreničkom vrisku: Nermine, slobodno kod Srba, svi hajte

Micheal Murphy, ambasador SAD-a u Bosni i Hercegovini, u izjavi povodom godišnjice srebreničkog genocida rekao je da je prihvatanje činjenica iz mračne prošlosti i ublažavanje njihovih posljedica jedini put u mirnu budućnost.

"Na ovu godišnjicu i uvijek Amerikanci izražavaju svoju solidarnost sa žrtvama, preživjelima i porodicama koje žale za svojim najmilijim. Ova važna godišnjica podsjetnik je da društvo, politički lideri i institucije svih nivoa u BiH imaju veliku odgovornost da potvrde činjenice vezane za genocid u Srebrenici. Ove činjenice su sa sigurnošću utvrdili Haški tribunal kao i Međunarodni sud pravde", poručio je američki ambasador.

Pozvao je i bh. političke lidere da prestanu sa svojom zapaljivom nacionalističkom retorikom, te da su to odavno trebali prestati.

"Bh. zvaničnici na svim nivoima imaju institucionalnu odgovornost da prihvate odgovornost šta se dogodilo u Srebrenici prije 27 godina kao i stalnu obavezu da se time bave kroz podučavanje budućih generacija istini, iskazivanje poštovanja prema žrtvama, podršku preživjelima - uključujući sjećanje, potragu za nestalima, te traženje pravde istraživanjem i procesuiranjem počinilaca, od kojih su neki još na slobodi, među nama. Ovo je jedini put ka budućnosti koji donosi pomirenje ljudima u BiH, koji pomaže zacjeljivanje rana u ovoj zemlji, i garantuje pravedan i trajan mir među djecom i unucima onih koji su patili i umrli u BiH između 1992. i 1995. godine", kazao je Murphy.

Ambassador Murphy’s video message on the 27th Anniversary of the Srebrenica Genocide. #SrebrenicaGenocide pic.twitter.com/0pD7nS7T8f

— US Embassy Sarajevo (@USEmbassySJJ) July 11, 2022

U Chicagu (SAD) jučer je održana mirna šetnja povodom obilježavanja 27. godišnjice genocida u Srebrenici.

 
Nešto više od dva mjeseca, Lillies of hope i organizacija mladih JaBiH radila je na organizaciji ove šetnje. U šetnji je učestvovalo više od 450 učesnika. Na samom početku, pročitana su imena 50 osoba koje će svoj vječni smiraj pronaći u Potočarima danas.

“Iza nas je uspješan projekat, uspješna šetnja, jedan porodičan dan, gdje su svi prisutni načinili simboličnih 8.372 koraka što predstavlja broj žrtava koji su mučki ubijeni kobnog 11. Jula u UN zaštićenoj zoni u Srebrenici. Jedan od učesnika ovogodišnje šetnje je i Enes Karić, rođeni Srebreničanin, koji je 2000. godine došao u Ameriku. Iz Srebrenice je uspio pobjeći autobusom u kojem su bile žene i djeca. Kako kaže, tri dana je putovao, autobus su pregledali, gledali su maltretiranja i čekali da ga nađu, ali na svu sreću i uz pomoć dragog Boga, ostao je živ i prešao je u sigurnu zonu, u Tuzlu. Danas je, kaže Enes, njegovo srce puno. Vidio je kako nove generacije preuzimaju ono sto su oni započeli. I siguran je da će organizacija iz godine u godinu, biti sve bolja i bolja”, naveli su organizatori.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović na društvenim mrežama napisao je da trebamo biti ponizni pred žrtvama na 27. godišnjicu obilježavanja od genocida u Srebrenici.

Njegovu objavu na društvenim mrežama prenosimo u cijelosti:

"Nijemi pred istinom da se pred našim očima desio genocid i da smo bili nemoćni da ga spriječimo. Ponizni pred žrtvama i njihovim porodicama i prijateljima, sa kojima dijelimo bol i danas 27 godina nakon srebreničkog masakra. Zabrinuti pred saznanjem da politike negiranja zločina i odbijanja priznanja genocida u Srebrenici na ovim prostorima nikada nijesu utihnule. Odlučni da na naučenim lekcijama iz prošlosti, nikada više ne dozvolimo stradanja zbog različitosti i mržnje", napisao je predsjednik Crne Gore na Twitteru.

Nijemi pred istinom da se pred našim očima desio genocid i da smo bili nemoćni da ga spriječimo.
Ponizni pred žrtvama i njihovim porodicama i prijateljima, sa kojima dijelimo bol i danas 27 godina nakon srebreničkog masakra.

— Milo Đukanović (@DjukanovicCG) July 11, 2022

Vlada Federacije BiH je, na sjednici održanoj u četvrtak u Sarajevu, 11. juli 2022. godine, dan sjećanja na genocid u Srebrenici, proglasila Danom žalosti u FBiH.

Dan žalosti se obilježava obaveznim isticanjem zastave BiH na pola koplja, odnosno jarbola, na zgradama Vlade FBiH i institucija Federacije BiH.

Na Dan žalosti ne mogu se održavati programi kulturno-zabavnog karaktera na javnim mjestima u Federaciji BiH. Medijske kuće na teritoriju Federacije BiH dužne su uskladiti i prilagoditi svoje programske sadržaje Danu žalosti.

U obrazloženju je, uz ostalo, istaknuto da je Odluka donesena radi izražavanja sućuti i suosjećanja s porodicama žrtava, te sjećanja na genocid u Srebrenici.

S druge strane, u manjem bh. entitetu RS - danas nije Dan žalosti.

[related]462800[/related]

U povodu 11. jula - Dana genocida nad Bošnjacima u Srebrenici, u Astorija Parku u Queensu (NY), koji se prostire preko puta potnatog Manhattana - NYC i Ujedinjenih Nacija, i uz obalu East River, preživjele žrtve i potomci žrtava genocida održali su mirnu šetnju i kulturom pamćenja sjećajući se Bošnjakinja i Bošnjaka koji su krvavog jula 1995., kada su kroz planinske vrleti prošli golgotu spašavajući goli život od velikosrpskih genocidnih hordi koji su okupirali enklave Srebrenicu i Žepu, preživjele žrtve svjedoče da su pješačili više od 100 kilometara kako bi spas pronašli u Kladnju i drugim slobodnim teritorijama pod kontrolom Armije RBiH.

Na komemorativnoj šetnji je učestvovala i Amra Hadžović, ministrica - savjetnik u Stalnoj Misiji Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim Narodima u New Yorku.

Iz New Yorka poruka je jasna, pamtimo i ne zaboravljamo genocid nad Bošnjacima u Srebrenici i Bosni i Hercegovini!

Jednoglasno usvojenim rezolucijama Kanadskog parlamenta iz 2010. i 2015. godine, 11. juli se svake godine  u Kanadi obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine.

Genocid u Srebrenici je utvrđen u presudama međunarodnih sudova, što je Kanada priznala svojim parlamentarnim rezolucijama i o tome nema diskusije.

U presudama međunarodnih sudova jasno piše da su institucije entiteta RS, njihova vojska i policija počinile genocid. Nastanak entiteta RS nije proizvod demokratije niti demokratskih procesa, nego brutalne agresije i genocida opisanih u presudama međunarodnih sudova.

27. godišnjica od genocida u Srebrenici se obilježava širom Kanade. Mnoge kanadske pokrajine i največi gradovi su izdali proklamacije koji se 11. juli potvrđuje kao Međunarodni dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.

Kanada je to potvrdila. Ali, Kanada je i osudila secesionističke, antidržavne, antibosanske, anticivilizacijske težnje. Ideje o podjeli BiH moraju biti ugušene. To nije samo pitanje mira na Balkanu, nego pitanje mira u Evropi, svijetu, naveli su iz Instituta za istraživanje genocida Kanada {IGK).

Najmlađa žrtva koja će ove godine biti ukopana je Salim Mustafić rođen 1979. godine u mjestu Tokoljaci kod Srebrenice. On je imao 16 godina u momentu kada je ubijen u ljeto 1995. godine. Njegovi posmrtni ostaci su ekshumirani iz masovne grobnice Liplje kod Zvornika, 2006. godine.

Osim Salima, ove godine bit će ukopana još dva maloljetnika koji su u času smrti imali samo 17 godina Vahid Smajlović (1978) i Elvir Muminović (1978).

Ove godine u Potočarima će biti ukopani:

Šaban (Šećan) Ademović, rođen 1953. godine,
Sabrija (Bekto) Aljić, rođen 1940. godine,
Šaban (Avdo) Avdić, rođen 1960. godine,
Munib (Sado) Bektić, rođen 1951. godine,
Džemil (Šerif) Dedić, rođen 1962. godine,
Mevlid (Junuz) Dudić, rođen 1970. godine,
Mustafa (Avdo) Džananović, rođen 1960. godine,
Kiram (Abdulah) Đozić, rođen 1957. godine,
Nezir (Mustafa) Efendić, rođen 1941. godine,
Mevludin (Rahman) Ferhatović, rođen 1972. godine,
Salim (Sulejman) Gabeljić, rođen 1968. godine,
Sead (Ahmet) Gojčinović, rođen 1965. godine,
Salko (Hasan) Hadžić, rođen 1969. godine,
Hajrudin (Alaga) Halilović, rođen 1968. godine,
Salko (Nazif) Halilović, rođen 1954. godine,
Almir (Zurijet) Halilović, rođen 1975. godine,
Esnaf (Džemal) Hasanović, rođen 1969. godine,
Samir (Kadrija) Hasanović, rođen 1975. godine,
Semir (Kadrija) Hasanović, rođen 1975. godine,
Hamdija (Hamed) Hasić, rođen 1965. godine,
Sead (Nazif) Hasić, rođen 1963. godine,
Sead (Hajdin) Hukić, rođen 1974. godine,
Sajit (Remzija) Hukić, rođen 1976. godine,
Hajdin (Zuhdo) Hukić, rođen 1942. godine,
Mevludin (Mahmut) Husić, rođen 1972. godine,
Mustafa (Mehmed) Husić, rođen 1974. godine,
Smajo (Ibrahim) Ibrahimović, rođen 1938. godine,
Mehmed (Meho) Ibrahimović, rođen 1941. godine,
Nesib (Zuhdo) Ibrahimović, rođen 1958. godine,
Sakib (Šemso) Jahić, rođen 1972. godine,
Mehmedalija (Edhem) Jugović, rođen 1960. godine,
Nermin (Izet) Kaljević, rođen 197. godine,
Smajil (Osman) Karić, rođen 1937. godine,
Husejin (Avdo) Krdžić, rođen 1936. godine,
Edhem (Abdulah) Merdžić, rođen 1949. godine,
Mustafa (Ragib) Mešanović, rođen 1961. godine,
Ramiz (Mujo) Mujčinović, rođen 1955. godine,
Suad (Bekto) Mujić, rođen 1966. godine,
Elvir (Hasan) Muminović, rođen 1978. godine,
Salim (Idriz) Mustafić, rođen, 1979. godine,
Muriz (Ragib) Mustafić, rođen 1966. godine,
Smajo (Mujo) Nukić, rođen 1951. godine,
Senad (Hamed) Osmanović, rođen 1975. godine,
Ismajil (Rasim) Pilav, rođen 1952. godine,
Rahmo (Bekto) Rahmić, rođen 1952. godine,
Mensur (Habib) Rahmić, rođen 1975. godine,
Adil (Mustafa) Selimović, rođen 1936. godine,
Salčin (Mašo) Sinanović, rođen, 1938 godine,
Vahid (Nurif) Smajlović, rođen 1978. godine i
Senahid (Atif) Šečić, rođen 1956. godine.