... / Od jula u Sarajevu 5 ubijenih žena, 2 ranjene - ubili su ih njihovi "najbliži"

23. 11. 2019. u 07:23:00 S. Hodžić

Shares: 703

Samo u ovoj godini nekoliko puta stupce crne hronike ispunile su vijesti o ubistvima ili pokušajima ubistava u kojima su žrtve žene.

Irma, Sanela, Sumejja... imena su žena kojih više nema, koje su život tragično izgubile od bivših partnera, a kao motiv ubistva navode se zločini iz strasti i ljubomore.

U hotelu Alem na Vracama u julu ove godine ubijena je recepcionerka hotela. Ubio ju je gost hotela s kojim je navodno bila u vezi, a koji je nakon ubistva počinio samoubistvo.

Irmu Forić, dugogodišnju sekretaricu u Graničnoj policiji Bosne i Hercegovine i bivšu suprugu generala Oružanih snaga BiH Sakiba Forića koji trenutno obnaša funkciju ambasadora Bosne i Hercegovine u Islamskoj republici Pakistan, ubio je nevjenčani suprug Senad Basarić iz Mostara u septembru ove godine. Uviđajem je utvrđeno da je smrt nastupila nasilnim putem. Basarić je neko vrijeme bio u bjekstvu, te je u konačnici uhapšen i nalazi se u pritvoru.

Privođenje Senada Basarića - undefined

Privođenje Senada Basarića u MUP KS

Sumejju Dedović (1994) iz Goražda u oktobru ubio je momak ispred ugostiteljskog objekta u sarajevskom naselju Stup, rano ujutro. Po nalogu Tužilaštva pripadnici MUP-a KS uhapsili su 26-godišnjeg Edvina Avdića i 41-godišnjaka G. D. koji se dovode u vezu s ubistvom ženske osobe. Osumnjičeni Avdić se nalazi u pritvoru.

Privođenje osumnjičenog za ubistvo ženske osobe u Sarajevu - undefined

Privođenje osumnjičenog za ubistvo Sumejje Dedović u Sarajevu

Sanelu Trstenu u Nedžarićima je početkom novembra ubio Nedžad Čaušević. Nakon što je ubio Sanelu koja je tog jutra krenula na radno mjesto u Bingo, Čaušević se uputio do porodične kuće gdje je ostavio svoj automobil, a potom se uputio ka lokalitetu Gušča Brdo u Općini Istočna Ilidža na kojem je izvršio samoubistvo. U rafalnoj pucnjavi u kojoj je ubijena Sanela, ranjena je i još jedna žena, zaposlenica KJKP Park koja je tog jutra također krenula na posao.

Devetog novembra u porodičnoj kući u Istočnom Sarajevu pronađena su beživotna tijela supružnika K. B. i S. B. U ovom tragičnom događaju supružnik je ubio suprugu, a potom sebe iz sada nepoznatih razloga.

U pucnjavi koja se dogodila 20. novembra u ulici Kujundžiluk na Baščaršiji ranjena je M. M. (1977) u noge i glavu, a njen napadač je pobjegao. Ranjena žena se srećom nalazi van životne opasnosti. Zbog pokušaja ubistva u noći između srijede na četvrtak uhapšen je M. K. (1977) u Sarajevu. Nakon kriminalističke obrade u MUP-u KS, predat je u nadležnost Tužilaštva KS.

U novembru ove godine nevjenčani suprug A. T. upao je u porodičnu kuću oca A. B. koju je potom napao nožem, a zatim i njenog oca. Njen otac I. B. potom je ranio napadača u glavu. A. B, već je bila korisnica Sigurne kuće, upravo zbog nasilja koje je trpila od svog nevjenčanog supruga.

Žrtva porodičnog nasilja: Sklanjala sam djecu da ne gledaju kako me tuče

"Dvanaest godina sam u braku. Imamo troje djece. Razlog zbog kojeg sam otišla je nasilje. Najprije psihičko nasilje koje mi je teže padalo nego fizičko, ljubomora, zatim je uslijedila zabrana viđanja s porodicom, prijateljicama. Nije mi dozvoljavao da pronađem posao, provjeravao je telefonske pozive, poruke, Facebook. Ubrzo je uslijedilo i fizičko zlostavljanje.

Tim povodom razgovarali smo s psihologinjom-terapeutkinjom iz Sigurne kuće Dželilom Mujić-Čorbo koja nam je kazala kako je u proteklih deset godina koliko radi ova ustanova, pomoć zatražilo oko 2.000 žena.

"Ekstremne situacije su uvijek prisutne. Kada je u pitanju nasilje u porodici uvijek postoji rizik da krajnji cilj bude ubistvo. Ono što se radi u međuvremenu na kompletnoj prevenciji kako do toga ne bi došlo rade stručnjaci, institucije", rekla je za Radiosarajevo.ba Mujić-Čorbo.

Kada je riječ o ljubomori kao motivima ubistava ili nasilja nad ženama, Mujić-Čorbo rekla je kako ljubomora nije zdrava u odnosima.

"Ljubomoru koriste kao izgovor za ljubav, a u principu se itekako treba posvetiti tome šta stoji ispod ljubomore, da li je ona patološka ili nije, te u kojem obimu utječe na nasilje", rekla je Mujić-Čorbo za naš portal.

Podaci Fondacije Lokalne Demokratije utjecali su na odluke, promjene svijesti i zakonodavstva kada je u pitanju nasilje u porodici.

"To nije privatna stvar, to je zaista javni i društveni problem, ali je prije svega krivično djelo koje kao takvo ima veći i širi utjecaj, rekla nam je Mujić-Čorbo.

Berton: Nasilje nad ženama je društveni, a ne problem pojedinca

Nasilje nad ženama je društveni, a ne problem pojedinca, kazao je šef Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini, ambasador Bruce Berton, danas u Sarajevu prilikom predstavljanja izvještaja „Istraživanje o dobrobiti i sigurnosti žena - rezultati za Bosnu i Hercegovinu".

Smatra kako mi kao u društvo nismo u potpunosti zakazali kada su u pitanju slučajevi nasilja u porodici, jer je urađeno mnogo toga po tom pitanju, ali je ostalo i mnogo posla da se uradi.

"Međuinstitucionalna saradnja je ovdje ključna. To podrazumijeva zakone, pravosuđe, oštrije kazne i tretmane svih onih koji su pogođeni nasiljem u porodici", rekla je Mujić-Čorbo navodeći kako velikim problemom smatra to što se ne radi ništa sa nasilnicima.

"Mi radimo sa ženama i djecom, ali ne i s nasilnicima. Onog trenutka kada žena prijavi nasilje, kada podigne krivičnu prijavu, njen problem postaje veći nego u trenutku kada ona to ne prijavljuje. Mi u KS-u izričemo zaštitne mjere da se žena koja prijavi nasilje skloni ili u Sigurnu kuću ili negdje kod prijatelja gdje će biti zaštićena. Takve mjere koje se izriču u roku od 24 sata na neki način je štite. S druge strane, imamo podatke da se skoro u 80 posto procesuiranih slučajeva nasilnici uslovno kazne, a žene nisu zaštićene. Osim u Sigurnoj kući gdje su apsolutno zaštićene, ulaze u program psihoterepautskog programa, besplatne pravne pomoći, procese razvoda braka itd", rekla je Mujić-Čorbo za Radiosarajevo.ba navodeći kako sarađuju s centrima za socijalni rad, policijom i pravosuđem.

Postavlja se pitanje šta dalje kada žena izađe iz Sigurne kuće, rekla nam je, te na koji način se slučaj dalje procesuira.

Sigurna kuća - undefined

Sigurna kuća

"U 80 posto slučajeva nasilnici se uslovno kazne. Imaju pravo da viđaju djecu. Sad zamislite cijeli taj krug, a niko u međuvremenu nije radio nikakav tretman sa nasilnicima", rekla je Mujić-Čorbo navodeći kako se trećina žena kasnije vrati nasilnicima.

"Onog trenutka kada se vrati počiniocu nasilja cijelo društvo je osudi. A, istovremeno, mi više nemamo mehanizme da radimo s tom porodicom", rekla je Mujić-Čorbo.

Dodala je i kako smatra da je zakazalo i sudstvo jer brakorazvodne parnice traju dugo, a u svemu tome su i djeca, te kako nam je potrebno i malo više stručnjaka kada je riječ o ovakvim slučajevima.

Podaci o korisnicama Sigurne kuće su poražavajući, navela nam je, navodeći kako su do sada pomoć zatražile skoro 2.000 žena, a u svemu tome podatak koji još više zabrinjava i zgrožava je da imaju specifičan tretman i pružaju zaštitu tinejdžerkama od 12 do 18 godina koje su žrtve seksualnog nasilja u porodici ili negdje drugo. Do sada je skoro 400 tinejdžerki zatražilo pomoć u Sigurnoj kući.

Ana Kotur Erkić: Neke žene nemaju pravo čak ni da prijave nasilje

Tema nasilja nad ženama zadnjih godina često se može čuti u javnom prostoru, pogotovo u vrijeme " 16 dana aktivizma protiv radno zasnovanog nasilja" koje se u svijetu obilježava od 25. novembra do 10. decembra. Međutim, broj žrtava nasilja nad ženama i nasilja u porodici govori nam da pričati o tome nije dovoljno, bez suštinske promjene.

"Ono što mi vidimo je da su slučajevi nasilja u porodici sve kompleksniji i detaljniji. Zaista zahtijevaju hitne procedure i brža djelovanja i pristupe svim članovima koji su učesnici u ovom slučaju", rekla je za naš portal.

Kapaciteti Sigurne kuće su popunjeni, rekla nam je, te je dodala kako u saradnji sadrugim institucijama, čiji su kapaciteti također popunjeni, pronalaze načina kako da pomognu ženama u ponovnu integraciju u društvo.

"U Sigurnoj kući dobijaju puni tretman, ali i dalje se postavlja pitanje šta će se desiti s njima kada napuste Sigurnu kuću, te na tome trebamo malo više poraditi. Ali, kada radite sa žrtvama i počiniocima vi ustvari radite na prevenciji nasilja u porodici", rekla je za Radiosarajevo.ba psihologinja-terapeutkinja Sigurne kuće Dželila Mujić-Čorbo.

Da trenutno ne postoji sistem za prikupljanje podataka o rodno zasnovanom nasilju, nasilju nad ženama i porodičnom nasilju na nivou cijele Bosne i Hercegovine, potvrdili su nam iz Agencije za ravnopravnost spolova BiH.

"Osnovni problem za uspostavljanje takvog sistema je različita metodologija prikupljanja podataka na nivou entiteta. Naime, podatke o nasilju nad ženama u Bosni i Hercegovini prikupljaju i objavljuju, u skladu sa entitetskim zakonima o zaštiti od nasilja u porodici, Ministarstvo porodice, omladine i sporta RS i Gender centar Vlade Federacije BiH", rekli su za Radiosarajevo.ba iz ove agencije.

Agencija za ravnopravnost spolova BiH od juna 2017.godine provodi projekat „Jačanje kapaciteta institucija za rješavanje rodno zasnovanog nasilja u BiH“ koji ima za cilj harmonizaciju zakonodavstva u BiH sa Istanbulskom konvencijom, bolju zaštitu žrtava i uspostavu sistema za prikupljanje podataka. U sklopu zadnjeg cilja, Agencija je napravila Analizu za uspostavu sistema za prikupljanje podataka sa preporukama o mjerama koje treba poduzeti da se jedan takav sistem uspostavi. Agencija će u narednom periodu raditi na provedbi tih preporuka kako bi se uspostavio harmoniziran sistem na nivou cijele Bosne i Hercegovine, otkrili su nam.

"Mi smo stava da je nasilje nad ženama najteži oblik diskriminacije žena uzrokovan, između ostalog, neravnopravnim položajem žena u bh. društvu. Što se tiče najtežih oblika nasilja i ubistava žena, Agencija za ravnopravnost spolova BiH poduzela je u 2019. godini konkretne aktivnosti u vezi prevencije ovakvih slučajeva, inicirajući uspostavljanje Odbora za praćenje i izvještavanje po Istanbulskoj konvenciji i femicidu u BiH", rekli su nam iz Agencije.

Amra Muslić: Svaka žena treba prijaviti nasilje, zaštiti sebe i svoju djecu

Kada se zbog dugogodišnjeg nasilja u porodici ljubav ugasi tada žena s osjećajem straha i krivnje, nedostatkom samopouzdanja i samopoštovanja, očajna i bez perspektive spas traži pod okriljem Sigurne kuće. Ove ustanove namijenjene su privremenom zbrinjavanju žrtava porodičnog nasilja i predstavlja realizaciju prava žrtve nasilja u porodici na fizičku i psihičku sigurnost, odnosno zaštitu života, tjelesnog integriteta i duševnog zdravlja i sprječavanje daljeg nasilničkog ponašanja.

Odbor, uspostavljen Odlukom Vijeća ministara BiH u augustu ove godine, ima zadatak da analizira provođenje politika i mjera za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici na svim nivoima u Bosni i Hercegovini, procjenjuje stanje implementacije Istanbulske konvencije i daje preporuke za njeno efikasnije provođenje. Odbor izvještava o politikama i mjerama za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici kako bi se osiguralo da ove mjere budu dobro koordinirane a u svom radu sarađuje sa tijelima koja su već uspostavljena za praćenje provedbe Istanbulske konvencije.

Uspostavljen je u skladu sa članom 11. Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici kao i preporukama UN Specijalne izvjestiteljice o nasilju nad ženama, njegovim uzrocima i posljedicama. U skladu sa tim, Odbor treba da analizira i podatke o slučajevima ubistava žena iz rodnog aspekta (femicid) i daje preporuke za dalje postupanje u cilju sprečavanja femicida, što su u suštini i preporuke UN-ove specijalne izvjestiteljice.

Bruce Berton: U BiH je svaka druga žena doživjela neki oblik nasilja

Šef Misije OSCE-a u BiH Bruce Berton izjavio je danas da istraživanja pokazuju da je u Bosni i Hercegovini svaka druga žena dobi starijoj od 15 godina doživjela neki oblik nasilja, te da još više zabrinjava broj slučajeva koji ostaju neprijavljeni, jer se žrtve odluče da ne prijave počinitelje.

"Što se tiče raspoloživih podataka o nasilju nad ženama, OSCE je nedavno objavio i Regionalnu studiju o rasprostranjenosti nasilja nad ženama pod nazivom 'Dobrobit i siugurnost žena'. U dijelu studije o Bosni i Hercegovini naveden je podatak da je 48 posto ispitanica doživjelo neki vid nasilja od svoje 15 godine, kao i činjenica da je mali procenat slučajeva nasilja nad ženama prijavljen policiji. Studija je također pokazala da svega 57 posto žena smatra da je dobro informisana o tome šta treba da radi u slučaju da doživi nasilje. Iz navedenog se može zaključiti da veliki broj slučajeva nasilja nad ženama nikada i ne bude prijavljen subjektima zaštite i da žene još uvijek nisu dovoljno informisane o svojim pravima i mogućnostima zaštite i podrške.

S druge strane, analizirajući administrativne podatke koje prikupljaju entiteti i pravosuđe, vidljivo je da je u odnosu na prijavljene slučajeve nasilja, relativno mali broj onih koje se procesuiraju i završe osuđujućom presudom. Najveći broj presuda je uslovna kazna", potvrdili su iz Agencije za ravnopravnost spolova gore pomenute podatke koje je iznijela psihologinja-terapeutkija Sigurne kuće.

Statistika o ubistvima žena na globalnom nivou pokazuje da je u Bosni i Hercegovini, do kraj aprošle godine, bio procentualno manji broj slučajeva ubistava žena od strane intimnih partnera nego što je to slučaj u regionu i na svjetskom nivou. Prema dostupnim podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, 2017. godine u Bosni i Hercegovini je ubijeno 10 žena dok je najveći broj ubistava žena zabilježen 2009. godine – 20, naveli su iz Agencije za ravnopravnost spolova BiH za Radiosarajevo.ba.

Pored navedenog, Agencija za ravnopravnost spolova je tokom 2019. godine inicirala saradnju s Visokim sudskim i tužilačkim vijećem BiH, kako bi se osigurali tačni i pouzdani podaci o procesuiranju predmeta rodno zasnovanog nasilja, nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Plan je da se do početka naredne godine uspostavi sistem za prikupljanje statističkih podataka o procesuiranju ovih predmeta u pravosuđu s ciljem da se u narednom periodu stekne jasnija slika o odgovoru pravosuđa BiH na nasilje nad ženama i nasilje u porodici.      

NEMA KOMENTARA