Aleksandra Petrić: Šta je rodno zasnovano nasilje i kako ga prepoznati

Oko 70 posto žena starijih od 15 godina iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije, Srbije, Moldavije i Ukrajine iskusilo neki od oblika seksualnog uznemiravanja, uhođenja, intimnog nasilja počinjenog od strane njihovih partnera ili nepoznatih muškaraca, uključujući i psihološko, fizičko ili seksualno nasilje. Pokazuje to istraživanje koje je 2018. sproveo OSCE, obuhvatajući više od 15 ispitanica iz navedenih zemalja. 

Od ovog broja, 45 posto (oko 10.2 miliona) žena je iskusilo seksualno uznemiravanje, uključujući i uznemiravanje putem Interneta, 23 posto (oko 4.9 miliona) žena je iskusilo intimno partnersko nasilje koje uključuje fizičke i seksualne napade, dok je 18 posto (oko 4.4 miliona) žena iskusilo fizičko ili seksualno nasilje počinjeno od strane nepoznatih muškaraca.

Šta je rodno zasnovano nasilje i koliko je rasprostranjeno?

Svaka vrsta fizičkog, psihičkog, seksualnog i ekonomskog nasilja, kao i prijetnje nasiljem koje su usmjerene prema prema ženama samo zbog toga što su žene, ili ih nesrazmjerno pogađaju u odnosu na muškarce. Statistike ukazuju da je oko 47,5% žena u svim dijelovima BiH doživjelo neku vrstu nasilja nakon navršene 15 godine života. Mlade žene (od 18 do 24 godina) su značajno više izložene nasilju nego žene starije životne dobi (iznad 65 godina).

 Kako ga prepoznati?

Rodno zasnovano nasilje ne nosi sa sobom uvijek vidljive fizičke povrede, kao što su modrice ili polomljene kosti. Ono se dešava i ako si meta  ismijavanja, dobacivanja, ponižavanja ili uvreda zbog tvog fizičkog izgleda, sposobnosti, godina, odjeće koju nosiš, osobe koju voliš bez obzira na njen pol ili ti to sve čini osoba koja tvrdi da te voli. Ukoliko te neko dodiruje bilo gdje po tijelu bez tvog pristanka, prisiljava te na seksualne odnose, ucjenjuje te, prijeti ili uhodi na ulici ili na društvenim mrežama, fotografiše te ili snima i objavljuje tvoje fotografije bez tvoje volje. Kad ti član porodice ili osoba koja se brine o tebi oduzima novac ili ti ga uskraćuje za osnovne životne potrebe, zabranjuje ti da ideš u školu, prisiljava te da prosiš ili prodaješ svoje tijelo. Nasilje je sve ovo i još mnogo više, čak i kada se desi samo jednom.

Kako izgleda ciklus nasilja?

Rodno zasnovano nasilje se veoma često ponavlja i traje, naročito kada je u pitanju partnersko nasilje. U tom slučaju možeš prepoznati ciklus nasilja, faze u kojima počinilac nasilja neprekidno nastoji da održi moć i kontrolu nad tobom. Prva faza je zlostavljanje, kada te počinilac intenzivno i agresivno napada i ponižava, kako bi ti pokazao „ko je glavni“ i uspostavio kontrolu. Druga faza je krivica, kada se počinilac nasilja osjeća krivim, ne zbog toga šta ti je učinio, već zbog straha od posljedica ukoliko se to javno otkrije. Slijedi traženje izgovora za nasilje, kada počinilac pokušava da racionalizuje nasilje, okrivljujući te da si svojim ponašanjem izazvala njegove reakcije. Tokom faze medenog mjeseca, počinilac nasilja se ponaša normalno, postaje nježan i uviđavan, čini sve da te zadrži pored sebe, kao i da zadrži kontrolu. Osjećaš se krivom i počinješ vjerovati da je nasilje bilo samo incident, da će vaši odnosi poboljšati i unaprijediti. Ovu fazu zamjenjuju napetost i tenzije kada počinilac nasilja postaje nervozan, razdražljiv, zaoštrava odnose, te intenzivno razmišlja o ponavljanju nasilja, sve dok ga zaista i ne ponovi.

Ko su najčešći počinioci nasilja? Gdje se nasilje dešava?

Tebi bliske osobe u porodici, komšiluku, na poslu, školi, na fakultetu. Nasilnici mogu biti i tvoji šefovi, kolege na poslu, prijatelji, poznanici, nastavnici i profesori, ali i tebi potpuno nepoznate osobe koje srećeš na ulici, u kafiću, autobusu, kinu, klubu i na drugim mjestima. Veoma često te mogu kontaktirati putem društvenih mreža i slati ti prijeteće i nasilne poruke telefonom. 

Zašto se nasilje događa? Da li sam radim nešto pogrešno kada sam meta nasilja?

Porodica i društvo određuju prihvatljiva i zabranjena ponašanja i uloge žena, koja su direktno povezana sa nasiljem i čine ga skrivenim. Većina nasilnika može tražiti od tebe da ćutiš o tome šta ti se dešava, i veoma često ćeš misliti da si sama „kriva“, da si nekim svojim ponašanjem ili postupcima uzrokovala nasilje kojem si izložena. Važno je da znaš da nasilje nije ljubav niti privatna stvar. A ne treba biti ni tajna. Ne postoji razlog zbog kojeg bilo ko ima pravo ili opravdanje da bude nasilan prema tebi na bilo koji način. Savjeti da izbjegavaš nositi određenu vrstu odjeće jer „sama tražiš nevolje“ su samo opravdanje za ponašanje nasilnika. Zapamti da uvijek imaš pravo reći ne i da je krivica i odgovornost za nasilje uvijek i isključivo na onom ko ga čini.

Šta da uradim kada mi se desi nasilje?

Izolovanje od prijateljica ili drugih osoba koje ti mogu pomoći samo produžava posljedice nasilja. Potraži pomoć stručne osobe (psihologa, pedagoga) i opiši joj šta ti se desilo ili se dešava. Prijavi napade, prijetnje i uznemiravanje policiji. Pozovi SOS telefon 1265 (Federacija BiH) i 1264 (Republika Srpska) i traži savjet i podršku, čak i ako želiš ostati anonimna. Nemoj da ćutiš čak i kada se desi samo jednom i kad ti se čini da možda i nije tako strašno. Rodno nasilje rijetko ostaje na jednom, naročito ako si povučena i ranjiva osoba i ako je to vidljivo drugima. Nauči neke tehnike samoodbrane i nabavi biber sprej koji će ti biti pri ruci kad zatreba.