Vitez / Tajna starog grada Škafa kod Viteza ispod kojeg se nalaze tri pećine

18. 08. 2019. u 07:26:00 S. H.

Shares: 16

U vrijeme srednjovjekovne Bosne na području Viteza se nalazio i utvrđeni grad Škaf ili Bosnić. 

Grad se nalazi kod sela Viteza, jugoistočno od Travnika sakriven među okolnim brdima na jednoj glavici (kota 757).

Prema Ivanu Kujundžiću naziv mu potječe od romanske riječi sciava (prirodna pećina, prokop, duplja), jer se pod nekadašnjom gradinom nalaze tri pećine.

Danas se vide ostaci samo ostaci starog grada. Komadići zida s malterom i pet do šest malih stepenica. Oskudni ostaci utvrđenja ne omogućavaju ni približno tačnu idealnu restituciju.

Pretpostavlja se da grad nije opstao, između ostalog, i zato što nije imao dobru opskrbu vodom. Pitanje vodosnadbijevanja je pored dobrog položaja za odbranu bio jedan od preduslova da na nekom lokalitetu nikne utvrda.

Pitanje vodosnadbijevanja ovog srednjovjekovnog grada je riješeno vrlo maštovito, i svakako intrigantno, pisao je na svom blogu Ante Zirdum, državni službenik u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta Srednjobosanskog kantona u Travniku.

"Prirodna gradina, od podnožja tj. mjesta gdje se potočić Milašinovac ulijeva u Pralu do vrha, visoka je oko 150 m. Sam vrh dugi je greben od nekoliko stotina metara kojeg tvore potpuno okomite stijene i čine od njega prirodnu tvrđavu koju je trebalo samo malo dozidati. Najzanimljiviji je upravo početak tog grebena gdje se odmah uočavaju znakovi ljudskog uređivanja prirodne stijene, na kojoj su neki davni doseljenici , najvjerovatnije u 7. stoljeću podigli žrtvenik bogu Jarovitu", piše Zirdum.

Stari grad Škaf ili Bosnić kod Viteza - undefined

Na žrtveniku je uklesan tajni znak čije značenje još uvijek nije odgonetnuto.

Zirdum navodi i kako je cijelo podgrađe puno manjih pećina.

"Dvjestotinjak metara od ušća Milašinovca (u topografskim kartama to je Gradski potok) u Pralu idući uz put koji je uz Milašinovac, na desnu stranu, trideset metara iznad potoka i puta nalazi se ulaz u pećinu, otvora 1×0,70 m. Speleolozi su istražili tu pećinu i utvrdili da je duga 44 m, široka od 0,80 do 6 m, visoka od 0,50 do 4 m a ukupne površine 90 metara četvornih. Pećina nije bila pogodna za život jer ima uski hodnik dug desetak metara koji se spušta pod kutom od 30 stepeni ali je mogla poslužiti kao sklonište u slučaju opasnosti jer je prozračna – ima prirodnu ventilaciju. Naime odozgo kroz otvor s vrha u nju ulazi zrak. Nadsloj od krečnjačkih stijena nije debeo (oko 20 m) a kroz njega postoji otvor prema gore.

Međutim, na samom vrhu postoji jedan ozidani otvor, koji vas u prvi moment podsjeti na bunar. No, ako znamo da su te stijene puno šuplje nemoguće je da se na vrhu napravi čatrnja ili bunar i tu zapravo počinje cijela tajna grada Škava i pećine koja nosi isti naziv. Ozidana rupa je sada prilično zatrpana tako da se ne može zaključiti za što je služila a ni speleolozi nisu precizno locirali otvor odozgo, ali prema riječima Antona Nuka, lokalnog speleologa koji je ulazio u pećinu odozgo je ubačeno veće drvo koje se vidi kroz pukotine u stropu pećine. Cijela tajna bi zapravo mogla biti priča o načinu vodoopskrbe za vrijeme opsade. Naime, u špilji ima kada gdje se skuplja čista gorska voda. Kožnom mješinom voda se mogla izvlačiti na vrh. Vrlo je to originalno rješenje opskrbe vodom prirodne gradine na kojoj nije moglo biti čatrnja, a nije imala nikakvog izvora niti tajnog vodovoda", napisao je Zirdum na svom blogu.

Na duguljastoj zaravni u pravcu sjeverjug na osnovu kojih se zaključuje da se utvrđenje pružalo u istom pravcu u dužini oko 55 m i širini koja je varirala od 8 do 9 m.

Prema razmještaju ostatka zidova izgleda da utvrda nije imala pravilan geometrijski oblik nego da su gradski bedemi pratili tok terenskih slojnica.

Pravougaoni oblik tlocrta sa ostacima zidova na južnoj strani veličine oko 11 x 8,7 govori nam da je to prije mogao biti utvrđeni dvor, nego  pravougaona kula, koja bi za ovaj lokalitet i svoj historijski značaj, sa ovim dimenzijama, bila prevelika.

Dijelovi teksta iz knjige Husrefa Redžića, Srednjovjekovni gradovi u Bosni i Hercegovini (Sarajevo, 2018), objavljeni su uz isključivu dozvolu izdavača te nije dozvoljeno njihovo kopiranje i objava na drugim medijima. Više informacija o knjizi potražite FB stranici Sarajevo Publishinga ili putem maila [email protected]ajevopublishing.ba

Knjiga se može nabaviti u knjižarama Sarajevo Publishing.


Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacija za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

NEMA KOMENTARA