BiH / Gradac kod Hadžića: Od Ilira preko kraljevskog grada do potpunog zaborava

04. 08. 2019. u 07:49:00 S. H.

Shares: 75

U kanjonu Sućeska rijeke Zujevine nalaze se ostaci prahistorijske gradine za koju se pretpostavlja da je bila kraljevski grad i jedan je od značajnih reprezenata područja Hadžića u srednjem vijeku.

Kompleks je izgrađen za odbranu užeg prostora gornjeg toka rijeke Bosne s pritokama, formiran je u XIV i prvoj polovini XV stoljeća, uz glavne komunikacijske pravce koji su pratili glavne riječne tokove, odbrambeni sistem utvrđenja. 

Odlukom Komisije za očuvanje proglašena je nacionalnim spomenikom BiH, potvrđeno je za Radiosarajevo.ba iz ove institucije.

Kako su naveli, nacionalni spomenik čine: prahistorijska gradina, rimski spomenici, srednjovjekovni grad, temelji srednjovjekovne crkve, nekropola sa stećcima i kamenolom.

Gradac spominje ban i kralj Tvrtko 1355. godine i osim tog podatka nema mu spomena u historiji. Odnosno, prvi put je spomenut u jednom čiriličnom pismu koje su Dubrovčani uputili bosanskom banu i kralju Stjepanu Tvrtku I Kotromaniću. U Gradcu se nalazila odbrambena utvrda, crkva, nekropola stećaka, carina i trg odnosno trgovišće, i on je predstavljao centar naselja koja su mu gravitirala u srednjem vijeku.
Gradac kod Hadžića - undefined

Gradac kod Hadžića

Vjerovatno je bio kraljevski grad sudeći po nazivu lokaliteta Kraljevi Vrtovi, koji se nalazi uz njega. Gradac se, doduše, indirektno, spominje i 18.12.1378. godine.

Podignut je na duguljastom grebenu odvojenog procjepom od matičnog brda.

Sastojao se od kule sa oborom i predvorjem i stražarnice van grada, a procjep uz greben pregrađen je zidom koji ga je vjerovatno vezao s utvrdom na matičnom brdu. Kula je četvrtastog oblika sa prostorijom veličine 3 x 3 m i zidom debelim, prema strani napada 2 m, a na ostale tri strane 1,4 m. Kula je mogla imati tri sprata i visinu do 10 m. Zid u procjepu je debeo na širem dijelu 1,4 a na užem 1,1 m.

Jarak je štitio jugozapadnu stranu grebena u dužini oko 115 m računajući od zida u procjepu. Danas je širok mjestimično i do 10 m, a dubok 2-3 m. Prvobitno je mogao biti dubok i širok oko 4 metra. Strane su mu bile izvedene od kamena bez upotrebe maltera što potvrđuju mjestimični ostaci.

Oplata zidova kule i zida u procjepu je izvedena od većeg neotesanog kamena, dok je jezgro salijevano od kaše maltera i lomljenog kamena. 

Novija istraživanja su ustanovila da je na sjevernoj i sjeveroistočnoj strani od grada, na matičnom brdu, koti 711, bilo smješteno ilirsko naselje opasano velikim i jakim nasipom. Od kasnog bronzanog doba do rimskih osvajanja, na području gornjih tokova Bosne i Vrbasa evidentirana je jedinstvena – srednjobosanska kulturna grupa. Njeni nosioci bilo je ilirsko pleme Desitijati. U rimskom periodu došlo je do razvoja naselja, na bazi rudarstva i ljekovitih voda.

Dužina platoa je iznosila oko 85 m, a širina 50 m. Na krajnjoj južnoj tački ilirskog naselja u srednjem vijeku izgrađena je okrugla kula čiji je opseg u temeljima 36 m i debljina zidova od 4 m zbog ugrađene cisterne u suterenu.

Visina joj je mogla biti i do 20 m, a spratnost pet do šest spratova. Kula je imala i jarak širine 2,4 m. Prema duguljastom grebenu i procjepu spuštali su se jaki zidovi
i sa utvrđenjem na Gradcu činili cjelinu.

Gradac kod Hadžića - undefined

Ostaci starog grada

Arheološka istraživanja, vršena prije rata 1992-95. godine u više kampanja (posljednja: u suradnji Zavoda za zaštitu kulturno–historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo i Zemaljskog muzeja), rezultirala su otkrivanjem dijela gradskih struktura, te srednjovjekovne crkve sa nekropolom stećaka, koja se nalazi u širem prostornom obuhvatu. U cilju zaštite ostataka graditeljske baštine i nadgrobnika in situčije stanje zahtijeva niz intervencija, te revitalizaciju i prezentaciju lokaliteta u cijelosti, Općina Hadžići je – na inicijativu Zavoda, tokom2010. godine, pokrenula odgovarajuće aktivnosti. Završen je Elaborat zaštite, koji predstavlja prvu fazu Projekta. Elaboratom su obuhvaćeni valorizacija i pregled dosadašnjih istraživanja, te detaljna analiza karakteristika i stanja kompleksa srednjovjekovnog grada. Formulirani su elementi strategije revitalizacije, te sačinjen plan i program neophodnih aktivnosti s okvirnom dinamikom.

Dijelovi teksta iz knjige Husrefa Redžića, Srednjovjekovni gradovi u Bosni i Hercegovini (Sarajevo, 2018), objavljeni su uz isključivu dozvolu izdavača te nije dozvoljeno njihovo kopiranje i objava na drugim medijima. Više informacija o knjizi potražite FB stranici Sarajevo Publishinga ili putem maila [email protected]

Knjiga se može nabaviti u knjižarama Sarajevo Publishing.


Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacija za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

NEMA KOMENTARA