Sjećamo se Grahama Bamforda: Na današnji dan ovaj Britanac zapalio se zbog agresije na BiH

Navršile su se 33 godine otkako je Britanac Graham Bamford, želeći skrenuti pažnju svijeta na agresiju na Bosnu i Hercegovinu, usred bijela dana ispred Donjeg doma britanskog Parlamenta polio sebe benzinom i zapalio.

Iako je tog 29. aprila žrtvovao vlastiti život, njegovo ime danas se u Bosni i Hercegovini rijetko spominje, uglavnom 6. aprila, tokom dodjele nagrade koja nosi njegovo ime, a koju je Gradska uprava Sarajeva ustanovila 2009. godine.

Nažalost, za veliki broj građana Bosne i Hercegovine Graham Bamford ostao je tek tipično britansko ime i prezime, bez dubljeg značenja i sjećanja na njegov čin.

Trending

Gdje i kako roštiljati za Prvi maj u Sarajevu: Kontrola oštrija nego prije, a ovo su i iznosi kazni

Bamfordova smrt u nezamislivim mukama bila je njegov način da upozori na stradanje građana Bosne i Hercegovine, koji su ubijani, proganjani i ponižavani samo zato što se drugačije zovu i mole Bogu.

"Britanska vojska ne smije biti počasna garda na masovnoj sahrani. Bosanske bebe, djeca i žene čekaju da im političari daju ono što sigurno mogu dati - vojnu zaštitu", napisao je 48-godišnji Britanac u oproštajnom pismu.

Ovaj britanski Jan Palach ni na koji način nije bio povezan s Bosnom i Hercegovinom niti njenim građanima, ali su ga prizori užasa iz BiH naveli na krajnju žrtvu. Bamford je, duboko ljudski, bio potresen slikama koje su tih godina stizale iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Prema tadašnjim svjedočenjima njegovih poznanika i psihologa, u svakoj dječijoj žrtvi iz BiH vidio je vlastitu kćerku. Njegovo stanje dodatno se pogoršalo nakon snimaka zločina u Ahmićima 16. aprila 1993. godine, kada je ubijeno 116 osoba, među njima i tromjesečna beba.

Na mjestu gdje se Bamford zapalio kasnije je postavljena spomen-ploča.

"Na ovom mjestu 29. aprila 1993. godine Graham Bamford spalio se i umirućim glasom poručio: Moramo pomoći djeci Bosne", stoji na maloj crnoj ploči koja se nalazi na travnjaku ispred zgrade britanskog Parlamenta u Londonu.

"Njegov ljudski čin saosjećanja s patnjama bosanskih ljudi, žena i djece prevazilazi sve licemjerne predstave o ljudskosti koje nam isporučuje doba bez morala i stida. Umro je u strašnim mukama nakon što je na televiziji vidio snimke spaljenih porodica u Ahmićima. Pokušao je pozvati vladu svoje države da zaštiti nedužni bosanskohercegovački narod i zaustavi agresiju i genocid. Napisao je 29. aprila 1993. godine u svom oproštajnom pismu: 'Dosta je više stajanja po strani, dosta je ugljenisanih tijela u spaljenim kućama'. Danas su njegove oproštajne riječi još aktuelnije i važnije", podsjetili su ranije iz Instituta za istraživanje genocida Kanada (IGC).

Sjećanje na Bamforda u Bosni i Hercegovini danas postoji tek u tragovima - kroz poneki novinski tekst objavljen na godišnjicu njegovog plemenitog čina i kroz nagradu Grada Sarajeva koja se dodjeljuje za iskazanu izuzetnu građansku hrabrost, solidarnost, humanost i altruizam.