Seks bez pristanka je silovanje: Kad će FBiH i RS uvrstiti to u svoje zakone?

"Svoj život poslije školovanja nastavljam negdje drugdje, ovu zemlju napuštam. Sve ružno ću ostaviti u njoj, a lijepo ću ponijet sa sobom da mi grije srce kad pređem granicu ove zemlje, kazala je djevojka iz Bosne i Hercegovine koja je bila maloljetna kada je prije tri godine silovana.

Država i njeni zakoni nisu joj pomogli u za nju mučnom sudskom postupku protiv počinitelja.

"Više (puta) sam ispitivana, pa i tim ispitivanjem sam tjerana da vraćam sjećanje, koje je već krenulo da blijedi", priča sagovornica RSA koja je željela da ostane anonima. Kazala je i da je "prema nasilnicima zakon blag. Smatram da bi trebalo dosta toga promijeniti. Počevši od ljudi koji donose zakon i način na koji oni donose zakon", smatra ona.

Trending

Požar u Sarajevu, vatrogasci ekspresno reagirali

Da svoje zakonske okvire prilagode žrtvama silovanja, obavezale su se sve zemlje Zapadnog Balkana ratifikovanjem Istanbulske konvencije Vijeća Evrope.

Države su time, između ostalog, pristale da preduzmu mere kako bi se kriminalizovale bilo koje seksualne radnje do kojih dolazi bez jasnog, dobrovoljnog pristanka. To znači da nije neophodno da postoji nasilje ili prijetnja nasiljem da bi se nešto smatralo silovanjem, a što bi trebalo da olakša žrtvama i prijavljivanje i dokazivanje zločina.

"Statistika je takva da pokazuje da se više od 85 posto žena u situaciji silovanja ne brane, ne pružaju fizički otpor. Uplaše se, zamrznu se, na drugi način pokušavaju da se suprotstave", priča Aleksandra Jerkov članica nevladine Regionalne akademija za razvoj demokratije (ADD).

Ističe da je "situacija mnogo gora" kada je reč o djevojčicama.

"Naime, njih 98 posto ne pruža fizički otpor kada neko pokuša da ih siluje", kaže Aleksandra Jerkov.

U BiH djelimičan napredak

Brčko distrikt jedini je uskladio svoje zakonodavstvo s Istanbulskom konvencijom, prethodna definicija silovanja je izmijenjena i sada ga definiše kao polni odnos bez pristanka.

U Parlamentu Federacije BiH u februaru su usvojene izmjene zakona kojim se kažnjava nasilje, a koji sada štiti i žene. Na dnevnom redu je tada trebalo da se nađu i izmene Krivičnog zakona Federacije BiH.

U predloženim izmenama je i definicija silovanja koja predviđa uključivanje faktora pristanka.

"Pristanak je ovaj ovdje definisan tako da on postoji, ako je osoba svojom voljom odlučila stupiti u spolni snošaj i spolnu radnju i bila je sposobna donijeti takvu odluku", objašnjava za RSE poslanica u Parlamentu Federacije BiH Alma Kratina.

"Jasno je u zakonu navedeno da takvog pristanka nema ako je spolni odnos i njime izrečena spolna radnja izvršena uz upotrebu prijetnje, prevare, zloupotrebe položaja", dodaje ona.

Ta dva zakona trebalo je da budu usvojena u paketu kako bi se osigurala adekvatna zaštita žrtava nasilja, ali i oštrije kazne. Međutim, Krivični zakonik je povučen sa dnevnog reda zbog velikog broja amandmana.

Poslanica Kratina smatra da je odlaganje njegovih izmena "skandalozno" i na štetu žrtava.

"Ne znam kad će se to desiti. Mi smo imali čak obećanje predsjedavajućeg Zastupničkog doma da će on lično ovaj svojim autoritetom učiniti da to bude na narednoj sjednici. Ali, ona je prošla. Da li će se to desiti na nekoj sjednici krajem aprila ili u maju, vidjećemo", kazala je.

Zakon u bosanskohercegovačkom entitetu RS nije u cjelosti usklađen s Istanbulskom konvencijom.

"U našem krivičnom zakonodavstvu i dalje je akcenat na tome da je postojao otpor žrtve, da je otpor dovoljno dugo trajao. Znači koncept zasnovan na prinudi i prisili", kaže Slađana Milovanović iz Fondacije "Lara" iz Bijeljine.

"Savremeni koncept kaže da je neophodno da se akcenat kod silovanja prebaci na to da nije postojao pristanak žrtve", dodaje,

Prema riječima Aleksandre Jerkov iz Regionalne akademija za razvoj demokratije, vlasti u tom bh. entitetu "nisu imale sluha" za njihovo zagovaranje ideje da zakonskih izmena u tom pravcu.