"Sarajevo safari": Najmanje 200 Italijana plaćalo da puca na civile tokom opsade glavnog grada BiH
Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu i opsade Sarajeva, najduže u modernoj historiji, stranci su pucali na civile plaćajući za to velike svote novca - prema nekim procjenama, od 80.000 do 100.000 eura (koliko bi iznosili danas, navode italijanski mediji). Među njima su bili i italijanski državljani, koji nikada nisu krivično odgovarali za svoje okrutne postupke - barem ne zasad.
Milansko tužilaštvo pokrenulo je istragu nakon prijave novinara i pisca Ezia Gavazzenija, o čemu danas izvještavaju La Repubblica i milanski Il Giornale. Slučaj vodi javni tužilac Alessandro Gobbis.
Iza talijanskih snajperista, njih najmanje 200 koji su između 1992. i 1996. pucali na nenaoružane civile tokom opsade Sarajeva, nalazi se svjedočenje vojnog insajdera i jezivi "cjenovnik smrti".
Semir Efendić za Radiosarajevo.ba: "Ideologija kojoj robuje Max Primorac učestvovala u Holokaustu"
Muškarci odjeveni u vojne uniforme dolazili su iz Triveneta, Pijemonta i Lombardije, a u Bosnu i Hercegovinu su stizali kombijima u roku od 72 sata. Neometano su prelazili kontrolne tačke u Hrvatskoj i BiH, pod izgovorom "humanitarne misije" davajući velikodušno mito za "Sarajevo safari".
Kako je Il Giornale izvijestio 18. jula, Javno tužilaštvo u Milanu otvorilo je istragu o "vikend snajperistima" koji su, iz cijele Europe, uključujući Italiju, prevezeni na brda koja okružuju Sarajevo putem svojevrsne turističke agencije koja je organizovala transfer i navodno odredila cijenu za ova ubistva. Ubistva djece plaćala su se najviše, do 100 miliona starih lira (ta cifra danas bi iznosila više od 180.000 KM), zatim muškaraca (po mogućnosti u uniformi i naoružani), žena i na kraju starci, koji su ubijani i - besplatno...
Ekskluzivno: Tužilaštvo u Italiji otvorilo slučaj "Sarajevo safari"!
Kao što je poznato, opsada Sarajeva koštala je života 11.541 civila (uključujući 1.601 dijete), a bitka je upoređivana s opsadom Staljingrada u Drugom svjetskom ratu. Mnogi snajperisti bili su pozicionirani na brdima u blizini sarajevskog naselja Grbavica, tada pod srpskom opsadom.
Prisustvo Italijana među snajperistima objavljeno je u novinama Corriere della Sera još 1995. godine, ali bez dovoljno dokaza. Prije nekoliko godina, istu tezu ponovo je pokrenuo novinar Luca Leone, suosnivač Infinito Edizionija i autor romana Sarajevski gadovi iz 2014. godine.
Prema tužbi koju je potpisao pisac Ezio Gavazzeni, uz pomoć bivšeg tužioca Guida Salvinija, a koja je posljednjih mjeseci podnesena tužiocu Alessandru Gobbisu, sudiji specijaliziranom za borbu protiv terorizma, izvor iz Bosne i Hercegovine izvijestio je o ključnom detalju.
Naime, još krajem 1993. godine, bosanska obavještajna služba upozorila je lokalno sjedište SISMI-ja (vojna obavještajna služba, sada AISE) na prisustvo najmanje pet Italijana u brdima oko grada, koji su bili u pratnji da pucaju na civile. Međutim, u tome je učestvovalo najmanje dvije stotine Italijana.
Edin Subašić I Ratni zločini bez kazne: Dossier "Sarajevo safari" zaključan u ladici Tužilaštva BiH?
"Prisustvo naših tajnih službi na licu mjesta bilo je opravdano prisustvom misije Ujedinjenih nacija pod nazivom UNPROFOR", navodi se u tužbi, koju je Il Giornale konačno dobio, "čijeg smo i mi bili dio".
Italijanski medij piše i o Edinu Subašiću, umirovljenom brigadiru Vojne obavještajno-sigurnosne službe OS BiH i kolumnisti portala Radiosarajevo.ba koji je i pisao o tome kako je otkrio "Sarajevo safari".
Mete stranaca obično nisu odmah ubijene, već su teško ranjene, da bi stigla pomoć kako bi i na ljude koji pomažu moglo biti pucano. U svjedočenju se spominju trojica Italijana, iz Torina, Milana i Trsta. Jedan od njih, navodno je bio vlasnik privatne klinike za estetsku hirurgiju u Milanu.
O nemilosrdnim Europljanima koji su dovedeni u Sarajevo govori se i u dokumentarcu Sarajevo Safari slovenačkog autora Mirana Županića, predstavljenom tokom Festivala dokumentarnog filma Al Jazeera Balkans krajem 2022. godine, a sada dostupnom uz naknadu samo na Al Jazeeri.
Jedan od ključnih svjedoka u dokumentarcu, koji je želio ostati anoniman, kaže da je saznao za postojanje stranih "lovaca na ljude" (Amerikanaca, Kanađana, Rusa, ali i Italijana) spremnih da plate da se "igraju" rata. Ovo svjedočenje se poklapa sa verzijom Edina Subašića, prema kojoj su snajperisti stigli "preko Italije do Beograda, a zatim do Pala, nekoliko kilometara od Sarajeva gdje su bili stacionirani oficiri srpske vojske". Prema svjedočenju, zasnovanom na iskazu zarobljenog srbijanskog dobrovoljca, snajperisti/lovci "su krenuli iz Trsta i odatle stigli u Srbiju, a zatim u Sarajevo".
Putovanja su obavljana "avionom iz Trsta, zatim helikopterom i vozilom iz Srbije kroz ratnu zonu do Sarajeva" putem "infrastrukture bivše srbijanske čarter i turističke aviokompanije Aviogenex, koja je imala podružnicu u Trstu. Vjeruje se da je jedan od članova ove organizacije Jovica Stanišić, osuđen za ratne zločine od strane Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju".
Profil snajperiste je vrlo precizan: bogati pojedinci, lovci strastveni prema klasičnim legalnim safarijima, lovci na adrenalin i "ljudske" trofeje, entuzijasti za oružje s historijom psihopatologije ili sadizma, bivši vojnici koje je bojno polje održalo bez roditelja.
Očevici su još uvijek živi, alim prema rekonstrukciji Tužilaštva, oni su pod pritiskom srbijanskih obavještajnih službi da cijelu operaciju drže u tajnosti.
Tužioci su spremni pozvati prve svjedoke iz Bosne i Hercegovine. Benjamina Karić je još 2022. tražila istragu u Sarajevu, ali je ovdje sve stalo. Sada Milano preuzima.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.