Pozadina izgradnje hidroelektrana na Drini: Srbijanska energetska agresija na BiH

Predsjednica srbijanske vlade Ana Brnabić potvrdila je u ponedjeljak u Sarajevu kako će njena država graditi novu hidroelektranu na Drini u suradnji s vlastima bh. entiteta RS, uprkos tome što za to nema suglasnosti tijela vlasti Bosne i Hercegovine, a Crna Gora taj projekt smatra ekološki problematičnim.

Brnabić je u Istočno Sarajevo dovela sve svoje ministre i tamo je održana zajednička sjednica s vladom RS, a nakon toga novinarima je kazala kako je Srbija osigurala novac za gradnju hidroelektrane "Buk bijela" te radovi vrijedni oko 200 miliona eura mogu odmah početi.

Podsjetimo, gradnja hidroelektrana je predviđena u gornjem slivu rijeke Drine - Buk Bijela, Foča i Paunci. O tome su 13. novembra 2020. godine izjavu potpisali premijerka Srbije Ana Brnabić i premijer bh. entiteta RS Radovan Višković. Osim poneke reakcije, država BiH nije poduzela gotovo ništa po ovom pitanju.

"O ovome se pričalo desetljećima, a evo danas to pokrećemo", kazala je Brnabić koja je nakon toga otputovala u Foču kako bi učestvovala u ceremoniji polaganja kamena temeljca za spornu hidroelektranu.

Buk bijela planirana je kao dio većeg energetskog projekta pod nazivom "Gornja Drina", a trebala bi imati instaliranu snagu od 93 megavata te bi godišnje prozvodila 355 gigavat sati električne energije. Elektroprivreda Srbije bit će vlasnikom 51 posto udjela, a RS 49 posto.

Planirana je i naknadna gradnja još dvije manje hidroelektrane snage 44,15 odnosno 43,21 megavata, a ukupna ulaganja u konačnici bi iznosila do 450 milijuna eura.

Turković: Projekt ne doprinosi dobrosusjedskim odnosima

Zamjenica predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i ministrica vanjskih poslova BiH dr. Bisera Turković povodom najavljenog postavljanja kamena temeljca za hidroelektranu Buk Bijela na Drini, izdala je saopćenje za javnost.

"Bosna i Hercegovina podržava međunarodne i regionalne projekte koji su urađeni u skladu sa zakonom i međunarodnim pravom. Međutim, vlasti Republike Srbije moraju znati da ulaskom u projekt izgradnje hidroelektrane "Buk Bijela" koji nema saglasnost države i koji se protivi odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine rizikuju ne samo ekonomske štete nego i ne doprinose dobrosusjedskim odnosima", navela je Turković.

Bosna i Hercegovina je, dodala je, spremna na sve investicije i zajedničke projekte koji su u interesu građana BiH obje zemlje, ali samo uz poštivanje ustava, zakona i institucija države Bosne i Hercegovine.

"Pozivamo vlasti Republike Srbije da saradnju vrati u okvire međudržavne i u okvire deklariranih stavova o međusobnom poštivanju suvereninteta i teritorijalnog integriteta. Vlasti entiteta RS već duže vrijeme odbijaju provoditi presude Ustavnog suda BiH i su nastavile s raspolaganjem državnom imovinom odnosno potencijalima rijeke Drine. Želim vjerovati da Srbija ne podržava takve protivzakonite aktivnosti te da neće novac svojih poreskih obveznika ulagati u projekte kojima se krše zakoni i odluke Ustavnog suda", kazala je Turković.

Zašto BiH nije adekvatno reagirala?

Ekspert za državnu imovinu i bivši član Komisije za državnu imovinu Muharem Cero ranije je za Radiosarajevo.ba upozorio kako Srbija i RS već godinama vode ove aktivnosti.

"Ta priča je imala svoj tok 2018. godine i tada, također, niko nije reagovao. Poslije izostanka institucionalne reakcije i na već debelo poodmakle radove na trebinjskom aerodromu, koja je i flagrantnija priča o ulasku u vlasništvu nad državnim vlasništvom susjedne države od ove sa hidroelektranama, nastala je, očito, procjena da se može ići dalje. Koliko smo vidjeli iz nekih izjava Milorada Dodika ovih dana, to je samo početak ulaska i ovladavanja javnim dobrima Bosne i Hercegovine, dakle, državnom imovinom Bosne i Hercegovine, na teritoriji bh. entiteta RS-a, a od strane Srbije", kazao je Cero.

Po njemu, problematičan je izostanak snažnije reakcije bh. institucija.

"Svima je jasno da u strukturama Vijeća ministara postoje ministri koji rade mnogo više za interese susjednih zemalja nego što su spremni boriti se za interese države Bosne i Hercegovine. Bojim se da je jedna takva situacija na djelu. Osovina SNSD-HDZ će opstruirati reakcije i dozvoliti ono što je protuzakonito. To se isto dogodilo i na aerodromu u Trebinju. Radovi teku, a nema reakcije", podsjeća Cero.

Napominje da je sva imovina države BiH pod zabranom raspolaganja već 15 godina. Iako su ga potvrdili državne i entitetski najviši zakonodavni organi – to ne sprječava današnje vlasti RS-a da se rugaju državi.

"Pod zabranom su sva javna dobra, dakle, šume, šumsko-poljoprivredno zemljište, rijeke, riječna dna, mora, kao i sva ostala javna dobra. Ta imovina je pod zabranom raspolaganja od aprila 2005. kada je pokojni bivši visoki predstavnik Paddy Ashdown donio zakon. Potvrdili su ga i Narodna skupština RS, usvojio ga Parlament FBiH, kao i Državni parlament. Međutim, unatoč tim činjenicama, te zakonske odredbe su zanemarene. A po principu normativne hijerarhije jedina moguća reakcija, po meni, i očekivana reakcija je reakcija državnog Pravobranilaštva.

Zašto ono šuti i ne oglašava se?! Treba to pitati odgovorene ljude. Ministra pravde (Josip Grubeša, HDZ), predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH (Zoran Tegeltija, SNSD) i sve druge ministre. A pogotovo treba tražiti odgovor od državnog pravobranitelja", kazao je Cero.

Utišavanje okoliša

Podsjetimo, projekt hidroelektrane "Buk bijela" razmatran je još 60-ih godina prošlog stoljeća u bivšoj Jugoslaviji, a zaustavljen je zbog procjena Crne Gore kako bi njegova realizacija, koja podrazumijeva i izgradnju umjetnog jezera dugog više od 11 kilometara, imala značajne negativne posljedice po okoliš jer bi ugrozila rijeku Taru, koja je zajedno sa svojim kanjonom pod zaštitom UNESCO-a.

Crnogorska vlada je nakon aktualiziranja projekta potkraj 2020. zatražila da joj iz Srbije i BiH dostave dokumentaciju o planiranoj gradnji kako bi u Podgorici procijenili kako će on utjecati na Taru, ali i Nacionalni park "Durmitor". Nikakav odgovor do sada nisu dobili.

Centar za životnu sredinu i Aarhus centar iz Bosne i Hercegovine ranije su, zajedno s organizacijama Green Home i Ozon iz Crne Gore, podnijeli tajništvu Konvencije o prekograničnom utjecaju na životnu sredinu (ESPOO) žalbu protiv BiH zbog kršenja i izbjegavanja procedure o prekograničnoj procjeni utjecaja na životnu sredinu kod planova za gradnju "Buk bijele".

No BiH ni na koji način nije bila uključena u ovaj projekt, jer su Beograd i Banja Luka samostalno pregovarali iako je Drina kao granična rijeka područje nad kojim suverenitet ima država, a ne njeni entiteti.

Skupina od 24 zastupnika u Zastupničkom domu parlamenta BiH uputila je potkraj decembra prošle godine zahtjev Ustavnom sudu BiH za očitovanje o tome je li u ovom slučaju prekršen državni ustav i zakoni, no pravorijeka u ovom slučaju još nema.

Brnabić je odgovarajući na novinarska pitanja kazala kako joj je drago da, unatoč svim primjedbama, Srbija ulazi u ovaj projekt, konstatirajući kako svaki oblik proizvodnje struje ima neki utjecaj na okoliš.

"Moramo dobiti struju iz nekih izvora... Moramo postupno isključivati iz energetskog sustava termoelektrane pa su hidroelektrane dobar supstitut", bio je komentar srbijanske premijerke.

Brnabić je potvrdila raniju najavu srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića kako će njegova zemlja investirati i u gradnju zračne luke kod Trebinja u istočnoj Hercegovini, u koju planira uložiti 100 milijuna eura, te u potpunosti preuzeti upravljanje tim objektom. Brnabić, kao ni ranije Vučić, nisu pojasnili što su točno motivi za to ulaganje jer se teško može očekivati bi ta zračna luka, smještena na slabo naseljenom dijelu BiH, mogla biti profitabilna idućih godina.

Predsjednik vlade RS Radovan Višković u ponedjeljak je, nakon susreta s Brnabić, kazao kako će trebinjska zračna luka služiti za to da "približi Hercegovinu Beogradu".