Muharem Cero o hidroelektranama na Drini: Zašto šuti država Bosna i Hercegovina?

Dok se Sarajevo raspravlja ko je koga nadigrao brojnim u brojnim gostovanjima Milorada Dodika na televizijama u Sarajevu posljednjih dana, bh. entitet Republika Srpska i Srbija nastavljaju s projektom izgradnje hidroelektrana na Drini.

Piše: Faruk Vele

Dodik, naravno, po dobro poznatom šablonu "muti vodu" i baca spin za spinom u glavnom gradu države, ne bi li skrenuo pažnju sa svojeg lošeg izbornog rezultata, te gubitka Banje Luke i Bijeljine, ali ono što je dio strateške priče sa zvaničnim Beogradom nastavlja se i poslije izbora.

Podsjetimo, predviđena je gradnja u gornjem slivu rijeke Drine - Buk Bijela, Foča i Paunci. O tome su 13. novembra izjavu potpisali premijerka Srbije Ana Brnabić i premijer bh. entiteta RS Radovan Višković. Inače, kao što je poznato, na rijeci Drini, prirodnoj granici između Srbije i BiH, također, u okolini Foče, planira se izgradnja tri hidroelektrane i to na osnovu projekta Hidroenergetski sistem (HS) "Gornja Drina"”.

Zvizdićevo reagiranje

Dopredsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta BiH Denis Zvizdić (SDA) uputio je danas na ruke predsjedavajućeg Državnog parlamenta Nebojše Radmanovića (SNSD) poslaničko pitanje, tražeći odgovor Pravobranilaštva BiH.

"Koje pravne mjere ste do sada poduzeli i šta planirate poduzeti po pitanju nedavno potpisane Zajedničke izjave entiteta RS i Republike Srbije o realizaciji Projekt hidroenergetskog sistema 'Gornja Drina', koji obuhvata izgradnju tri hidroelekrane u gornjem slivu rijeke Drine – Buk Bijela, Foča i Paunci? Da li je navedeni dokument pravno ništavan, imajući u vidu odredbe Bečke konvencije o pravu međunarodnih ugovora, koja je osnov za reguliranje svih međunarodnih odnosa i prema kojoj samo države imaju sposobnost da sklapaju međunarodne ugovore...", upitao je, uz ostalo, Zvizdić.

Podsjetimo da u skladu sa zakonima, upravo Pravobranilaštvo Bosne i
Hercegovine, pored ostalog, vrši poslove pravne zaštite imovine i imovinskih interesa BiH.

Ekspert za državnu imovinu i bivši član Komisije za državnu imovinu Muharem Cero ističe da je problem u činjenici da nemamo institucionalnih reakcija države na projekte na Drini, a za koje niko ne pita državu Bosnu i Hercegovinu.

"Mi zasad imamo samo potpisanu izjavo dvije vlade. Vlade RS i Srbije o namjeri zajedničke izgradnje hidroelektrana. Ta priča je imala svoj tok 2018. godine i tada, također, niko nije reagovao. Poslije izostanka institucionalne reakcije i na već debelo poodmakle radove na trebinjskom aerodromu, koja je i flagrantnija priča o ulasku u vlasništvu nad državnim vlasništvom susjedne države od ove sa hidroelektranama, nastala je, očito, procjena da se može ići dalje. Koliko smo vidjeli iz nekih izjava Milorada Dodika ovih dana, to je samo početak ulaska i ovladavanja javnim dobrima Bosne i Hercegovine, dakle, državnom imovinom Bosne i Hercegovine, na teritoriji bh. entiteta RS-a, a od strane Srbije", kaže Cero za portal Radiosarajevo.ba.

Osovina SNSD-HDZ

Prema njegovim riječima, zabrinjava činjenica da se Vijeće ministara BiH zvanično nije oglasilo, kao ni Pravobranilaštvo BiH.

"Nadajmo se da će uslijediti reakcije. Svima je jasno da u strukturama Vijeća ministara postoje ministri koji rade mnogo više za interese susjednih zemalja nego što su spremni boriti se za interese države Bosne i Hercegovine. Bojim se da je jedna takva situacija na djelu. Osovina SNSD-HDZ će opstruirati reakcije i dozvoliti ono što je protuzakonito. To se isto dogodilo i na aerodromu u Trebinju. Radovi temu, a nema reakcije", podsjeća Cero.

Napominje da je sva imovina države BiH pod zabranom raspolaganja već 15 godina. Iako su ga potvrdili državne i entitetski najviši zakonodavni organi – to ne sprječava današnje vlasti RS-a da se rugaju državi.

"Pod zabranom su sva javna dobra, dakle, šume, šumsko-poljoprivredno zemljište, rijeke, riječna dna, mora, kao i sva ostala javna dobra. Ta imovina je pod zabranom raspolaganja od aprila 2005. kada je pokojni bivši visoki predstavnik Paddy Ashdown donio zakon. Potvrdili su ga i Narodna skupština RS, usvojio ga Parlament FBiH, kao i Državni parlament. Međutim, unatoč tim činjenicama, te zakonske odredbe su zanemarene. A po principu normativne hijerarhije jedina moguća reakcija, po meni, i očekivana reakcija je reakcija državnog Pravobranilaštva.

Zašto ono šuti i ne oglašava se?! Treba to pitati odgovorene ljude. Ministra pravde (Josip Grubeša, HDZ), predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH (Zoran Tegeltija, SNSD) i sve druge ministre. A pogotovo treba tražiti odgovor od državnog pravobranitelja", kazao je Cero.