Podnesena žalba protiv BiH zbog planiranih hidroelektrana na Neretvi

Sekreterijatu Bernske konvencije o zaštiti evropskih divljih životinja i prirodnih staništa danas je podnesena žalba protiv Bosne i Hercegovine.

Žalbu su podnijele organizacije za zaštitu životne sredine, i to Centar za životnu sredinu, Aarhus centar Sarajevo, Riverwatch, Euronatur, ClientEarth i CEE Bankwatch mreža. 

Žalba je podnesena zbog nedostatka zaštite gornjeg toka rijeke Neretve od planiranih osam hidroenergetskih objekata.

Kako su saopćili iz Centra za životnu sredinu, na ovom području su planirani hidroelektrana Ulog od 35 MW i sistem od sedam manjih hidroelektrana koje čine hidroeneregetski sistem (HES) Gornja Neretva.

"Ove hidroelektrane će pretvoriti veći dio gornjeg dijela rijeke - dionice od oko 30 kilometara - u niz brana, cijevi i rezervoara koji se nastavljaju jedan na drugi", navedeno je u saopćenju.

Žalba ovom Sekreterijatu je uslijedila nakon žalbe koju je ova grupa organizacija podnijela ranije ove godine Sekreterijatu Energetske zajednice, ističući ozbiljne nedostatke u postupcima izdavanja dozvola za ove projekte.

"Procjene uticaja na životnu sredinu urađene za ove projekte identifikovale su nekoliko značajnih vrsta prisutnih u blizini lokacije hidroelektrana, ali je ipak zaključeno da projekti mogu ići u realizaciju. Iako je područje neadekvatno istraženo, poznato je da su prisutne rijetke vrste, uključujući medvjede, vukove, vidre i rakove, kao i određenu vrstu pastrmke", istaknuto je u saopćenju.

Centar za životnu sredinu je u maju pokrenuo i upravni spor protiv odluke Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS zbog odluke da za prvu fazu projekta HES Gornja Neretva nije potrebna procjena uticaja na životnu sredinu.

Ta odluka je donesena iako se tome usprotivio Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa jer će, kako su tada naveli, hidroelektrane imati ogroman uticaj na rijetke, endemske i reliktne vrste.

"Prema dosadašnjim istraživanjima, područje oko izvora i gornjeg toka rijeke Neretve potvrđeno je kao izuzetno očuvan ekosistem. Ove projekte treba zaustaviti zbog izuzetne vrijednosti ovog područja, jer nikakve mjere ublažavanja ne bi mogle sačuvati ovo područje", istakla je Jelena Ivanić, koordinatorica kampanje Sačuvajmo Plavo srce Evrope iz Centra za životnu sredinu.

Kampanja Sačuvajmo plavo srce Evrope ima za cilj zaštitu najvrijednijih rijeka na Balkanu od izgradnje hidrolektrana.

Kampanju koordiniraju nevladine organizacije Riverwatch i EuroNatur, a provode je zajedno s partnerskim organizacijama iz zemalja Balkana. Lokalni partneri u Bosni i Hercegovini su Centar za životnu sredinu i Aarhus centar Sarajevo.

"Gornji tok rijeke Neretve prirodni je dragulj Balkana. Sa okolnim netaknutim šumama, čini područje divljine koje je bez premca u Evropi. Hidroenergetski projekti ne bi samo uništili ovaj ekosistem, već bi i Bosna i Hercegovina prekršila ratificirane međunarodne sporazume. Zbog toga podnosimo ovu žalbu", naglasio je Ulrich Eichelmann, koordinator kampanje Sačuvajmo plavo srce Europe iz Riverwatcha.