Lejla Kusturica: Borba za naše rijeke u BiH je borba za cijeli svijet

Lejla Kusturica, direktorica Fondacije "Atelje za društvene promjene", danas je odnijela još jednu veliku pobjedu.  

Ova hrabra Tuzlanka, koja je šest puta odlazila iz Bosne i Hercegovine i isto toliko se puta vraćala, jedna je od junakinja dana. Ne samo naša, već svih građana Bosne i Hercegovine. Iskrenih, kojim je stalo do naše zemlje, do budućnosti naše djece...

Ova mlada i plemenita djevojka koja je mogla izabrati živjeti u New Yorku, Stockholmu ili Parizu, odabrala je BiH i Srebrenicu.

Čuvari rijeka u BiH, unutar kojih je i Lejla aktivna, danas su premijeru Federacije BiH Fadilu Novaliću i ministrici okoliša i turizma Editi Đapo i njhovim saradnicima, prezentirali svoj rad u borbi protiv malih hidrocentrala i naveli sve štete koji ovi projekti uzrokuju u našoj životnoj sredini.

Neki će kazati - ko zna kako bi se ova priča završila da se u sve nije uključio poznati hollywoodski glumac Leonardo DiCaprio, koji je na društvenim mrežama podržao Lejlu Kusturicu i njen istraživački tim, ali smo uvjereni da bi ova djevojka koja je „osuđena na uspjeh“ ubijedila premijera i ostale ministre da radi pravu stvar.

Redakcija portala Radiosarajevo.ba ugostila je ovu djevojku sa mnogo hrabosti, koja je udružila snage sa ostalim Čuvarima rijeka u BiH, koji su često stajali ispred bagera i ostalih postrojenja u želji da zaustave gradnju i štetu koju ovi projekti malih hidrocentrala uzrokuju u lokalnim zajednicama.

Radiosarajevo.ba: Lejla, rijetko koja djelatnost u našoj zemlji je ujedinjena, a Fondacija „Atelje za društvene promjene – ACT“ čija ste direktorica, je ujedinila aktiviste iz cijele zemlje. Kako ste u tome uspjeli?

Lejla Kusturica: Borba je počela prije 10-15 godina, kada su se prvi aktivisti ujedinili i uvidjeli da male hidrocentrale prave više štete, nego koristi. Prije tri, četiri godine je osnovana Koalicija za zaštitu rijeka, koja je ujedinila sve pokrete i sve okolišne organizacije koje se bave zaštitom rijeka. Naša fondacija je djelovala neformalno, a sada i formalno neke dvije godine, i prosto je nastao momentum kada smo sa naše strane mogli dati doprinos, te je ujedino sve pokrete, a i ljude širom BiH. Ljudi iz Foče i Istočnog Sarajeva došli su na protest ispred Vlade Federacije BiH, pa smo mi išli u Foču kada smo čekali zastupnike u RS-u koji su trebali donijeti važne odluke. Dakle, rijeke nemaju granicu i ljudi shvaćaju da je ovo borba za egzistenciju. Mi znamo da ujedinjujemo BiH i da imamo zašto da se i borimo. Mi smo jedan pokret, mi hoćemo da gradimo naše društvo i gradit ćemo ga po našoj mjeri.

Radiosarajevo.ba: Da li je bilo teško doći do slavnog glumca Leonarda Di Capria? Kako to da je i on podržao je apel za spas rijeka u BiH?

Lejla Kusturica: Svi se pitaju o Leonardu Di Capriju, a prijateljice se šale i kažu mi „Lejla, hoćeš li nam Leonarda dovesti u BiH?“. Moj odgovor je vama, sve je moguće. Nije isključeno da se i on jednog dana pojavi na nekoj od minicentrala u BiH i digne svoj glas na isti način kakav je digao preko Facebooka i ostalih društvenih mreža i podržao nas. Ovo je toliko dobra priča. Preko 30 miliona članova okolišnih organizacija iz cijelog svijeta nam je dao podršku, pa sam tim i Leonardov tim koji prati sve aktivnosti. Mi smo našu problematiku prezentirali. Trajalo je to dosta vremena, da smo mi došli do te tačke da je BiH prepoznata u svijetu da je kao država značajna za očuvanje planete Zemlje. Borba za rijeke u BiH je borba za cijeli svijet.

Radiosarajevo.ba: Koliko bogatstvo predstavljaju rijeke u BiH i zašto je važno sačuvati ih?

Lejla Kusturica: Bosna i Hercegovina je na šestom mjestu u Europi po bogatstvu vodom. Iza nas je Hrvatska, koja se nalazi na 10. mjestu. Ispred nas su Irska, Švedska, Finska... koje znamo da obiluju jezerima i rijekama. Sve studije koje su rađene u procesu procjene utjecaja koje bi male hidrocentrale imale na lokalnu zajednicu, potvrdile su da se u tim rijekama ne smije ništa dotaknuti. Iz razloga što tu žive neke endemske vrste koje su rijetke u cijelom svijetu.

Radiosarajevo.ba: Možete li konkretno navesti koje i kakve štete rijekama pričinjavaju male hidroelektrane?

Lejla Kusturica: Jedna od osnovnih posljedica su – suha korita. To nisu velike rijeke, ali su potentne, divlje, čiste... Sve one imaju veliki potencijal za ekoturizam. Bosna i Hercegovina vjerujte može biti ljepša od Švicarske, a svi znamo o kakvoj je državi riječ. Na terenu se ne poštuje biološki minimum. Inspekcije izađu na teren i kažu da je sve ok, ali vjerujte mi na riječ da nije. Kada dođete na lice mjesta vidite kako se tu život ubija, kako nestaje život.

Radiosarajevo.ba: Koje su najugroženije rijeke u BiH?

Lejla Kusturica: Bukvalno sve su ugrožene. Na svakoj velikoj rijeci, na njenim pritokama, planirana je minicentrala. Trenutno ih je 109 napravljeno, još ih je 400 u planu. Rijeke koje se brane u ovom trenutku su Kruščica, Neretvica, Doljanka, Bunski kanali, Bjelave, Željeznica, Gornji tok Neretve…... iako se sporovi još vode za poništavanje okolinskih dozvola. Mi imamo plan B i plan C i sve želim dovesti u skladu sa zakonima.

Radiosarajevo.ba: Kada je u pitanju svijest najšire javnosti o ovom problemu, da li se situacija popravila u zadnjim godinama? Ispoljavaju li građani svijest i odgovornost?

Lejla Kusturica: Ja bih rekla DA. Na društvenim mrežama dobivamo veliku količinu poruka. Jedan gospodin mi se nedavno javio i od mene tražio broj žiro-računa. Kazao mi je da nema mnogo novca, ali da bi volio uplatiti pet maraka da jedan od naših aktivista ima sredstva da može platiti s tim novcem doručak ili ručak dok se bori za spas na nekoj od rijeka i štiti je od uništenja. To je meni zaista veliko. Vidim da sve više ljudi shvata našu borbu i shvataju da je ovo sprega privatnog kapitala i nesavjesnih političara koji žele preko javnog dobra da zadovolje interese sačice ljudi. No, ljudi su se pobunili.

Radiosarajevo.ba: Spomenuli ste političare, kakva je situacija s njima, šta poduzimaju vlasti kako bi se rijeke zaštitile?

Lejla Kusturica: Kako se pokret proširio, kako je nastao medijski bum, oni su počeli davati obećanja. Investitori koji su dobili poslove, žure da gradnje malih hidrocentrala završe što prije. Inspektori izlaze na teren ili ne izlaze ali onda naprave izvještaj i konstatiraju da nema nikakvih problema. Imali smo takvu situaciju u Foči, gdje su se radovi vršili u zaštićenoj vodenoj zoni od koje se cijela Foča snabdjeva vodom ali zvanični izvještaji su govorili drugačije. Sada se tamo vode istražne radnje jer su podnijete krivične prijave povodom toga. Političari mahom štite privatni kapital i ne poštuju zakone niti rade u javnom interesu kada je riječ o ovim projektima.

Radiosarajevo.ba: Za kraj, možete li sumirati – gdje je rješenje za zaštitu naših dragocjenih rijeka?

Lejla Kusturica: Momentalno zaustavljanje daljnje gradnje i revizija svih izdatih koncesionih ugovora. I najvažnije, naše rijeke trebaju da se uvrste u zaštićena područja. Da ovakvi i slični projekti, osim ekoturizma, ne budu mogući i da nema zakonskog osnova da investitor može kazati – hoću tu nešto da gradim. I za kraj, najvažnije, mora se slušati glas naroda i građana BiH. Kazala bih u jednoj rečenici – mi smo nikada jači.