Priroda / Permakultura: Magija koja i ljude u BiH čini sretnijim, a budućnost izvjesnijom

19. 11. 2020. u 22:52:00 M. R. S.

Shares: 230

Na našoj planeti resursi i materijali su ograničeni, a mi ih trošimo takvom silinom i arogancijom da nam neće biti dostupni već u bliskoj budućnosti.

Od prirode uzimamo vodu, plodno tlo, rude, biljke, životinjski svijet, a dajemo joj otrovne gasove, zračenja, otpad.

"Planeta je u lošem stanju i već je upitno da li je dovoljno samo prestati s tim", upozorava Sanja Đermanović iz Mostara, direktorica "Eko dizajna", socijalnog preduzeća u vlasništvu Udruženja građana "Nešto više", koja za sebe kaže da pripada pokretu permakulturaša u našoj zemlji.

No očito je da više nije dovoljno samo prestati već sada trebamo pomoći prirodi da se regeneriše. A za to je dovoljno jako malo. Tu na scenu stupa permakultura – predivan pokret koji je zavladao svijetom.

Permakultura je nastala prije pedesetak godina, kada su ljudi spojili tradicionalna znanja i iskustva i naučna istraživanja.

"Uzeli smo najbolje od modernog i iskustva predaka. Fascinantno je kako priroda rješava sama neke probleme. Prirodi treba pomoći da se regeneriše. A da bude čudesnije, procesi su izuzetno jednostavni, ne traži se silna investicija i naučna otkrića", kaže Sanja Đermanović.

U praksi se permakultura prije svega prepoznaje u vrtovima i uzgoju hrane, ali je riječ o pametnom dizajnu životnog staništa - kuća, stanova, škola, poslovnih zgrada, riječ je o tome da se pametno koriste materijali, energija koja ne šteti planeti.

Permakultura je posebno došla do izražaja u vrijeme pandemije COVID, kada sve više ljudi uzgaja hranu u malim vrtovima na balkonima, terasama, okućnicima. 

Sanja Đermanović - undefined

Foto: Facebook: Sanja Đermanović

Izvrstan primjer je Kuba, koja je razvila urbanu poljoprivredu. Njih je na to natjerala nevolja. Kada im je uveden embargo, nafte je nestalo, ljudi nisu mogli na posao. Počeli su koristiti zemlju, parkove, uzgajati hranu. Nisu koristili pesticide jer nisu mogli pošto su i oni produkt za koji treba nafta. I razvili su urbanu poljoprivredu. Razvili su 400.000 novih radnih mjesta, i danas time hrane 11 miliona ljudi. A i zdravije se hrane.

U našoj zemlji pokrenuta je Facebook stranica "Ja sadim, a ti?", u okviru projekta Misli o prirodi. Upravo je Sanja jedan od administratora. Stranica je za kratko vrijeme doživjela uspjeh i zasad ima više od 1.100 članova koji aktivno proizvode hranu u svojim urbanim vrtovima. 

"Krenulo je kada je zbog pandemije bio uveden policijski sat, kada je koronavirus počeo da se širi, a ljudi žive u strahu od neizvjesnosti. Sjeli smo i razmislili. Ja imam kući balkon. Zašto da ga ne iskoristim. Neko ima praznu saksiju, koja se može napraviti i od tetrapaka. I nastala je ideja da napravimo tu kampanju 'Ja sadim, a ti'.

Ljudi su kući sami, uplašeni, a imaju stvari za iskoristiti. Zemlje ima ako ništa u parku, u toj nekoj saksiji. Zašto ne bi umjesto fikusa posadili paradajz. Probali smo sa 100 balkona u BiH. Snimali smo video treninge. Slali smo organske sjemenčice", ispričala nam je Sanja.

Naglasila je da je bogatstvo u znanju, povezivanju, druženju...

"U to vrijeme proljeća dosta toga su ljudi uzgojili, neki i prvi put u životu. Treba znati koje biljke da se miješaju. Išli smo s voćem, povrćem, začinskim biljem, cvijećem i ljekovitim biljem. Na stranici imamo edukaciju, imamo i dva priručnika - prvi objašnjava kako krenuti od nule, gdje šta posaditi, kako zalijevati, a drugi je Bukvar jestivih kultura.

Predložili smo 40 kultura laganih za uzgoj, ali onih koji se vremenom beru. Primjer je kelj liščar. Što se više bere, bolje se razvija. Paradajz stalno rađa, krastavac daje puno ploda. I cvijeće ima funkcije. Ako biljke rasporedite kako treba, one se međusobno čuvaju", pojasnila je Sanja.

Ona je istakla da joj je permakultura, cijela ta priča, promijenila život.

"Odrasla sam u gradu, u betonu, nisam imala nikog na selu. Ali u 42. godini sam razvila tu ljubav. Ja i dalje radim šta sam radila, bavim se poslom kojim sam se bavila, ali u svemu, u svaki segment ugrađujem permakulturu. Svaki dan se nešto novo može promijeniti, od kesa, deterdženata koji koristim, toga šta radite s otpadom, može li se iskoristiti za nešto drugo. Ja sam prestala kupovati plastične boce koliko god da sam žedna", istakla je Sanja Đermanović.

Permakultura je i odvajanje organskog otpada, onoga što ostane nakon guljenja krompira, paradajza, cvijeća koje uvene. Od tog otpada se pravi kompost, koji se raspada, a onda se od njega napravi humus i vrati se u zemlju.

"Kompost se može uraditi i u stanu, a ako je urađen kako treba, ne bi smio da zaudara. Pravilo je da na mokre otpatke ide nešto suho, poput piljevine", otkrila je Sanja.

Fantastično rješenje za ambalažni otpad

A svi se sigurno pitaju šta uraditi kada nas stalno bombarduju s kesama i plastikom jer skoro sve što trebamo, skoro svaka namirnica, je u plastici i najlonu. Sanja napominje da i za to ima rješenje. I to fantastično.

"Našli smo rješenje i za PET boce. Mi na imanju radimo eko cigle. U svijetu čak postoje takmičenja. U PET bocu, čistu, tankim dugim štapom gurate ambalažu od makarona, čipsa, sira, alu foliju. Sve treba biti čisto i sve to sabijete u jednu bocu. 

Nevjerovatno je, ali u jednu bocu može stati šest kesa smeća. Boca mora biti čvrsta, kada stanete na nju da ne pucka. Začepi se kad je gotovo. Zove se cigla jer se njom može nešto raditi. Za početak gradimo klupe, sjedalice. Bocu morate zaštititi od sunca i grebanja jer je to plastika. Sakrije se u neku izoalciju, cement, beton. Ljudi od toga grade kuće, škole", ispričala je Sanja.

Permakultura nas uči kako u svakom problemu ima rješenje, a Sanja Đermanović je sve ljude pozvala da ne bježe od riječi permakultura.

"Iza nje se krije prekrasan svijet. Možemo živjeti sretnije, da ne ovisimo ni o kome. Samo treba malo vremena i volje. Ništa više. Imam malo permakulturno imanje kod Mostara. Dođite, pozovite nas, pogledajte kako stvari rade. Nemojte odbijati, pročitajte", poručila je Sanja.

Tekst je nastao u sklopu projekta Misli o prirodi, kojeg implementira CPCD, a finansira Švedska. Sadržaj  teksta ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva i Švedske. 

Misli o prirodi - undefined

Foto: Arhiv: Misli o prirodi

Permakultura je kada prirodi kažeš hvala

Permakultura je i kada koristimo ceker umjesto plastične kese. Priznat ćete da je zgodnije za nositi, a i ljepše izgleda jer cekera danas ima u raznim dizajnima.Permakultura je kada kupujemo sok u staklenoj boci, umjesto u plastičnoj.

Malim stvarima koje svakodnevno radimo možemo prirodi reći hvala, učiniti da je ima i za naše dijete, spriječiti da se jedno morsko biće uguši možda baš od naše kese.

"Permakultura je sve što uradite da ne zagađuje ili da ne povrjeđuje druga bića. Mi kupujemo stvari koje koristimo par sekundi, a onda bacimo. Plastika je na prvi pogled zgodna, zgodna je kesa, sve dok ne shvatimo šta jedna kesa može prouzročiti", napominje Sanja.


Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacija za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

KOMENTARI (1)