Misli o prirodi / Male HE bez milosti: Umiru životinje koje su preživjele ledeno doba

29. 08. 2020. u 19:25:00 N. Ka.

Shares: 681

U Bosni i Hercegovini imamo izgrađenih ili planiranih malih hidroelektrana (MHE) 447, a u pogon je pušteno 109. Na području Federacije BiH 65, a u RS-u 44.

Nina Kreševljaković, pravna savjetnica Aarhus centra Sarajevo kaže da je problematično to što se MHE doživljavjau kao obnovljivi izvor energije, a njihovom gradnjom u većini slučajeva kompletna rijeka se stavlja u cijev, korita ostaju suha, a devastacija je prisuna i u biljnom i životinjskom svijetu i to ne samo u koritu, nego i oko njega.

"Postoje posljedice i na samo tlo, jer kada se one prave može se uticati na trusnost samog područja, što može uticati i na zemljotrese, prorjeđuju se šume kako bi se pravili pristupni putevi.

Ružan prizor

S druge strane imamo i ružan prizor, jer se uništava ljepota pejzaža određenog područja.

Možda bi to imalo smisla kada bi zaista naša država imala neku ekonomsku korist od toga, ali bitno je kazati da naša država nema nikakvu korist od toga i ima sasvim dovoljno struje. Jedinu korist imaju investitori", kazao je Kreševljaković.

Kako bi ukazali na važnost ovog pitanja, a dali i podršku nevladinim organizacijama koje ga rješavaju, pokrenut je projekat Misli o prirodi!, kojeg finansira Vlada Švedske i provodi CPCD.

Anes Podić iz Eko Akcije za Radiosarajevo.ba kazao je da su prihodi koje zajednica dobija od MHE minimalni.

"Primjer je Općina Fojnica koja ima 6 MHE. Od 2015. do 2018 su ubirali između 45 i 60 hiljada maraka godišnje, što je manje od 1,8 posto budžeta. A tih šest rijeka jedva da više ima. Još jedan podatak je da MHE proizvode vrlo skromne količne električne energije - u BiH je to bilo svega tri posto.

Skup u Sarajevu povodom Svjetskog dana rijeka - undefined

Foto: Fena: Skup u Sarajevu povodom Svjetskog dana rijeka

Čut ćete često investitore kako je to obnovljiva zelena energija, kako EU to traži. A EU traži da se smanji emisija fosilnih goriva i zaštita živog svijeta. BiH u ovom trenutku proizvodi 40 posto iz obnovljivih izvora, da smo članica EU mi bi bili među nekolicninom najbolje plasiranih zemalja. Kada je zaštita živog svijeta u pitanju mi smo na predzadnjem mjestu na planeti", kazao je Podić.

Parlament FBiH je donio zaključak kojim se u potpunosti zabranjuje gradnja MHE, podsjeća Kreševljaković i dodaje da ovo znači zaustavljanje gradnje i onih projekata koji su u procesu gradnje.

Veliki uspjeh

Ovakav prijedlog postojao je i u RS-u, ali nije prošao na sjednici NSRS-a.

"Što se tiče gradnje, mi gdje god da spriječimo mi smo ponosni. Nažalost, uređenje BiH je takvo kakav je, zaštita okoliša je na entitetskim nivoima. U RS-u je stanje znatno drastičnije, zaključak nije usvojen, a bio je pokušaja, ali imamo informacije da će se ponovo naći pred zastupnicima.

Primjera međuentitetskog uticaja je puno, imamo HE Ulog koja se gradi na samoj entitetskoj granici na Neretvi, koja bi mogla praviti veliki uticaj na samu rijeku nizvodno. Drugi primjeri su u Hercegovini, a posljedice mogu biti drastične, pa čak i da Hutovo blato ostane bez vode, da Buna ostane bez vode. Ponavljam, stanje je nažalost tako da gdje god uspijemo sačuvati komad živog svijeta to je veliki uspjeh", poručio je Podić.

Protesti za Neretvicu - undefined

Foto: Eko akcija: Protesti za Neretvicu

Gdje god da se grade situacija je slična, ističe Podić i dodaje da drugi problemi nastaju što vrlo često investitori zanemare odredbe i o minimalnom toku rijeke, koje kažu da rijeka mora imati tok, a oni zahvataju svaku kap vode i tako rijeke više nema.

"Imamo primjere uginulih daždevnjaka i drugih, zajednice koje su uspjele da prežive ledeno doba dokrajčili su investitori", zaključio je Podić.

Nina Kreševljaković ističe da nije dovojno a na pola države postoji zabrana gradnje, jer da bi bilo efikasno mora biti na cijeloj teritoriji BiH.

"Bolje je definitivno situacija nego do sada, ali treba da se nastaviti raditi ka moratoriju na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine", kazala je ona.

Misli o prirodi - undefined

Foto: Arhiv: Misli o prirodi

Tekst je nastao u sklopu projekta Misli o prirodi, kojeg implementira CPCD, a finansira Švedska. Sadržaj  teksta ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva i Švedske. 


Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacija za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

NEMA KOMENTARA