Pad Orbána trese Balkan | Dr. Zijad Bećirović: Da li dolazi nova era za BiH?

Parlamentarni izbori u Mađarskoj 12. aprila 2026. godine predstavljaju historijsku prekretnicu ne samo za tu zemlju, već i za širi evropski prostor i prostor Zapadnog Balkana, kaže u intervjuu za portal Radiosarajevo.ba direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, prof. dr. Zijad Bećirović.

Uvjerljiva pobjeda Pétera Magyara na nedjeljnim izborima u Mađarskoj donijela je njegovoj stranci desnog centra Tisza snažan mandat koji će joj omogućiti slobodne ruke za provedbu reformi, jačanje vladavine prava i potencijalno odmrzavanje milijardi eura sredstava iz Evropske unije, piše agencija Reuters.

"Oslobodili smo Mađarsku i riješili se režima Viktora Orbána", rekao je Péter Magyar u pobjedničkom govoru nakon osvajanja dvotrećinske većine na mađarskim parlamentarnim izborima.

Trending

Trump povlači potez koji može uzdrmati cijeli svijet: SAD danas počinje blokadu Hormuškog moreuza

O mađarskim izborima i refleksiji ovog značajnog političkog događaja u regiji dr. Bećirović govori za portal Radiosarajevo.ba.

Kako dalje?

Radiosarajevo.ba: Profesore Bećiroviću, kako gledate na ishod parlamentarnih izbora u Republici Mađarskoj i veliki poraz premijera Viktora Orbána? Također, kako vidite daljnji rasplet?

Bećirović: Nakon 16 godina vlasti, premijer Viktor Orbán priznao je izborni poraz, dok je opoziciona stranka Tisza, predvođena Péterom Magyarom, ostvarila uvjerljivu pobjedu, osiguravši dvotrećinsku parlamentarnu većinu. Ovaj rezultat označava početak novog političkog ciklusa u Mađarskoj, ali istovremeno otvara i kompleksno pitanje redefinisanja odnosa unutar Evropske unije, kao i prema zapadnobalkanskom prostoru.

Daljnji rasplet u velikoj mjeri će zavisiti od sposobnosti nove vlasti da stabilizira institucije, smanji duboke političke podjele i ponovo uspostavi povjerenje u demokratske procese i vladavinu prava.

Radiosarajevo.ba: Ko je najveći gubitnik, a ko dobitnik na ovim parlamentarnim izborima?

Bećirović: Najveći politički gubitnik je Viktor Orbán i model "neliberalne demokratije" koji je godinama promovisan kao alternativa liberalno-demokratskom poretku u Evropi. Njegov izborni poraz predstavlja i snažan simbolički udarac svim političkim akterima koji su se oslanjali na suverenistički i anti-EU narativ kao temelj vlastitog političkog djelovanja. Na širem geopolitičkom planu, gubitnici su i međunarodni akteri koji su u Orbánu vidjeli ključnog saveznika unutar Evropske unije, prije svega ruski predsjednik Vladimir Putin, čiji se politički utjecaj unutar evropskog prostora ovim rezultatom dodatno sužava.

Najveći dobitnik je opozicioni blok okupljen oko Pétera Magyara, koji je uspio objediniti širok politički spektar – od umjerenih konzervativnih do liberalnih i građanskih opcija. Ovo je istovremeno i pobjeda biračkog tijela koje je, uz visoku izlaznost, jasno izrazilo nezadovoljstvo dugogodišnjom koncentracijom moći, problemima korupcije i udaljavanjem od evropskih standarda. Pobjednici su i institucije Evropske unije, jer se otvara prostor za deblokadu odnosa, finansijskih instrumenata i jačanje unutrašnje kohezije EU, posebno u kontekstu rata u Ukrajini.

Prije oko 5h

Kletva evropskih desničara: "Dabogda te Dodik podržao"

Novi politički kurs

Radiosarajevo.ba: Koje su posljedice za Zapadni Balkan?

Bećirović: Za Zapadni Balkan ovaj izborni ishod ima višeslojne i dugoročne implikacije. Prije svega, on može doprinijeti jačanju evropske perspektive regiona, budući da se očekuje da nova vlast u Budimpešti neće koristiti pravo veta kao instrument političkog pritiska u procesu proširenja Evropske unije. To može ubrzati integracijske procese i smanjiti ranije političke blokade koje su usporavale evropski put zemalja regiona.

Istovremeno, dolazi do postepenog slabljenja političkih modela zasnovanih na populizmu i koncentraciji moći, koji su u prethodnom periodu imali određene refleksije i u društvima na Zapadnom Balkanu. Novi politički kurs Mađarske mogao bi otvoriti prostor za redefinisanje odnosa u ključnim oblastima, uključujući energetiku, investicije i sigurnosnu politiku, uz naglašeniji evropski okvir djelovanja.

Radiosarajevo.ba: Smatrate li da je ovo kraj jedne političke epohe?

Bećirović: Da, ovi izbori označavaju kraj jedne političke epohe i početak duboke, ali nipošto jednostavne transformacije Mađarske. Potvrđuje se temeljna demokratska činjenica da je građanin, kao birač, istinski nosilac suvereniteta te da se kroz izborni čin – kao izraz političke volje i građanske hrabrosti – mogu mijenjati i naizgled najčvršće i najukorijenjenije političke strukture, uključujući i one koje su u različitim fazama imale snažnu podršku ključnih globalnih aktera poput Donalda Trumpa, Vladimira Putina i Xi Jinpinga, koji su na različite načine pružali politički ili strateški oslonac Viktoru Orbánu.

Prije oko 5h

"Nakon odlaska Orbána – EU mora uvesti sankcije i izolirati zvaničnike entiteta RS"

Ipak, nužan je visok stepen političke i analitičke opreznosti, jer su institucionalne i strukturalne osnove prethodnog sistema i dalje duboko ukorijenjene. Zbog toga će proces promjena biti postepen, složen i dugotrajan, uz zahtjevan proces redefinisanja političkog sistema, koji se u analitičkom smislu može opisati i kao proces deorbanizacije. Dodatnu specifičnost predstavlja činjenica da novi politički lider dolazi iz šireg okruženja dosadašnjeg sistema, što može olakšati upravljanje tranzicijom, ali i učiniti samu demontažu starog poretka politički delikatnijom i unutrašnje kontrolisanijom.

Orbánova destabilizirajuća uloga

Radiosarajevo.ba: Koje poruke bi iz ovog mogla izvući javnost u BiH?

Bećirović: Za Zapadni Balkan ovaj razvoj događaja ima jasno strateško značenje: ukazuje na promjenu političke klime u Evropi i postepeno otvaranje prostora za ubrzanje evropske integracije, ali istovremeno i na pooštravanje kriterija u pogledu demokratskih standarda i institucionalne odgovornosti. To je od posebne važnosti za Bosnu i Hercegovinu, imajući u vidu da je prethodna politika Viktora Orbána prema BiH često imala destabilizirajuće efekte, uključujući podršku secesionističkim političkim projektima i prisustvo kontroverznih sigurnosno-obavještajnih utjecaja.

U tom kontekstu, ovo predstavlja i jasnu poruku biračima u Bosni i Hercegovini: demokratski glas nije formalnost, već instrument stvarne političke promjene. "Olovka u ruci" ostaje najvažnije sredstvo političkog odlučivanja, a upravo kroz izbore na Općim izborima 4. oktobra ove godine otvara se prostor da građani preuzmu neposrednu odgovornost za vlastitu političku budućnost.