Ognjenka Rokvić Mikavica: O važnosti muzike i plesa u vrtićima

Na Petom kongresu psihologa Bosne i Hercegovine (održanom u Sarajevu 2017. godine) bilo je riječi o značaju podsticanja kreativnosti za razvoj funkcija dječijeg mozga, odnosno o ulozi školske nastave iz umjetnosti za razvoj djece i postizanje kasnijih upjeha u školovanju i karijeri. Naravno, općenito gledajući, od roditelja se očekuje da svojoj djeci obezbijede obrazovanje, pa tako i da podstiču umjetničko obrazovanje, ali kako utjecati na  psiho-fizički i kognitivni razvoj djece bez roditeljskog staranja?

Rukovodeći se ovim pitanjem Udruženje građana ''Muzički informativni centar'' osnovano u Sarajevu, pokrenulo je muzičke radionice za djecu predškolskog i nižeg školskog uzrasta, štićenike Doma za djecu bez roditeljskog staranja u Kantonu Sarajevo. Humanitarni projekat muzičkih radionica je počeo 2015. godine u saradnji sa Pedagoškim fakultetom u Sarajevu uz podršku doc.dr. Merime Čaušević, čije su najbolje studentice sudjelovale u realizaciji projekta muzičkih radionica 2015/2016. godine.

Projektu se pridružila i vrsna profesionalna odgajateljica, Ognjenka Rokvić Mikavica sa kojom objavljujemo intervju.

Pristupili ovom humanitarnom projektu sa Vašim plesnim programom. Kakav je to projekat? 

Smatram da svako dijete osjeća muziku, ona ga inspiriše na pokret. Djeca intuitivno osjete šta muzika “govori” i ona ih podstiče da taj doživljaj saopšte tijelom. Ples je aktivnost koja u svojoj kompleksnosti povezuje umjetnost i sport, odgoj i obrazovanje, doprinosi umjetničkoj, muzičkoj i estetskoj nadgradnji te pozitivno utječe na motorički prostor i organizaciju slobodnog vremena. Zbog svog cjelovitog utjecaja značajno doprinosi uravnoteženosti mentalnih i motoričkih sposobnosti, i svojim raznovrsnim sadržajima doprinosi dobrom raspoloženju, potiče ili smiruje emocije, a muzika je dodatni poticaj za spontana ritmička gibanja koja doprinose kreativnoj djelatnosti.

Pored plesa, djeca sa kojom radim su u prilici uživati u horskom pjevanju. Naime, u vrtiću „Dječiji grad“ formirali smo hor JU „Djeca Sarajeva“ koji u toku godine nastupa na raznim manifestacijama. U horu pjeva oko 100 djece. Većinom su to djeca iz vrtića „Dječiji grad“, a po potrebi se uključuju i djeca iz vrtića „Slavuj“ (15 djece).  

Koliko je muzika važna za odgoj djece u školskom uzrastu?

U svim uzrastima muzika bogati duh, tako da sa primjenom kvalitetne muzike treba početi u što ranijoj dobi kako bi se postavili temelji elementarnom muzičkom ukusu. Muzički odgoj ne podrazumijeva bavljenje muzikom. Nemamo svi iste afinitete i iste talente, ali dobra muzika je univerzalna vrijednost koja se treba njegovati. Bilo bi interesantno istražiti koja je to muzika kojoj su djeca izložena kod kuće i da li su i u kojoj mjeri roditelji svjesni značaja muzičkog odgoja.

Tema mog magistarskog rada je „Ples i muzika kao faktori razvoja motoričkih sposobnosti djece predškolskog uzrasta“. Kroz istraživanje testirala sam utjecaj eksperimentalnog plesnog programa koji sam sama izradila, na motoričke sposobnosti djece. Kao što sam i pretpostavila, Program je bio veoma učinkovit u svim motoričkim prostorima (brzine, koordinacije, ravnoteže, fleksibilnosti). Vrlo bi interesantno bilo istražiti utjecaj ovog ili sličnog programa na motoriku kod starijih uzrasta. Možda i kod odraslih, u nekim prostorima motorike koji se mogu razvijati cijeli život. 

Možete li objasniti značaj vašeg programa plivanja za bebe koji ste napravili nakon postdiplomskog studija na Fakultetu za sport i tjelesni odgoj?

U saradnji sa Klubom Dami realizirala sam program plivanja za bebe od 1 – 3 godine, 2 puta sedmično, uz prisustvo roditelja. Veoma je bitno naglasiti koliko je takav program pogodan za razvoj svih aspekata dječijeg razvoja u ovom uzrastu. Sve pogodnosti koje plivanje donosi odraslima, kao što su razvoj snage i izdržljivosti, oblikovanje mišića, povećanje plućnog kapaciteta i sl., takođe donosi i djeci. Za veoma male bebe, kretanje kroz vodu oslobađa ih od statičnosti (sjedenja i ležanja) i omogućava im vježbanje mišića koje inače ne koriste. Za malo starije bebe, plivanje je prirodna dopuna njihovom rastu i razvoju bazičnih motoričkih sposobnosti. Za vrijeme plivanja, uključene su obje strane tijela, aktivne su obje strane mozga, razvija se koordinacija i ravnoteža. Roditelji polaznika ovog programa primjetili su da njihova djeca čvršće i redovnije spavaju nakon plivanja, te da im se pojačao apetit. Emocionalne prednosti za djecu koje pruža ovakav program ogledaju se u razvijanju osjećaja slobode, samopouzdanja, učvršćivanja veze i povjerenja između roditelja i djeteta kroz zajedničko kretanje i igru. Takođe, djeca veoma rano stupaju u socijalne odnose. Uče se čekati na red, dijeliti stvari i sl. 

 Autorica intervjua: mr.sci. Sanja Raljević Jandrić