Neusaglašenost zakona o javnom okupljanju: Kako unaprijediti prava građanskih organizacija?

0
A. Čančar
Neusaglašenost zakona o javnom okupljanju: Kako unaprijediti prava građanskih organizacija?
Foto: Tuzlanski.ba / Protest zbog ubijene Nizame Hećimović u Tuzli

Bosna i Hercegovina se suočava sa izazovima koji se odnose na zakon o javnom okupljanju, što može imati značajan utjecaj na prava građanskih organizacija.

Neusaglašenost zakona na različitim nivoima vlasti, kao i nedostatak jasnih smjernica i procedura, mogu ograničiti sposobnost građanskih organizacija da ostvare svoja prava na slobodno izražavanje, okupljanje i zagovaranje.

Ovaj članak istražuje izazove s kojima se suočavaju građanske organizacije u vezi sa zakonom o javnom okupljanju u BiH i razmatra moguće korake za unapređenje njihovih prava.

Legendarni komandant: Pogledajte kako izgleda mural Mustafe Hajrulahovića Talijana na Ciglanama

Legendarni komandant: Pogledajte kako izgleda mural Mustafe Hajrulahovića Talijana na Ciglanama

Trenutna situacija i izazovi

U BiH postoje različiti nivoi vlasti - državni, entitetski i kantonalni - svaki sa svojim zakonima i propisima o javnom okupljanju. Ova raznolikost zakona dovodi do konfuzije i neusaglašenosti u tumačenju pravila, što otežava organizovanje mirnih protesta i okupljanja.

Građanske organizacije se suočavaju sa problemima kao što su duge procedure za dobijanje dozvola za javna okupljanja, proizvoljno odbijanje zahtjeva za okupljanje, nedostatak jasno definisanih pravila i nedostatak transparentnosti u procesu odobrenja. Ovakvi izazovi mogu ograničiti mogućnosti građanskih organizacija da izraze svoje stavove i podrže važna društvena pitanja.

Infografika
FOTO: Radiosarajevo.ba: Infografika

Izvještaj Europske komisije o napretku BiH za 2022. godinu, sadrži navode da bi Bosna i Hercegovina trebala osigurati puno poštovanje, zaštitu i promociju slobode okupljanja i izražavanja i suzdržati se od daljnjih aktivnosti koje negativno utječu na ostvarivanje ovih prava.

Infografika
FOTO: Radiosarajevo.ba: Infografika

Osim navedenog, u izvještaju stoji kako nije ostvaren napredak u ispunjenju jednog od 14 prioriteta za približavanje Europskoj uniji, koji se odnosi na osiguravanje poticajnog okruženja za civilno društvo, poštujući europske standarde o slobodi udruživanja i okupljanja.

Iako se kritike posebno odnose na ograničenje okupljanja u RS-u, navodi se da bi zakon o javnom okupljanju trebalo usaglasiti u cijeloj zemlji u skladu sa europskim zakonima.

Zakon o javnom okupljanju u Bosni i Hercegovini je raščlanjen, pa se tako odredbe razlikuju u Federaciji BiH, RS-u i Brčko distriktu. U Federaciji Bosne i Hercegovine svaki od 10 kantona ima posebnu zakonsku regulativu koja se odnosi na javna okupljanja. Jedinstven zakon u Federaciji je u proceduri za donošenje, iako još uvijek nije poznato kada će se konačno usvojiti.

U zavisnosti od kantona, razlikuje se rok najave mirnog okupljanja, baš kao i obaveza traženja okupljanja. U nekim kantonima je potrebno samo najaviti skup, dok je u nekim kantonima neophodna dozvola policije.

U tri kantona organizatori su dužni najaviti okupljanje sedam dana ranije, u pet kantona prijavu je neophodno podnijeti pet dana prije, dok u dva kantona okupljanje se prijavljuje 48 sati unaprijed. Prijave se podnose nadležniim policijskim upravama.

U RS-u građani su dužni prijaviti mirno okupljanje najkasnije pet dana unaprijed.

Za razliku od kantona, u Brčko distriktu organizatori mirnog okupljanja policiji su dužni dostaviti obavještenje o održavanju mirnog okupljanja. Skupština Brčko distrikta je 2020. godine usvojila Zakon o mirnom okupljanju. Taj zakon se smatra jedinim zakonom u BiH čije su odredbe usklađene s međunarodnim standardima. Prema odredbama ovog zakona, mjesto mirnog okupljanja može biti bilo koje mjesto na kojem okupljanje ne dovodi do ugrožavanja prava drugih lica, sigurnosti, zdravlja, sigurnosti imovine i javnog morala.

Mogući koraci za unapređenje:

  • Harmonizacija zakona: Važno je raditi na usklađivanju zakona o javnom okupljanju na svim nivoima vlasti kako bi se eliminisala konfuzija i neusaglašenost. Ovo bi moglo olakšati organizovanje okupljanja i omogućiti dosljedno primjenjivanje pravila.
  • Jasne smjernice i procedure: Razvoj jasnih smjernica i procedura za dobijanje dozvola za okupljanje može smanjiti proizvoljnost i omogućiti veću transparentnost u procesu. Ovo bi također moglo ubrzati postupak odobrenja.
  • Učešće građanskih organizacija: Važno je da građanske organizacije budu uključene u proces izrade zakona i propisa o javnom okupljanju. Njihovo stručno mišljenje i iskustvo mogu doprinijeti stvaranju efikasnog i inkluzivnog okvira.
  • Edukacija: Građanske organizacije i vlasti trebaju biti educirane o pravima i obavezama u vezi sa javnim okupljanjima. Ovo može pomoći u sprečavanju nesporazuma i konflikata.
  • Monitoring i izvještavanje: Praćenje primjene zakona o javnom okupljanju i izvještavanje o eventualnim nepravilnostima može otkriti oblasti koje zahtijevaju poboljšanje i omogućiti pravovremenu intervenciju.

Unapređenje prava građanskih organizacija u vezi sa javnim okupljanjima u BiH zahteva sveobuhvatan pristup koji obuhvata harmonizaciju zakona, definisanje jasnih procedura, uključivanje relevantnih aktera, edukaciju i praćenje primene zakona. Ovo će stvoriti povoljan okvir za slobodno izražavanje i okupljanje građanskih organizacija, što je ključno za demokratsko društvo i aktivno građanstvo.

Infografika
FOTO: Radiosarajevo.ba: Infografika

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (0)

/ Najnovije