Mračna strana historije: Da li je bilo moguće spriječiti Hitlerov dolazak na vlast?

5
Radiosarajevo.ba
Mračna strana historije: Da li je bilo moguće spriječiti Hitlerov dolazak na vlast?
telegraph.co.uk / Adolf Hitler

Imenovanje Adolfa Hitlera za kancelara 1933. promijenilo je tok historije – i to ne samo Njemačke. Zašto je moralo biti ovako? To je pitanje na koje odgovore daje izložba "Putevi koji nisu preuzeti" u Berlinu.

U stvari, sve je moglo ispasti sasvim drugačije. Jer, početkom 1930-ih izgledalo je kao da Adolf Hitler i njegova stranka Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija (NSDAP) klize ka svom kraju. Ovo je rekao njemačko-izraelski historičar i pisac Dan Diner o procesu koji je doveo do Hitlerovog preuzimanja vlasti 30. januara 1933., piše Deutsche Welle.

U jesen 1932. NSDAP i njen predsjednik Hitler morali su da se nose sa teškim udarcima. Čak su i savremenici bili iznenađeni Hitlerovim imenovanjem za kancelara. Posljedice su bile strašne: 60 miliona mrtvih širom svijeta, 6 miliona Jevreja prognanih i ubijenih, ubijeni su i Sinti i Romi, osobe sa invaliditetom i homoseksualci.

Konaković pisao ministrima vanjskih poslova, traži podršku za usvajanje rezolucije o Srebrenici

Konaković pisao ministrima vanjskih poslova, traži podršku za usvajanje rezolucije o Srebrenici

Nesvakidašnje scene u Rimu: Osvanuli plakati Hitlera u dresu Vučice

Nesvakidašnje scene u Rimu: Osvanuli plakati Hitlera u dresu Vučice

"30. januar 1933. postao je prekretnica u njemačkoj istoriji", rekao je Dan Diner za DW. "Dogodilo se nešto što nam kao historičarima, ali i kao savremenicima, omogućava da cijenimo vrijeme prije i poslije. To je možda jedan od najistaknutijih i po svojoj vidljivosti jedan od najznačajnijih datuma u ​​njemačkoj istoriji 20. vijeka".

"Preuzimanje vlasti" je bio prenos vlasti

Počinje terminom "preuzimanje vlasti" – što je bila ciljana postavka nacističke propagande. 30. januara vlast nije preuzeo Hitler, već je ona predata Hitleru: predsjednik Rajha Paul fon Hindenburg imenovao ga je za kancelara Rajha. Ostarjeli general se dugo opirao Hitleru, odbijajući da mu da mjesto kancelara u avgustu 1932. uprkos dobrim rezultatima na izborima – što je bio jedan od najvećih Hitlerovih poraza.

U svom djelu o Hitleru, objavljenom 1998. godine, britanski historičar Ijan Keršo navodi različite faktore koji su bili odlučujući za preuzimanje vlasti: S jedne strane, došlo je do erozije demokratije da bi se zaštitili ili nametnuli sopstveni – često ekonomski interesi i, posebno, sljepilo desnih konzervativaca u njihovoj rješenosti da "eliminišu demokratiju i unište socijalizam".

 Priveden obožavatelj Adolfa Hitlera koji je pripremao napad

Priveden obožavatelj Adolfa Hitlera koji je pripremao napad

U previranjima tokom svjetske ekonomske krize, ponovo se oslanjalo na autoritarni sistem. Na kraju, ali ne i najmanje važno, Hitlerova volja za moć i uništenje je više puta potcjenjivana. "Hitler nije bio neizbježni rezultat njemačkog ’posebnog puta'", rekao je Keršo, ali nije bio ni samo "nezgoda". Hitlera se mora posmatrati u kontekstu njegovog vremena: rata, revolucije, nacionalnog poniženja i straha od boljševizma.

Naravno, mnogi faktori su bili u igri, kaže historičar Dan Diner, koji je uradio mnogo uporednih istraživanja na ovu temu. Konkretno, za njega su važni faktori ekonomska kriza i struktura Vajmarskog ustava, po kojoj su radikalizovane stranke mogle brzo da uđu u parlament. Ali i dalje je postojala kontradikcija.

Iznenađujući događaj bilo je imenovanje Hitlera, naglašava Dan Diner. "NSDAP je bio pri kraju. Od jeseni 1932. mogao se vidjeti ekonomski zaokret. A to znači da je NSDAP bio na nestanku, privreda je bila u usponu. I upravo u ovom trenutku Hitler je postavljen za kancelara. A to jednostavno nije trebalo da se dogodi".

Kako je Hitler postao kancelar

Centralni historijski događaji seciraju se kao pod mikroskopom. Činjenica da je Hitler postao kancelar 1933. takođe je u suštini bio proizvod zbrkanih intriga i intriga u stražnjim prostorijama moći. Veliki broj ljudi igrao je zlokobne uloge, prije svih Franc fon Papen, koji je tek u novembru 1932. morao da podnese ostavku na mjesto kancelara Rajha i sada je vidio šansu da povrati vlast. Njegovi proračuni su uspjeli: postavljen je za vicekancelara u vladi Hitler-Papen-Hugenberg 30. januara 1933. godine.

Bivši nacistički general godinama radio za njemačku tajnu službu

Bivši nacistički general godinama radio za njemačku tajnu službu

Fon Papen je bio Hindenburgov čovjek od povjerenja. Pregovarao je o uslovima za kancelarsku funkciju i zajedničku vladu sa Hitlerom u januaru 1933., na kraju ubjeđujući Hindenburga da je to pravi put. Istovremeno, postalo je očigledno da tadašnji kancelar Kurt fon Šlajher ne može da se održi.

U januaru 1933. druge strane su se ponadale, takođe zbog naizgled ublaženih Hitlerovih zahtjeva (u avgustu 1932. on je još uvijek zahtijevao kancleramt i četiri centralna ministarstva; da tada je želio „samo" kancleramt, Ministarstvo unutrašnjih poslova Rajha i Prusko ministarstvo unutrašnjih poslova) da bi Hitler dozvolio da se takoreći pripitomi ako bi bio integrisan u vladu. Monumentalna zabluda.

Oduprite se u startu: lekcije za danas

"Postoji jedna Hitlerova rečenica: 'Vi ste me pronašli.' - Vau, ovo me naježi. Kao da ovdje djeluje neka magična moć koja će uvući osobu u situaciju koja će imati nuklearnu eksplozivnu silu", kaže Diner o toku historije.

Dan Diner takođe posmatra historiju u svjetlu savremenih pitanja. Naročito u današnjim krizama, on vidi paralele sa jučerašnjom – takođe u pogledu 1933. godine: „Veliki problem je bio to što su propale institucije koje su obezbjeđivale demokratiju", kaže Dan Diner. To je značilo gubitak kontrole.

U završnoj fazi Vajmarske republike, vladom se upravljalo isključivo vanrednim dekretima, parlament je bio blokiran, a predsjednik Rajha Hindenburg je mogao da imenuje i razrješava kancelare po svom nahođenju. Koje pouke danas treba da izvučemo iz ovoga? Odgovor Dana Dajnera je jednostavan, ali smislen: „Čovjek iz toga izvlači pouku da treba poštovati institucije".

I držite oči otvorene: iako je Šturmabtajlung Nacističke partije marširao tokom noći Berlinom do Brandenburške kapije sa bakljama uveče 30. januara, većina ljudi nije skapirala katastrofu koja počinje. Veliki dio ozbiljne štampe nije vidio razlog za zabrinutost. Malo ko je prepoznao opasnost. Ali, njihova upozorenja nisu doprla do ušiju. I tako je došlo šta je došlo.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (5)

/ Povezano

/ Najnovije