Mladi upozoravaju na alarmantno stanje objekata od iznimnog historijskog značaja

Kulturna baština predstavlja materijalni i nematerijalni kontinuitet jednog društva. Ona obuhvata objekte, prostorne cjeline i dobra koja svjedoče o historijskim procesima, društvenim transformacijama i kulturnom identitetu zajednice.

Za razliku od savremenih građevina čija je vrijednost primarno funkcionalna, objekti kulturne baštine posjeduju dokumentarnu, simboličku i društvenu dimenziju. Oni su svjedoci vremena, političkih promjena, umjetničkih pravaca i kolektivnih iskustava.

Uklanjanjem ili zanemarivanjem tih fizičkih tragova dolazi do slabljenja kontinuiteta kolektivnog pamćenja, a time i do postepenog gubitka referentnih tačaka na kojima se gradi društvena stabilnost.

Trending

Preliminarna istraga otkriva: Američke snage odgovorne za napad na iransku školu

U tom kontekstu nameće se suštinsko pitanje: pridajemo li kulturnoj baštini značaj koji deklarativno ističemo? Da li je zaštita historijskih objekata zaista prioritet ili tek formalna obaveza definisana zakonima i međunarodnim sporazumima? Da li se postojeći mehanizmi zaštite dosljedno sprovode u praksi?

Učenici trećeg razreda JU Mješovite srednje elektrotehničke škole Tuzla istražuju ovo pitanje u okviru projekta "Građanin", koji se realizuje kroz predmet Demokratija i ljudska prava.

28.02.26. 17:14

Stećci ugrađeni u zidove privatne kuće: "Simbol našeg primitivizma"

Riječ je o projektu koji učenike podstiče da prepoznaju društvene probleme u svojoj zajednici, istraže njihove uzroke i predlože moguća rješenja. Tema koju su odabrali, "Zaštita objekata od iznimnog historijskog značaja", nije česta među mladima i nažalost se često nalazi na margini društvenih prioriteta. Upravo zbog toga su je odlučili istražiti i otvoriti širu javnu diskusiju o ovom pitanju.

Kroz istraživanje, razgovore sa stručnjacima i posjete institucijama, tuzlanski srednjoškolici su se suočili s činjenicom koja ih je kao mlade ljude posebno zabrinula - prema dostupnim podacima, u Bosni i Hercegovini se trenutno nalazi 87 spomenika na listi ugroženih nacionalnih spomenika.

Još zabrinjavajuće je to što je za mnoge od tih objekata zaštita formalno propisana, ali nikada nije u potpunosti realizovana. Primjer koji ih je posebno potaknuo na istraživanje jeste Tuzlanska Barutana na Gradini, objekt iz osmanskog perioda sagrađen krajem 17. stoljeća. Iako se godinama govori o njenoj obnovi i zaštiti, Barutana i danas stoji oštećena i nedovoljno zaštićena, izložena daljem propadanju.

01.02.26. 17:20

Univerzitet Sarajevo: Zaštititi stećke od negativnih utjecaja klimatskih promjena

Nakon razgovora sa stručnjacima i istraživanja trenutnog stanja, učenici su definisali ključne mjere koje su neophodne da bi se zaustavila devastacija našeg naslijeđa:

"· Reforma zaštite ambijenta: Zahtijevamo hitno donošenje podzakonskih akata kojima se precizno definišu zaštitne zone. To podrazumijeva stroga ograničenja visine novih objekata u blizini spomenika i zabranu agresivnog reklamiranja koje narušava vizuelni integritet historijskih cjelina.

· Osnivanje fonda za zaštitu: Umjesto deklarativnih obećanja, predlažemo uspostavljanje stabilnog fonda za hitne konzervatorske zahvate i redovno održavanje ugroženih objekata, čime bi se rasteretili vlasnici koji sami nisu u mogućnosti finansirati zaštitu.

· Razdvajanje istraživanja od konzervacije: Trenutna praksa u kojoj istraživači moraju unaprijed finansirati neizvjesnu konzervaciju je neodrživa. Predlažemo model gdje istraživanja ostaju u domenu nauke, dok konzervaciju preuzimaju javne institucije sa stručnim kadrom.

· Jačanje institucija i struke: Institucije zaštite moraju biti kadrovski ojačane zapošljavanjem konzervatora različitih specijalnosti. Također, neophodno je donijeti Pravilnik o stručnim zvanjima kako bi se omogućilo napredovanje zaposlenih i motivisali mladi stručnjaci da ostanu u ovoj oblasti.

· Krovni zakon na državnom nivou: Radi efikasnije primjene UNESCO konvencija i usklađivanja standarda, nužno je donošenje državnog zakona o zaštiti kulturne baštine, čime bi se prevazišla rascjepkanost nadležnosti koja danas blokira efikasnu zaštitu.

· Aktivno uključenje lokalne zajednice: Dugoročna zaštita nije moguća bez edukacije građana. Pozivamo na razvoj programa koji će lokalnom stanovništvu i vlasnicima objekata približiti ekonomsku i društvenu korist od očuvanja baštine, pretvarajući ih iz posmatrača u čuvare", navode učenici.

Prije 2 dana

Propast tuzlanskih giganata: Umjesto fabrika danas trgovački centri

Nedavno su i studenti Filozofskog fakulteta u Tuzli prepoznali ovaj problem te pokrenuli inicijativu za obnovu Tuzlanske Barutane, čime su dodatno skrenuli pažnju javnosti na stanje ovog vrijednog historijskog objekta. Sa tim studentima tuzlanski srednjoškolci su obavili intervju, a stručne informacije dobili su i od Arhiva Tuzlanskog kantona, Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa, Ministarstva kulture, sporta i mladih Tuzlanskog kantona te Turističke zajednice TK. Značajne informacije iz perspektive arheološkog istraživanja ustupila im je i prof. dr. Mersiha Imamović, koja je sa njima podijelila izazove sa kojima se stručnjaci susreću u procesu zaštite kulturne baštine.

Tokom istraživanja saznali su i podatak koji dodatno govori o bogatstvu, ali i ranjivosti našeg naslijeđa: na području Tuzlanskog kantona nalazi se 55 dobara proglašenih nacionalnim spomenicima, dok se u različitim registrima nalazi oko 800 drugih dobara kulturno-historijskog značaja. Nažalost, veliki broj građana nije ni svjestan postojanja tih vrijednosti, što često dovodi do toga da ne primjećujemo kako brojni objekti svakodnevno propadaju.

26.10.25. 11:36

U sjeni moćnih zidina: Otkrijte stari grad Srebrenik, dom srednjovjekovnih bosanskih vladara

Upravo zato učenici JU MSŠ Elektrotehničke škole Tuzla smatraju da je podizanje svijesti javnosti jedan od ključnih koraka u njihovom očuvanju. Kao dio njihovih aktivnosti, oni su dijelili razglednice sa fotografijama starih građevina Tuzle kako bi građanima, posebno mladima, pokazali koliko se njihov grad mijenjao i koliko je važno sačuvati ono što je ostalo. O važnosti ove teme imali su priliku govoriti i u jutarnjim programima RTV Tuzlanskog kantona i RTV Federacije Bosne i Hercegovine, gdje su predstavili njihov projekat i dosadašnje aktivnosti.

Nažalost, tokom istraživanja shvatili su, kako navode, da Barutana nije izuzetak, nego samo jedan od mnogih primjera.

"Kao mladi ljudi smatramo da ne možemo i ne želimo pasivno posmatrati kako spomenici naše prošlosti nestaju. Naša generacija želi pokazati da razumije vrijednost naslijeđa koje smo dobili i da smo spremni djelovati kako bi ono ostalo sačuvano i za buduće generacije. Ne želimo da istraživači za 50 ili 100 godina gledaju na naše vrijeme kao na period u kojem je bogata kulturna baština nestajala jer je društvo ostalo nijemo. Upravo zato želimo otvoriti javni dijalog o zaštiti historijskih objekata i podsjetiti da su oni dio našeg identiteta, ali i odgovornost koju imamo prema budućnosti", zaključili su srednjoškolci iz Tuzle, nadajući se da bi se mogao potaknuti ozbiljniji razgovor o tome kako zajedno možemo bolje čuvati naslijeđe koje pripada svima nama.