Istražujemo: Koliko prosječan bh. građanin godišnje potroši na cigarete

Na svijetu svake godine od zdravstvenih posljedica uzrokovanih pušenjem umire pet miliona ljudi, više od 13.000 dnevno. Ne dogode li se neke drastične promjene u populariziranju prestanka pušenja, procjenjuje se da će do 2030. godine zbog posljedica pušenja umirati osam miliona ljudi godišnje.

Na temelju ove spoznaje u razvijenim zemljama broj pušača se smanjuje, no u Bosni i Hercegovini je pušenje i dalje velik javno-zdravstveni problem koji zahtijeva pažnju.

Prema podacima posljednjeg istraživanja koje je 2012. godine radio Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH, u BiH se bilježi 44 posto stalnih pušača u populaciji odraslih od čega 56,3 posto muškaraca i 31,6 posto žena.

Također, prema istraživanju Telegrapha, Bosna i Hercegovina se nalazi na 10. mjestu na listi zemalja u kojima se, u odnosu na broj odraslih stanovnika, u prosjeku godišnje ispuši najviše cigareta.

Kako nam je pojasnila pomoćnica direktorice ZZJZ FBiH za stručne poslove prof. dr. Aida Ramić, tokom 2012. godine je prosječna količina dnevno popušenih cigareta kod odraslog stanovništva bila 16,9 cigareta. Muškarci dnevno puše 18,2 cigarete, a žene 14,8 cigareta.

Sa svakim dimom cigarete u tijelo se unosi 4.000 raznih hemikalija, od kojih je tristotinjak pouzdano kancerogeno. Trovanju je najizloženiji dišni sistem, ali nema zapravo nijednog organa koji je pošteđen negativnog utjecaja duhanskog dima. Nakon malignih, kardiovaskularne bolesti druge su po redu na listi smrtnosti od pušenja. Treće su cerebrovaskularne bolesti.

Iskustva pokazuju da poskupljenja kutija cigareta imaju najjači utjecaj na smanjenje potrošnje cigareta, što i ne čudi, ako se uzme da dva konzumenta nikotinskog dima u jednom domaćinstvu godišnje potroše oko 3.000 maraka.

Međutim, trend konzumacije duhanskih proizvoda kod odraslog stanovništva i pored održanja povećanja cijena ovih proizvoda se ne smanjuje.

„Razloge za održavanje vioskog procenta pušača uprkos visokoj prodajnoj cijeni cigareta, treba tražiti u mehanizmu djelovanja sastojaka u duhanskom dimu. Oni pušenje definiraju kao vodeću bolest ovisnosti, posebno nikotinske ovisnosti koja se povećava sa godinama pušačkog staža i količinom dnevno popušenih cigareta", kaže prof. dr. Ramić.

Unatoč alarmantnim podacima, pušačima je teško prestati pušiti. Malo ko se ponosi time što puši. Čak 80 posto pušača željelo bi prestati ili su to pokušali barem jednom u životu, samo je 20 posto onih koji o tome ne razmišljaju.

Ovisnost je kompleksna stvar i traži kompleksan pristup. Prestanak pušenja nije događaj, već proces u kojem osobu treba pratiti.

Taj proces sastoji se od 5P, a to je: pitati svakog pacijenta za njegovu pušačku naviku, posavjetovati ga, procijeniti njegovu spremnost za prestanak, pomoći mu u tom prestanku i pratiti njegovu apstinenciju.

„Prestankom pušenja sačuvat ćete zdravlje, produžit ćete život, uštedjet ćete novac, smanjit ćete zagađenje prirode, te nećete trovati i druge ljude“, zaključuje prof. dr. Ramić.