Karađoz-begova medresa obilježava 464 godine: Škola za svako vrijeme

Karađoz-begova medresa ove godine obilježava 464 godine od osnivanja i 26 godina od reaktiviranja svog rada. Nakon zatvaranja Medrese 1918. godine, njena vrata za učenike ponovo su otvorena 18. septembra 1995. godine, kada je svoje školovanje započelo 39 petnaestogodišnjaka, koji su tada istinski povjerovali u priču o Karađoz-begovoj medresi i otvorili vrata svim narednim generacijama softa.

Tim povodom jučer je, 17. septembra 2021. godine, u atriju naše škole, održana svečanost povodom Dana Karađoz-begove medrese.

Svečanost je otpočela učenjem Časnog Kur'ana od strane hafize Youdy Hassan, učenice prvog razreda, te recitalom o Karađoz-begu u interpretaciji maturanta Mahira Ćosića.

Trending

Nihad Uk otklonio sve sumnje o Vladi KS. Govorio i o poziciji gradonačelnika Sarajeva

O pobjedama, uspjesima, o značaju rada i djelovanja Karađoz-begove medrese, u tom svečanom danu, govorio je profesor hafiz Aid Tulek, direktor naše škole i diplomant prve poslijeratne generacije.

„Želim svima da čestitam ovaj značajan dan, uz dovu Uzvišenom da u narednim godinama budemo u boljem vremenu, da budemo još uspješniji, da budemo jači i, ako Bog da, da ova naša škola doživi još mnogo uspjeha u budućnosti. Ja ću ovdje istaći 1557. godinu, kao godinu osnivanja Medrese, 1918. kao godinu njenog zatvaranja, te 1995. godinu, kao godinu pokretanja Medresinog reaktiviranog rada. To svjedoči o periodu nastanka, razvoja, dolaska u ovu fazu u kojoj smo danas kada je u pitanju ova škola. Naša obaveza je da je unapređujemo, da je činimo atraktivnijom, kvalitetnijom, da našim učenicima i učenicama podarimo kvalitetno znanje i lijep odgoj, što je cilj ove škole i da u skladu našeg vremena te vrijednosti njima prenosimo“, poručio je direktor Karađoz-begove medrese.

Kasidama koje svjedoče o vremenu osnivanja i reaktiviranog rada naše škole svečanost je upotpunio Hor Karađoz-begove medrese, koji je po ko zna koji put, a prisutni uživajući svaki put iznova u porukama koje nosi, izveo kasidu „Softe“, te „Sevdalinka“.

Svoju nadahnutu poruku u ovom značajnom danu za Karađoz-begovu medresu u Mostaru iskazao je magistar Salem efendija Dedović, muftija mostarski i predsjednik Školskog odbora.

„Drago mi je da s vama dijelim ovu radost - radost jubileja sjećanja, podsjećanja na ovaj veliki i značajan rad Karađoz-begove medrese. Imamo vrijedne, talentovane i nadarene učenike, spremne na pregnuća, odricanje, na usvajanje znanja. Ohrabren sam i ovim što kroz Medresu, kao našu tradicionalnu školu, utemeljenu na osnovnim vjerskim postulatima, kroz ovaj nastavni plan i program kojeg danas imamo, izučavaju se i druga važna životna naučna područja. Važno je da stičemo široka znanja i široke pretpostavke za budućnost, za život, za ono što nam treba, a što Medresa kao otvorena škola, škola u vremenu i škola za vrijeme, na tragu onog kako je utemeljena, obrazuje, odgaja i priprema nove generacije za život koji traži potpunog kompletnog insana, verziranog u mnogo čemu i za mnogo šta. Medresa u Mostaru više je od medrese, više je od škole! Ona ima veliki društveno-politički, kulturno-historijski i nacionalni značaj za našu zajednicu, naš grad i naše društvo“, istakao je Muftija mostarski.

Muftija Dedović je prije svečanosti obilježavanja Dana Karađoz-begove medrese upriličio posjetu svim razredima i odjeljenjima u našoj školi, u pratnji direktora Medrese, te se, kroz razgovor sa učenicima i profesorima, upoznao sa gradivom koje izučavaju, ali i uspjesima koje postižu tokom svog školovanja.

Tom prilikom, ali i tokom svečanosti, muftija Dedović je ukazao svim prisutnim na značaj djela Karađoz-bega, na značaj naše historije i onog što je Mostar stoljećima bio.

„Kada govorimo o ovoj školi, naša povijest kreće od Karađoz-begove džamije i biblioteke, od Karađoz-begove medrese, iz 1557. godine. Karađoz-beg je iza sebe ostavio tri vakufname. Prvu vakufnamu je ostavio za svoju džamiju i za svoju biblioteku. Dao osnovni knjižni fond – da se utemelji u njegovoj džamiji, koja će kasnije prerasti u biblioteku. Druga vakufnama je u gotovini, u gotovinskom novcu, a koja je data da se utemelji Medresa. I treća vakufnama je za njegovu suprugu Aišu. Te vakufname su verifikovane na Šerijatskom mostarskom sudu. Ovo je kontinuitet koji obavezuje, kontinuitet koji traje. Možemo biti ponosni na ono što je urađeno proteklih 26 godina. To svjedoče generacije diplomanata koje su razasute diljem svijeta, diljem naše domovine. To su danas odgovorni ljudi u društveno-političkoj zajednici, kulturnoj zajednici, univerzitetskoj akademskoj zajednici. To su danas ključni ljudi i ključne figure u Islamskoj zajednici, pogotovo kada je u pitanju Muftijstvo mostarsko. To smo činili i to ćemo činit i u budućnosti – da okupimo, da damo podsticaj, da upravo diplomanti Karađoz-begove medrese i oni koji su poslije stekli dovoljna znanja i dovoljne kompetencije i profilirali se u kvalitetne i napredne ličnosti, da preuzmu odgovorne dužnosti u našoj zajednici“, naznačio je muftija Dedović.

Tokom svečanosti muftija Dedović i direktor Karađoz-begove medrese uručili su zahvalnicu i prigodan poklon dugogodišnjem uposleniku naše škole, kuharu Muharemu Muhi Redžiću, te mu zahvalili za nesebičan doprinos u radu medresanske kuhinje i restorana.

Svečanost je završena hair-dovom koju je proučio magistar Suad Mujakić, pomoćnik direktora za Internat.

Nakon svečanog programa, u atriju škole je održana i svečana sjednica Nastavničkog vijeća, na kojoj su o radu Medrese i njenim uspjesima i izazovima sa kojima se susreće govorili direktor Tulek i muftija Dedović.