Istraživanje / EDUS objavio članak o barijerama kod dijagnosticiranja autizma u BiH

08. 02. 2021. u 10:39:00 Radiosarajevo.ba

Shares: 0

EDUS svakodnevno provodi trosatni program rane intervencije, namjenjen djeci uzrasta 18 mjeseci do 3 godine i sistematičan je multidisciplinarni pristup stimulaciji i edukaciji kroz koji se unaprijeđuju identificirani zaostaci u razvoju kod djece

Nedostatak obučenih kliničara, jasnih medicinskih protokola, visoki troškovi kupovine i upotrebe validnih i standardiziranih instrumenata i pitanja šta poslije, predstavljaju najveće prepreke kod dijagnosticiranja autizma i drugih razvojnih poremećaja u Bosni i Hercegovini.

Rezultati su navedeni u naučnom članku organizacije EDUS objavljenom u Journal of Autism and Developmental Disorders (SPRINGER), jednom od najrelevantnijih žurnala iz oblasti autizma i razvojnih poremećaja.

"Cilj ove preliminarne studije bio je identificirati obrasce prakse i potencijalne barijere koje postoje u BiH tokom dijagnosticiranja autizma i drugih razvojnih poremećaja", navela je dr. sci Nirvana Pištoljević.

U ovom istraživanju je učestvovalo 126 djece sa razvojnim poteškoćama uzrasta od 2 do 8 godina.

Pored činjenice da su roditelji primijetili razvojne probleme kod svoje djece i tražili pomoć već od u prosjeku 17-og mjeseca starosti djeteta, zapanjujuća je činjenica da im je trebalo ukupno 812 posjeta stručnjacima (više od 6 posjeta po djetetu) u nešto više od godinu dana, kako bi došli do validne dijagnoze. Kod samo osmero djece (6,3 posto) uspjeli su uspostaviti dijagnozu autizma.

Međutim, kada se ponovno pristupilo procjeni djeteta u EDUS-u koristeći mjerne instrumente za skrining autizma, u saradnji sa dječijim psihijatrom dr. Ghaziuddiom sa Michigan Univerziteta, kliničke opservacije pokazale su da je kod 90 djece (71 posto) identificiran autizam.

Put do vjerodostojne dijagnoze obilježilo je nekoliko prepreka koje su rezultirale višestrukim posjetima raznim profesionalcima i nažalost izgubljen je najdragocjeniji razvojni period za rad sa njihovom djecom. Nedostatak obučenih kliničara, nedostatak jasnih medicinskih protokola, visoki troškovi kupovine i upotrebe validnih i standardiziranih instrumenata i pitanja šta poslije, predstavljaju najveće prepreke.

Rezultati takođe ukazuju na potrebu za razvoj koherentne nacionalne strategije za ranu dijagnozu i ranu intervenciju za djecu sa autizmom i drugim razvojnim poremećajima.

"Značaj perioda ranog rasta i razvoja je u fokusu zbog činjenice da se do pete godine života razvije 90% ljudskog mozga. Prve tri godine života su period nevjerovatno rapidnog rasta i razvoja, te djeca u ovom periodu uče brže nego u bilo kojem kasnijem razdoblju. Mozak četverogodišnjaka je duplo aktivniji od mozga odrasle osobe. Stimulacija, te pružanje podrške razvoju svih pet razvojnih oblasti ne smije da izostaje. Ako se u ovom ranom periodu intenzivno radi sistemski i po naučnim smjernicama, nedostatak u razvoju se često može nadoknaditi, a svakako se nivo fukncionisanja djece sa poteškoćama može unaprijditi", naglasila je dr. Pištoljević.

EDUS svakodnevno provodi trosatni program rane intervencije, namjenjen djeci uzrasta 18 mjeseci do 3 godine i sistematičan je multidisciplinarni naučni pristup stimulaciji i edukaciji kroz koji se unaprijeđuju identificirani zaostaci u razvoju kod djece. Najvažniji faktori vezani za bolju prognozu budućnosti svakog djeteta su rana identifikacija poremećaja, te ciljana stimulacija istih.

Napominjemo da je EDUS razvio i validirao prvi i jedini mjerni instrument za ranu identifikaciju odstuapnja u razvoju Razvojne bihevioralne skale za procjenu razvoja djeteta (uzrasta od prvog mjeseca do navršenih šest godina), Pištoljević, N., Zubčević, S., Džanko, E. (2019).

Kroz intenzivni edukativni tretmani u najranijoj razvojnoj dobi stvaraju se pozitivni efekti na sveukupan dalji razvoj djeteta.

Više o bitnosti unaprijeđenja ranog rasta i razvoja možete pogledati u videu:


Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacija za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

KOMENTARI (3)