Priprema se eksploatacija gipsa na Uni: Hoće li se lokalno stanovništvo i turisti gušiti u prašini?

Federalno ministarstvo okoliša i turizma stavilo je na javni uvid zahtjev za prethodnu procjenu utjecaja na okoliš za projekat eksploatacije gipsa na lokalitetu Orašac, svega nekoliko kilometara od Kulen Vakufa, u neposrednoj blizini Nacionalnog parka Una.

Riječ je o projektu koji je već u startu izazvao pažnju javnosti zbog moguće povezanosti s očuvanjem prirode i turističkim potencijalom ovog područja. Prema dostupnoj tehničkoj dokumentaciji, investitor je kompanija Siniat Bihać, koja posluje u okviru belgijske industrijske grupacije Etex Group.

Planirano eksploataciono polje obuhvata površinu od 71,64 hektara, dok je koncesija za istražne radove dodijeljena na području od oko 168 hektara. Godišnja proizvodnja, prema planu, iznosila bi oko 208.000 tona gipsa.

Trending

Pokušaj ubistva u bh. gradu: 50-godišnji muškarac nožem nanio povrede maloljetniku

Sumnja je opravdana

Posebnu pažnju izaziva činjenica da se lokalitet nalazi na ruti koja vodi prema Nacionalnom parku Una, jednom od najznačajnijih prirodnih resursa Bosne i Hercegovine. Upravo zbog toga, dio stručne i lokalne javnosti izražava zabrinutost zbog potencijalnog uticaja na okoliš, biodiverzitet, ali i turizam koji je u ovom kraju u posljednjim godinama u stalnom porastu.

Prije 2 dana

Na Drini deponija: Toksični krug otpada

Za portal Radiosarajevo.ba na ovu temu govorila je Lejla Kusturica iz Fondacije Atelje za društvene promjene (ACT).

"Rijeka Una je prirodni dragulj ovog dijela Bosne i Hercegovine i ključno prirodno dobro i resurs na razvoj održivog turizma. Uz sve postojeće antropogene zahvate koji narušavaju njenu vrijednost, poput nelegalne gradnje i betoniranja obala te organskog zagađenja, smatramo da bi ova eksploatacija mogla predstavljati novi pritisak na ovaj jedinstveni riječni ekosistem. Eventualne implikacije na ekosistem Une, posljedično bi se negativno odrazile i na sami turizam, a u konačnici i na lokalno stanovništvo koje živi uz Unu i od Une, s obzirom na to da prihodi od turizma i povezanih aktivnosti čine osnovu lokalne ekonomije na ovom području", navela je Kusturica.

Iz navedene Fondacije napominju da je posebno zabrinjavajuć utjecaj prašine, ali i potrošnja energenata:

"Posebno zabrinjava potencijalni uticaj prašine koja bi nastajala u proizvodnom procesu, a koji u projektnoj dokumentaciji nije obrađen na odgovarajući način. Kada su u pitanju određeni kvantitativni podaci, do kojih smo došli pregledom tehničke dokumentacije, ističemo da je na godišnjem nivou planirana potrošnja goriva 391.479 l, ulja 6.656 kg, diferencijalnog ulja 1.664 kg i ostalih maziva 666 kg. Nameće se pitanje - koliki će to imati uticaj na obližnji potok Lončić i sliv Une u cjelini, u kojem je utvrđeno prisustvo čak 1.900 biljnih i životinjskih vrsta", pojasnili su.

Kako je Kusturica dalje navela, mogobrojni posjetioci jednog od četiri nacionalna parka u Bosni i Hercegovini i jedinog u entitetu FBiH tokom šetnje ovim zaštićenim područjem potencijalno će nailaziti na teške mašine koje će saobraćati do eksploatacionog polja, ali možda i 'uživati' u zvucima miniranja i bušenja tokom proizvodnog procesa.

"Vjerovatno bi dolazilo i do intenzivnog stvaranja prašine koja bi, izvjesno je, vjetrom stizala do područja unutar Nacionalnog parka “Una”. Uzimajući u obzir navedeno, smatramo da je opravdana sumnja da bi eksploatacija gipsa na ovom lokalitetu mogla imati značajni negativni uticaj na održivi turizam na ovom području", naglasila je i dodala da se od Federalnog ministarstva okoliša i turizma očekuje da detaljno razmotri sve dostavljene primjedbe, sugestije i mišljenja zainteresovane javnosti.

Borba

"Fondacija ACT će dostaviti svoje osvrte uvažavajući sve činjenice koje se tiču ovog projekta. Smatramo da upravo resorno entitetsko ministarstvo ima odgovornu i značajnu ulogu u cijelom procesu, s obzirom na to da od njihove odluke u konkretnom slučaju direktno ovisi sudbina svih predstojećih dozvola i saglasnosti koje investitor treba ishodovati. Prema dosadašnjim iskustvima, državni nivo vlasti nema ingerenciju nad ovim pitanjima, dok od lokalnih vlasti, na gradskom, pa i kantonalnom nivou, očekujemo da u svom djelovanju štite interese prirode i građana i građanki koji su njihov jedini 'poslodavac'. Dakle, Fondacija ACT se u ovom slučaju bori da stavovi lokalnog stanovništva i nezavisna naučna analiza o ovom projektu budu ključna podloga na osnovu koje će institucije donositi odluke o odbravanju ili neodobravanju dozvola i saglasnosti", naglasila je Lejla Kusturica u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba.

Podsjetimo, u Ženevi će krajem maja biti održano međunarodno sučeljavanje BiH i Hrvatske u vezi sa izgradnjom skladišta, u kojem će bh. vlasti pokušati zaustaviti ovu odluku, nakon višegodišnjeg nereagovanja na planove Hrvatske. 

"Branit ćemo interese Srpske i BiH na tom sučeljavanju. Intenzivno se za to pripremamo, imamo konsultacije i razmjenu podataka na dnevnom nivou. U delegaciji će biti i tri advokata, eksperta sa međunarodnim iskustvom. Trgovska gora nije tlo za skladištenje radioaktivnog i institucionalnog otpada, a ukazat ćemo i na to da postoji snažan otpor u BiH da se uz granicu i zaštićeno područje Park prirode Una skladišti radioaktivni otpad", ranije je izjavio ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Bojan Vipotnik.