Doktorica Softić-Namas: Post nepobitno pozitivno utječe na zdravlje

"Koliko god post bio pohvalan, s vjerskog i sa zdravstvenog aspekta, nije preporučljivo niti dozvoljeno postiti dnevno više nego što je to praksa (od sehura do iftara). Ustvari, prosječna osoba ima dovoljno masnog tkiva da bi mogla bez hrane preživjeti 30 dana u kontinuitetu, odnosno mogla bi prepješačiti 800 km. Ponekad se post izjednačava s glađu, tako da se ljudi prepadnu zbog te predrasude i odluče ne postiti. Međutim, mnoga istraživanja pokazuju da post nepobitno pozitivno utječe na zdravlje", rekla je za Radiosarajevo.ba doktorica Softić-Namas, te je dodala da je najveća prednost posta to što se organizam odmara, obnavlja, oslobađa pretjerivanja, oslobađa toksina i viškova koji se nakupljaju cijelu godinu, ima priliku da se liječi, sprema se na nove izazove.

"Često vlada pretjerivanje u svemu, pa tako i s hranom. Postoji trend pretjerivanja, narušava se zdravlje, dolazi do pretilosti, a onda se uvode dijete, restrikcije, fizička aktivnost samo radi 'skidanja kila', a sve to je pretjerivanje i zloupotrebljavanje kapaciteta organizma. Post rasterećuje organizam i omogućuje mu mnogo lakše obavljanje svakodnevnih aktivnosti. Ustvari energiju koju organizam troši za svakodnevno oslobađanje viškova hrane i samu njenu obradu, tokom posta on je preusmjerava na regeneraciju, detoksikaciju i liječenje. Zabilježen je pozitivan utjecaj posta na sve organske sisteme, ali pod uvjetom  da se ne pretjeruje kada se prekine post", objasnila je doktorica.

Svaki punoljetan i zdrav musliman ima strogu obavezu da se tokom ramazana suzdržava od jela, pića, tjelesnih užitaka i pušenja sve od zore pa do zalaska sunca. No postoje neke skupine vjernika koja su oslobođene posta, poput onih sa zdravstvenih poteškoćama kojima post može naškoditi ionako već narušenom zdravlju.

 Pitali smo doktoricu s kakvim zdravstvenim poteškoćama se trebaju vjernici obratiti ljekaru da provjere da li su u stanju postiti i može li im post naškoditi.

"Postoje stanja u kojima je pokuđeno ili čak zabranjeno postiti. Pošto je jedan od ciljeva posta ozdravljenje, ne bi ni imalo ikakve svrhe da se upravo zdravlje ugrožava samim postom. Kada se radi o određenim bolestima, potrebno je napraviti dobru procjenu stanja. To se radi sa svojim ljekarom, ali i svaka osoba mora sama da oslušne svoje tijelo i vidi da li joj odgovara post ako ima određeno stanje koje se može pogoršati postom. Npr. bolesti koje bi mogle biti rizične po tom pitanju su teška iscrpljenost zbog malignih bolesti, anemija, općenito stanja kod kojih postoji pothranjenost, teži oblik šećerne bolesti, srčani problemi naročito nakon preboljelog infarkta, teže infekcije koje se liječe antibioticima koji se moraju uzimati tačno na vrijeme i općenito sva stanja kod kojih je osoba ovisna o lijekovima.

Također, u stanju trudnoće i dojenja se mora napraviti dobra procjena stanja, ali to nisu potpune kontraindikacije za post, nego opet zavisno od toga kako se majka i dijete osjećaju. Međutim, često se dešava da ljudi koji boluju npr. od šećerne bolesti poste i osjećaju se mnogo bolje nego u danima kada ne poste, a pridržavaju se dijete. Tako da, svako ko želi postiti a ima određenu zdravstvenu prepreku, treba da proba i vidi kako će se osjećati. Ako vidi da se ne osjeća dobro i da će mu post naškoditi, treba prekinuti post", pojasnila je Softić-Namas.

Kao i prethodnih godina, ramazan i u ovoj godini nastupa u ljetnom periodu. Vjernici na Balkanu od jela i pića suzdržavat će se oko 17 sati svakog dana što predstavlja pravo iskušenje za tijelo, stoga nas je zanimalo kakva ishrana je preporučena za vrijeme ramazana koji se odvija u ljetnom periodu, te šta je najpreporučljivije jesti za vrijeme iftara i sehura. 

"Ljetni ramazani su specifični po tome što je vrijeme između iftara i sehura dosta kratko, nekih šest sati, a temperature su visoke. To znači da obroke moramo dobro rasporediti u tom vremenu kako bismo zadovoljili potrebe organizma i moramo paziti na uzimanje tečnosti. To se radi tako što se ne pretjeruje s količinom hrane, ali se obrati pažnja na kvalitet namirnica koje se konzumiraju. Znači da trebamo konzumirati namirnice bogate naročito vitaminima, mineralima i vodom, a svakako ne zaboraviti zdrave masnoće, ugljikohidrate, kao i proteine", navela je doktorica, te je objasnila kako postići takvu ishranu:

- Za iftar treba jesti brže probavljivu hranu, a za sehur sporo probavljivu, imati još jedan obrok između toga. Sehur nikako ne treba izbjegavati.
- Ne treba se prejedati, jer to opterećuje organizam, posebno jetru, srce itd. Hranu treba dobro i sporo žvakati.
- Potrebno je konzumirati namirnice bogate vodom, vitaminima i mineralima, tj. voće i povrće, naročito sezonsko.
- Bitno je piti dovoljno vode, ali ne velike količine odjednom, nego pijuckati manje količine vode, jer se ćelije tako bolje hidriraju.
- Obavezno treba izbjegavati mnogo kafe i crnog čaja, prženu hranu, presoljenu, premasnu i preslatku hranu (ako je moguće potpuno je izbjeći). Također treba izbjegavati gazirana i ostala zaslađena piće (umjesto da hidriraju rade upravo suprotno).
- Za iftar ne treba jesti hranu koja je bogata vlaknima (jer joj treba dugo vremena za probavu, a vrijeme je kratko, tako da bi se svakim novim obrokom ometao prethodni). Ovo je savjet specifičan za duge ljetne dane posta, a ne bi ga trebalo primjenjivati kada su dani kratki.
- Post se treba prekinuti hurmama i vodom sa par kapi limuna, pojesti nešto od voća (bez kore), napraviti pauzu, jesti supu, lagano glavno jelo (lakše probavljiva mesa, riba, krompir, riža, svježe salate, povrće).
- Između iftara i sehura potrebno je pojesti lagani međuobrok: voćna salata, ako mora biti kafa sa zdravim slatkišem, lagano dinstano nemasno jelo, salata s piletinom i sl.
- Sehur treba da je kvalitetan; integralne žitarice i tjestenine, orašasti plodovi, voće s korom, kao i suho voće, povrće, mahunarke, riba, meso, sirevi, jaja, kvalitetna ulja.

Često se postavlja pitanje da li su trudnice i dojilje oslobođene posta. Prema islamskom učenju, trudnice nisu oslobođene posta, ali su post dužne napostiti prije sljedećeg ramazana.

"Trudnice i dojilje sa svojim ljekarom i same trebaju procijeniti stanje i mogućnost da poste. U osnovi, nema prepreke ako je žena zdrava. Što se tiče količine mlijeka ona se uglavnom ne mijenja, to su pokazala i neka istraživanja. Naravno, ako žena osjeti bilo kakve probleme ili se boji za bebu ne treba da posti. Što se tiče posta, zdravlje majke i bebe je na prvom mjestu i to se mora imati na umu, ali to ne znači da se post u stanju trudnoće i dojenja odmah treba isključiti. On često zna vrlo pozitivno djelovati na tijelo i um, tako da je dobro probati i vidjeti kako će se žena osjećati. Postoje znakovi koji pokazuju kada trudnica ili dojilja ne bi trebale postiti. O tome čitaoci mogu naći više u opširnom članku koji sam pisala o ovoj temi", objasnila je Softić-Namas.

Ideje za mnoga lagana jela, kao i mnoge savjete o postu čitaoci mogu pronaći na portalu Dobre Kalorije. 

"Neki recepti koje mogu pronaći, a koji će im pomoći kada poste, su recepti za energetske kuglice, koje su odličan izbor zdravog slatkiša, naročito za sehur, zatim smoothie i ostali napici, zdravi kolači, tjestenine, složenci, supe i čorbe, musake, zdravi namazi, salate, grickalice itd", poručila je za kraj našeg razgovora doktorica Safija Softić-Namas.