'Dok je ljudi mjerit će se vrijeme': Znate li po čemu je posebna Sahat-kula u Sarajevu?

"Dok je ljudi mjerit će se vrijeme", replika je sajdžije Seje Kapetanovića iz filma Hajrudina Šibe Krvavca, Valter brani Sarajevo.

Sejo Kapetanović (igra ga pokojni Rade Marković) nakon ovog dijaloga sa šegrtom izlazi iz svoje radnje na Baščaršiji i dolazi pred Begovu džamiju, a prije nego ga ubiju Nijemci, Kapetanović će pogledati prema Sahat-kuli, sarajevskoj ljepotici iz 16. stoljeća.

Za izgradnju Sahat-kule zaslužan je Gazi-husrev beg, bosanski beg iz perioda Osmanlijskog Carstva. On je, između ostalog, naložio podizanje džamije, medrese, biblioteke, bezistana...

Trending

Kulturni četvrtak | Reditelj Andraš Urban: O Desire festivalu, komediji 'Seljačka opera' i teatru

Prvi pisani trag o Sahat-kuli zabilježen je u 17. stoljeću.

"Spominje je Evlija Čelebija iz Istanbula, pisao je u 17. stoljeću  zapis, a kad je opisivao Begovu džamiju zabilježio je da sa zapadne strane džamije postoji kula sa satom", rekao je za portal Radiosarajevo.ba Mensur Zlatar, muvekit sarajevske Sahat-kule.

Posebnost Kule je u tome što je ona vjerovatno jedini javni sat u svijetu koji mjeri lunarno, "a la turca" vrijeme, usklađeno prema vremenu islamskih molitvi. 

15.03.23. 17:00

Jeste li znali da je Sarajevo 1555. godine dobilo prvi šoping centar koji i danas postoji?

"Na Sahat-kuli su arapski brojevi, inače, mnogo ljudi je u nekoj zabludi i govori to je lunarni sat, ne postoji lunarni sat. To je satni mehanizam kao i svaki drugi sat, regulišem da pokazuje to vrijeme, ali mislim da nigdje u svijetu ne postoji takav javni sat", objasnio je Zlatar.

Dodao je da pokazivanje vremena po lunarnom kalendaru znači da u momentu zalaska sunca sat pokazuje 12 sati, po hidžretskom kalendaru, po kojem zalaskom sunca prestaje jedan datum i nastaje drugi. Sat na Sahat-kuli je podešen da u 24 sata brza ili kasni po jednu minutu, da se muvekit ne bi penjao svaki dan na 30 metara visoku kulu, do čijeg vrha vodi 76 stepenica.

"Postoje dva velika utega, jedan pokreće sat, drugi zvono, ovaj što pokreće sat može izdržati duže, a ovaj što pokreće zvono može izdržati nekih sedam dana, tako da u prosjeku na Kulu idem jednom sedmično. Ponekad je to češće pošto se zalazak sunca svaki dan pomjera, zavisno koje je godišnje doba, naštimam otprilike da ona u 24 sata nabrza jednu minutu ili uspori jednu minutu tako da ne moram ići svaki dan. U Ramazanu češće izlazim zato što je vrijeme u doba iftara i ne bi smjelo da otkuca ranije", kazao je Zlatar.

Današnji satni mehanizam na Kuli u Sarajevo su iz Engleske donijeli sarajevski trgovci Hašimaga Glođo i Mehaga Kapetanović 1876. godine. Kazaljke i brojeve na sva četiri brojčanika sata marke Gillete & Bland Croydon pozlatio je Abdulah Kasumagić, poznati sarajevski sajdžija i nekadašnji muvekit.

"Raniji sat je imao samo jedan zupčanik, a ovaj ima na sve četiri strane. Stari sat je odnesen na Vratnik u džamiju, neispravan je i ne znam da li još postoji, to je sat iz turskog perioda. Mnogi govore da je satni mehanizam napravljen u Londonu, ali to nije tačno.

Mehanizam je iz Croydona blizu Manchestera, to i piše na njemu. Firma Gillete & Bland Croydon i danas egzistira, ali pod drugim imenom jer su se mijenjali vlasnici. Uglavnom, sarajevski trgovci su satni mehanizam donijeli 1876. godine, dvije godine prije dolaska Austrije, prije Berlinskog kongresa", dodao je Zlatar.

Od 1967. godine, kada je sat popravljen i pozlaćen, o njemu je počeo brinuti Zlatar.

"Već 56 godina radim ovaj posao, u početku sam mijenjao jednog imama koji je bio muvekit. Moje održavanje je danas simbolično, kada je Sahat-kula napravljena nije bilo satova, nije bilo struje i radio aparata, onda je muvekit tog vremena morao ustanoviti koliko je sati, kao što su moreplovci na brodu radili...Znači da je bio osposobljen, morao je poznavati matematiku, astrologiju, astronomiju... Danas imam radio, precizan sat i mogu da preračunam bez ikakvog problema", rekao je Zlatar.

Zlatar je vodio brigu o Kuli i za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. 

"Jedno vrijeme sam morao staviti najlone, od detonacija su popucala stakla, pa da ne bi ulazili golubovi. Poslije Dejtonskog mirovnog sporazuma odmah smo sve ponovo ustaklili, briga o Sahat-kuli u nadležnosti je Gazi Husrev-begovog vakufa", podvukao je Zlatar.

Naš sagovornik radio je svoj posao i u periodu kada je sniman film Valter brani Sarajevo.

"Asim-beg Mutevelić je u tom periodu bio mutevelija vakufa, a ja sam bio muvekit kad su oni snimali taj film. Pamtim jednu anegdotu - oni su tada samo zaustavili sat, a Mutevelić im je rekao da su ga pokvarili.

Inače, to je najgledaniji film svih vremena u Kini, a priča o Sahat-kuli i Valteru i danas privlači turiste. Unazad par godina rođak je boravio u Šangaju i pričao je s nekim djevojkama o filmu. Nazvao me putem aplikacije i zamolio da im pokažem Kulu, izašao sam iz radnje i okrenuo telefon, nastalo je opće oduševljenje", zaključio je Zlatar.

Nakon razgovara s muvekitom prošetali smo do dvorišta Begove džamije gdje je nekada bila smještena muvektihana. Riječ je o svojevrsnoj opservatoriji u kojoj se na osnovu preciznih tehnika i instrumenata određivalo tačno vrijeme.

"U toj prostoriji nekada su boravili muvekiti koji su regulisali tačnost sata na Sahat-kuli. Kako bi precizno izmjerili vrijeme, oni su morali savršeno vladati matematikom, astrologijom i astronomijom", objasnio je Vahidin Halilčević, kustos Gazi Husrev-begovog vakufa.

"Nekada se vrijeme akšama određivalo pomoću sjene i sunca, a ostali namazi prema akšamu. Kasnije je korišten sekstant, napredniji instrument za mjerenje. Taj instrument je sarajevska muvekithana također posjedovala", dodao je Halilčević.

Sarajevska Sahat-kula jedna je od najvećih u našoj zemlji, a 2006. godine proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.