Upoznajte Ammara Efendića, mujezina Gazi Husrev-begove džamije u Sarajevu

U srcu Sarajeva skoro 500 godina ponosno stoji Gazi Husrev-begova džamija ili samo Begova džamija i predstavlja jedno od najljepših djela islamske arhitekture u Bosni i Hercegovini.

Za postojanje ove džamije možemo se zahvaliti jednoj važnoj historijskoj ličnosti, Gazi Husrev-begu, bosanskom begu iz 16. stoljeća. Naime, ova džamija je jedan od najznačajnijih objekata iz njegove bogate zaostavšine.

Džamiju je 1530. godine sagradio mimar Adžem Esir Ali, Perzijanac iz Tabriza, koji je bio glavni arhitekta u Carigradu. Džamija se nalazi u prostranom dvorištu, gdje su šadrvan i turbeta. Sa svih strana je opkoljena uskim ulicama čaršije i desetinama dućana.

Trending

Namirite se na vrijeme: Trgovine u Federaciji BiH neće raditi ni u nedjelju, ali ni u ponedjeljak

Osim zadivljujuće arhitekture, Begova džamija ima jednu specifičnost koja je izdvaja od svih ostalih džamija. Naime, u ovom sakralnom objektu mujezini uče ezan (poziv na molitvu) sa munare.

Izudin, Ammar, Mirza i Elvedin se penju na munaru svih pet vakata namaza (molitva). 

"Tradicija penjanja na munaru je stara više od 480 godina i ona se i danas praktikuje. Mujezini se svakodenevno penju 120 stepenica uz munaru kako bi proucili ezan", rekao je za portal Radiosarajevo.ba Ammar Efendić, jedan od mujezina.

15.03.23. 17:00

Jeste li znali da je Sarajevo 1555. godine dobilo prvi šoping centar koji i danas postoji?

Za vrijeme prirodnih nepogoda, velikog nevremena, ali i tokom Ramazana u vrijeme iftara (kraj posta) mujezini uče ezan sa kamena koji se nalazi ispred džamije.

"U vrijeme akšam namaza, mujezin prati Sahat-kulu koja se nalazi pored munare. Kada kula otkuca 12 sati ezanom se oglasi početak novog dana po mjesečevom, lunearnom računanju vremena. Mujezini sa munare uče i salavate, petkom sat vremena prije džuma-namaza. Također, mujezini sa munare oglašavaju i sallu koja se uči kada neko preseli na ahiret (umre)", kazao je Efendić.

Munara Begove džamije visoka je 45 metara, ali mujezinski posao nije vezan samo za munaru. Kada mujezini prouče ezan i spuste se sa munare visoke 45m, nastavljaju učiti na mahfilu.

"Mahfil je galerija ili balkon u zadnjem dijelu džamije. Inače, poslovi mujezina su definirani vakufnamom Gazi Hurev-bega i važećim pravilnicima Islamske zajednice. Na osnovu ovih dokumenata mujezin se mora isticati moralom, lijepim i melodičnim glasom kao i odgovornošću koja podrazumijeva tacnoast i preciznost u obavljanju poslova", objasnio je Efendić.

Naš sagovornik Ammar Efendić mujezin je u Begovoj džamiji 12 godina, a završio je Gazi Husrev-begovu medresu.

View this post on Instagram

A post shared by Radiosarajevo.ba (@radiosarajevo)

"Nakon završene Gazi Husrev-begove medrese, počeo sam mujeziniti u Begovoj džamiji jer sam se isticao po dobrom i lijepom učenju Kur'ana", podvukao je Efendić.

"Inače, mujezini Begove džamije su većinom završili medrese, koji kroz svoje školovanje pokažu afinitete prema lijepom i melodičnom učenju", zaključio je Efendić.