Budžet za odbranu isti od 2011. godine, radi li neko na rušenju OS BiH?

Dok se vlast u Bosni i Hercegovini prepire oko aktiviranja Akcionog plana za članstvo u NATO savezu (MAP) i slanja prvog Godišnjeg nacionalnog programa (ANP), postoje i značajnije prepreke na bh. putu ka punopravnom članstvu o ovom vojno-političkom savezu.

To je između ostalog u razgovoru za Radiosarajevo.ba kazao direktor Centra za sigurnosne studije Bosne i Hercegovine Denis Hadžović.

Hadžović je mišljenja da je nedovoljno finansiranje Ministarstva odbrane i Oružanih snaga BiH znatno veći problem.

„Postojeća sredstva nisu dovoljna, još 2016. godine postignut je dogovor o modernizaciji Oružanih snaga BiH, predviđena su značajna izdvajanja u roku od deset godina, ali vidimo da niko ništa o tome ne priča niti donosi kakve odluke. Ništa što je dogovoreno nije ostvareno. Mi gubimo vrijeme na aktivaciju MAP-a i slanja ANP-a i zanemarujemo finansijski aspekt priče“, pojasnio je Hadžović.

Dodao je da bi ovo finansijsko pitanje trebalo biti uključeno u pregovore o formiranju vlasti kao što je to urađeno s nastavkom NATO puta BiH.

„Oružanim snagama su neophodna značajnija sredstva kako bi dostigli nivo i kapacitete da bi mogli adekvatno braniti teritorijalni integritet BiH i da mogu dostići standarde NATO saveza, ali i EU. Najbolji je pokazatelj da trenutnih 285 miliona KM budžeta za Ministartvo odbrane BiH nije dovoljno, daje i primjer Lihtenštajna koji ima vojsku do hiljadu ljudi, a budžet im je preko 600 miliona eura. Tu je i primjer Islanda koji nema oružane snage, a na odbranu izdvajaju oko 600 miliona eura. To pokazuje koliko se mi maćehinski odnosimo prema Oružanim snagama BiH i kočimo njihov napredak“, smatra Hadžović.

Prema njegovim riječima, s trenutnim budžetom BiH ne može ispuniti standarde NATO Saveza, a samim tim ni postati članica.

„Sredstava ima, vidimo da se budžeti svake godine povećavaju i na entitetskim, ali i na kantonalnim nivoima. Jedino državni budžet stoji na mjestu od 2011. godine. Maćehinski se ponašamo prema državnom budžetu, a samim tim i prema Ministasrtvu odbrane i Oružanim snagama. Sve ovo može voditi urušavanju Oružanih snaga, da li je to nekom cilj to je već drugo pitanje. Mislim da se kantoni, ali i Federacija BiH trebaju mnogo više uključiti u ovo pitanje i izdvajati sredstva za Oružane snage, ali vidimo da vlast ni u kantonima ni u FBiH za to nije zainteresirana. Umjesto novca daju deklarativnu podršku NATO putu BiH. Smatram da ne postoje zakonske prepreke da FBiH i kantoni finansiraju Oružane snage BiH. Mislim da se niko ne bi bunio ni iz Ministarstva odbrane BiH“, naglasio je Hadžović.

Ipak ministrica odbrane BiH Marina Pendeš za Radiosarajevo.ba smatra da je protivzakonita ideja da niži nivoi vlasti u BiH finansiraju Oružane snage BiH.

„To nije moguće i Zakonom je jasno rečeno kako se finansiraju Oružane snage. Dakle finanijska sredstva donosi Fiskalno vijeće. Ono se sastoje od premijera FBiH, ministra finanasija FBiH, tako isto i iz RS, plus predsjedavajući Vijeća ministara BiH i državni ministar finansija. Tih šest ljudi donose finansijski okvir za odbranu“, pojasnila je Pendeš.

Dodala je da nastojanja pojedinaca ili grupa u kojima ruše ustavni poredak i Dejtonski mirovni sporazum ne smatra uopće dobronamjernim.