Intervju | Balša Božović: Vladimir Putin oštri "Tuđmanove škare" za novi pokušaj prekrajanja BiH
Ni mjesec uoči za Republikansku stranku izuzetno važnih midterm izbora, dvojica bliskih saradnika američkog predsjednika Donalda Trumpa našli su se u centru skandala o kojem danima piše zapadna štampa. Naime, James Blair i Chris LaCivita angažovani kako savjetnici Milorada Dodika i Vlade entiteta Republika Srpska, za šta su, sudeći po dokumentima Ministarstvu pravde SAD, plaćeni stotinama hiljada dolara.
Razgovarala: Tamara Nikčević, za portal Radiosarajevo.ba
Ubrzo nakon izbijanja skandala, predsjednik Trump se ogradio od dvojice svojih saradnika.
Amidžić na turneji po medijima u RS: "Nakon sanacije mosta, ponovo ćemo otvoriti stari GP Gradiška"
"Predsjednika Trampa 3. novembra čekaju najvažniji izbori. Republikansku stranku, svjesnu Trampove nepopularnosti, brine ne samo nastavak urušavanja ugleda partije, nego prije svega kako će ovaj skandal - a riječ je nesumnjivo o visokoj korupciji - uticati na predstojeće izbore za Predstavnički dom i Senat", kaže za portal Radiosarajevo.ba direktor Regionalne akademije za razvoj demokratije Balša Božović.
Dodikova udica
U intervjuu za Radiosarajevo.ba, Božović se pita da li bi ovaj skandal zavrijedio toliku pažnju javnosti da nije izbio u vrijeme midterm izbora.
Trampov režim, dodaje, demokratiju i ljudska prava ne shvata na način na koji su to činile prethodne američke administracije.
Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!
"Druga strana umiješana u aferu - govorim o Miloradu Dodiku - upravo je trijumfovala na Opštim izborima u BiH, a prisustvo dvojice Amerikanaca tokom predizborne kampanje SNSD-a iskoristila je kako bi pokazala da iza Dodika stoji direktno Donald Trump. Podršku Vladimira Putina niko i ne dovodi u pitanje. Bosanskohercegovački birači, mislim na one u entitetu RS, očito su progutali udicu, pa je SNSD, potpomognut Beogradom, osvojio apsolutnu većinu i najavio redefinisanje odnosa u Bosni i Hercegovini", kaže Božović.
Radiosarajevo.ba: James Blair i Chris LaCivita bliski su saradnici i šefice ureda predsjednika Trumpa Suzy Weiss. Je li sada jasnija nedavna fotografija Weiss i Željke Cvijanović?
Božović: Naravno. Aktuelna američka administracija otvorena je za autokrate širom svijeta, pored ostalog i za one bogate sa Zapadnog Balkana. Lobiranje je postalo sinonim za otvorenu korupciju, tj. za kupovinu političke podrške. Dodik ima novac, pa mu je bilo lako da i sebi i svojim ljudima obezbijedi fotografisanje i susrete sa važnim ličnostima u Americi, koja mu je prošle godine skinula sankcije. Javnost nikada nije vidjela dogovor koji navodno podrazumijeva obavezu Dodika da, u zamjenu za skidanje sa američke "crne liste", više ne dovodi u pitanje suverenitet i teritorijalni integritet BiH. Dodik ne poštuje dogovor, naprotiv: nastavlja da provocira i da nedavno dobijeni izborni rezultat tumači kao vjetar u leđa za nastavak destrukcije.
Radiosarajevo.ba: Afera, dakle, ni na koji način neće pogoditi Milorada Dodika?
Božović: Mislim da neće. Aktuelna američka administracija je, ponavljam, dopustila ovu vrstu političke trgovine. Pošto im se to obilo o glavu, morali su da reaguju, prije svega zato što se u tekstu u New York Timesu pojavljuje i ime Vladimira Putina.
Rade Radovanović: "Ne bih se začudio ako bi SPC zločinca Mladića proglasila za sveca"
"Nepravedno dijeljenje" srpskog naroda
Radiosarajevo.ba: Zašto Dodik ne poštuje dogovor sa SAD? Zašto ponovo prijeti otcjepljenjem entiteta RS, zašto podiže tenzije?
Božović: Zato što taj dogovor nije shvatio ozbiljno. A i sam sam, priznajem, bio povjerovao da će ga poštovati. Međutim, Dodik se, svega nekoliko dana pred izbore, opet vidio sa Putinom, tražio češće susrete kako bi koordinisali zajedničke ciljeve Rusije i entiteta RS na Zapadnom Balkanu, prije svega u Bosni i Hercegovini.
Samo dan nakon prošlonedjeljne izborne pobjede, Bošnjacima je dao neprihvatljivu ponudu, poručujući da će ona veoma kratko biti na stolu. A temelji se, kaže, na izvornom Dejtonu, što podrazumijeva povratak entitetske vojske i bezbjednosnih službi. U suprotnom, Dodik opet prijeti nestankom BiH. Zabrinjavajuće je to što ovu politiku, manje ili više direktno, danas podržavaju Beograd, Moskva i Washington.
Radiosarajevo.ba: Nekoliko američkih kongresmena je, podsjećam, uputilo pismo državnom sekretaru Marcu Rubiju, tražeći da se Dodik ponovo stavi na 'crnu listu'. Isključujete li mogućnost da SAD vrati sankcije Miloradu Dodiku?
Božović: Teoretski je to moguće, ali tek nakon novembarskih izbora, koji imaju potencijal za krupnu promijenu na američkoj političkoj sceni.
Za stanje o kojem govorim je, nema sumnje, najodgovornija aktuelna američka administracija, koja je, u izmijenjenim geopolitičkim odnosima Evrope i SAD, pokazala toleranciju prema populistima, autokratama i etnonacionalistima na Zpadnom Balkanu, čije politike pokušavaju da isprave, kako kaže Putin, nepravedno dijeljenje.
Dejtonom je, je li, "nepravedno podijeljen" srpski narod, koji opravdano želi da živi u jednoj državi.
Istoričar Aleksandar Raković, koji se, inače, zalaže za ujedinjenje Srbije, Crne Gore i entiteta RS, od Putina je nedavno o tome tražio komentar. Ruski predsjednik je o Rakovićevoj ideji govorio veoma afirmativno, dodajući da bi se radovao ako bi Vučić pobijedio na predstojećim i parlamentarnim zborima u Srbiji.
Nakon Opštih izbora u Bosni i Hercegovini, Sarajevo bi moralo biti veoma oprezno.
Ekskluzivno | Viktor Ivančić: Herceg-Bosna je ratno-zločinačka tvorevina
Vučićevo utišavanje opozicije u RS-u
Radiosarajevo.ba: U kojem smislu?
Božović: U smislu novog zbližavanja Putina, Vučića i Dodika. Trenutno, njihov prvi cilj je postignut, a to je apsolutna vlast SNSD-a u entitetu RS. Imam utisak, pritom, da je Dodikova opozicija, koju takođe kontroliše Aleksandar Vučić, tokom predizborne kampanje bila suviše utišana. Vučić je tražio da se ona utiša, što je na kraju Dodik i priznao kada je kazao da se sa opozicijom dogovarao ko će biti njihov kandidat. To nije moglo bez Vučića, koji sada očekuje kontra uslugu.
Radiosarajevo.ba: Kakvu?
Božović: Da mu Dodik pomogne 25. oktobra, kada će biti održani parlamentarni izbori u Srbiji. Mislim da i ovu "operaciju" u regionu kontroliše Putin, koji je pred izbore otvoreno podržao i Dodika i Vučića. Zato Dodik danas prijeti Bosni mnogo osionije i otvorenije, što se poklapa sa geostrateškim i političkim interesima Moskve, naročito kada je riječ o ruskoj agresiji na Ukrajinu. Putinu je, naime, izuzetno važno da u ovom dijelu Evrope ima potencijalno otvoreno žarište, kako bi pažnju EU za trenutak sklonio sa sebe i onoga što radi u Ukrajini. Krizu u regionu uvijek može da pojača ili smanji, sve u odnosu na ono što će od međunarodne zajednice tražiti kada na dnevni red dođe tema okončanja njegove "specijalne operacije". U tom smislu bi, ponavljam, nakon Opštih izbora u BiH, posebnu pažnju trebalo obrati na trougao Dodik - Vučić - Putin.
Zbijanje redova ili velika koalicija sda-sdp
Radiosarajevo.ba: Kad već pomenuste osionost, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac kaže da će se Dodik pitati kada će biti formirana i vlada Federacije i Vijeće ministara. Hoće li?
Božović: Odnos snaga u BiH definitivno je promijenjen. Protekli izbori su, pored činjenice da u Federaciji BiH postoji politički pluralizam, potvrdili izraženi etnonacionalizam hrvatskog i srpskog biračkog tijela, kao i to da su HDZ BiH i SNSD privatno vlasništvo Dragana Čovića, odnosno Milorada Dodika. Očekivao bih da se, kao kontrateža, zbiju redovi, tj. da se napravi tzv. velika koalicija SDA i SDP-a. Tim prije što je odnos snaga u Predsjedništvu BiH 2:1 na štetu Bošnjaka.
Radiosarajevo.ba: Bošnjački član Predsjedništva BiH dr. Denis Bećirović, pozivajući se na ranije izjave Darijane Filipović o ulazak zemlje u EU i NATO, kaže da je odnos snaga 2:1, ali u korist države BiH.
Božović: Bojim se da je izjava koju citirate više stvar političkog marketinga nego realnosti. Jer HDZ je, već smo konstatovali, Čovićeva lična stranka, što se vidjelo i prilikom otvaranja pitanja Južne interkonekcije, kada je šef HDZ-a BiH, navodnim snaženjem partije, zapravo pokušao da osnaži ličnu političku moć u Bosni i Hercegovini. U tom smislu, izjave Darijane Filipović, ma šta ona govorila, ne pokazuju realno stanje budući da odluke neće donositi ona, nego Čović i Zagreb.
Radiosarajevo.ba: Znači li to da savez Cvijanović-Filipović nastavlja tamo gdje su stali Slobodan Milošević i Franjo Tuđman, samo drugim sredstvima i u drugačijim okolnostima?
Božović: Srpsko-hrvatski nacionalisti nikada se neće odreći "škara" koje je pominjao Franjo Tuđman, a koje su bile namijenjene prekrajanju BiH.
Ukoliko bi se promijenile međunarodne okolnosti koje bi išle na ruku secesionističkoj politici Dodika i Beograda, hrvatska bi se zajednica mogla opredijeliti za isto. Ipak, prvi korak u tom smislu uvijek je bio na Beogradu, odnosno na Banja Luci.
Savez kolumnista | Samit u Tivtu: Crna Gora prva u redu, Srbija pred zidom
BiH kao žeton u ruskoj ratnoj igri
Radiosarajevo.ba: Ako je Vučić, kako kažete, vodio igru u entitetu RS - jednako je kontrolisao i Dodika i opoziciju - kako očekujete će se ponašati nakon izbora i nakon otvorene i veoma jasne podrške koju je dobio od predsjednika Putina?
Božović: To bi moglo da opredijeli budućnost Bosne i Hercegovine, time i stabilnost Zapadnog Balkana. Da sam na mjestu Bošnjaka u BiH, od evropskih zemalja bih tražio da obrate pažnja na to što je Vučić utišao opoziciju u entitetu RS i pustio Dodika da, kao nožem kroz puter, prođe kroz izbore i tamošnje biračko tijelo. I sve to pod budnim okom Putina.
Radiosarajevo.ba: Zašto je Kremlj promijenio odnos prema Aleksandru Vučiću?
Božović: Do prije godinu, od početka invazije na Ukrajinu, odnos Rusije prema Srbiji bio je "toplo-hladno". Beograd je izvozio oružje koje je preko drugih zemalja završavalo u Republici Ukrajini, zbog čega je Moskva konstantno negodovala. Uostalom, znate šta se sve događalo oko prodaje NIS-a, kako su dogovori propadali. Odjednom, odnosi dvije države postali su politički neuporedivo topliji. Ne slučajno. Ponavljam - Putin se priprema da, trgujući mirom na Zapadnom Balkanu, završi svoje poslove u Ukrajini.
Na ruku mu idu promijenjene geopolitičke okolnosti, tj. činjenica da je američka administracija Evropi ostavila da se sama nosi sa sabotažama ili potencijalnim terorističkim aktivnostima koje Rusija sprovodi i uz pomoć Srbije. Sjetite se Lajpciga, Pariza, ruskih kampova za regrutaciju u Srbiji i entitetu bh. entitetu RS, planiranih za destabilizaciju država nastalih raspadom SSSR-a.
Svi kojima je stalo do očuvanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine moraju ostati budni. Dobra vijest je da Vučić više nema toliku podršku u Srbiji.
Doduše, zato je i opasniji i agresivniji.
Erdogana: Nećemo vam dozvoliti da ponovite srebrenicu
Radiosarajevo.ba: Zašto je opasniji?
Božović: Srbija se ubrzano naoružava, što ozbiljno zabrinjava neke zapadne adrese. Beograd danas ima oružje o kakvom sanjaju mnoge članice NATO. Šta će Srbiji kineske supersonične balističke rakete vazduh-zemlja?
Ako imate izraelsko naoružanje, fabriku izraelskih dronova, kinesko naoružanje, rakete dometa 400 kilometara, ako pregovarate sa Francuskom o kupovini vojnih aviona i helikoptera, morate se zapitati za šta se to tačno sprema Srbija. Zašto prvi put u svojoj istoriji kupuje ofanzivno oružje? Vojska koja je imala odbrambenu strategiju, sada nabavlja ofanzivno oružje, rakete koje nazove - Zagrepčanke, pokušavajući da i na taj način demonstrira njihovu moć i domete.
Iako ovdje neće biti klasičnog rata, klasičnih invazija, riječ je o činjenicma koje bi Moskva mogla da iskoristi u novim geostrateškim i političkim pregovorima.
Radiosarajevo.ba: Predmet tih pregovora mogle bi biti i države regiona koje su članice NATO?
Božović: Niko nije pošteđen. Isti strah dijele i Poljska, čak i Turska, koje polako najavljuju ili ulaze u nove saveze pokušavajući da za sebe obezbijede veću sigurnost. Istovremeno, shvataju da je veliko pitanje da li bi, u slučaju napada Rusije na baltičke zemlje ili neke direktnije provokacije, uopšte bio aktiviran famozni član 5 NATO ugovora.
Radiosarajevo.ba: Ako je riječ o BiH, kažu da je predsjednik Recep Tayyip Erdogan svojevremeno svom srpskom kolegi Aleksandru Vučiću rekao da "Republika Turska Srbima nikada više neće dozvoliti da ponove Srebrenicu".
Božović: Turska je na ovim prostorima svojevrsni kontrateg Izraelu. Pritom, nezadovoljna statusom koji ima u NATO, Ankara gradi svoje vojne saveze sa Islamskom Republikom Pakistan i Kraljevinom Saudijskom Arabijom kako bi dodatno osigurala svoju bezbjednost. U to pokušava da uključi i Arapsku Republiku Egipat.
Na druge strane, Izrael ima svoje saveze sa Kiprom i Grčkom i javna je tajna je da Srbiji ponuđeno da im se pridruži. I zato su odnosi Srbije i Turske izuzetno zahladili. Ankara nije slučajno davala podršku Prištini i Tirani, želeći da pokaže da je kontrateg - svakako ne tako moćan kao Izrael i SAD - te da je prisutna u regionu.
Ambivalentnost EU uticala je na rezultat izbora u Bosni i Hercegovini.
Radiosarajevo.ba: Kako?
Božović: Brisel se praktično njima nije bavilo, ali će se, nadam se, baviti onim što su ili što će tek biti posljedice opštih izbora.
Intervju | Sonja Biserko: "Savezništvo Čovića i Dodika vodi ka pokušaju uspostave trećeg entiteta"
Dodik će Vučiću pomoći 25. oktobra
Radiosarajevo.ba: Rekli ste da Vučić od Dodika očekuje da mu vrati uslugu i da 25. oktobra mobiliše glasače iz etniteta RS. Koliko glasovi iz BiH zaista mogu da utiču na rezultat izbora u Srbiji?
Božović: Entitet RS Vučić vidi kao najvažniju tačku oslonca svog režima. On ubjeđuje međunarodne adrese da će razlika na ovim izborima biti drastična u njegovu korist. Istovremeno, onemogućio je glasanje više od stotinu hiljada ljudi u dijaspori koji su se bili prijavili za izbore 25. oktobra. Bez obzira na to što je bilo van pameti ići u Bosnu i Hercegovinu i tamo voditi kampanju, Višegrad i Banja Luka pokazali su nedavno svoj odnos prema srpskim studentima. Vučić računa upravo na glasove onih bosanskih Srba koji su tada nasrtali na studente iz Srbije.
Mislim da će ključna bitka ovoga puta biti usmjerena ka tome da međunarodna zajednica prizna rezultat izbora; da Brisel legitimiše krađu i kaže - evo, u redu je, idemo dalje. Pritom, Srbija već ulazi u novi izborni ciklus, u predsjedničku kampanju, koja bi formalno trebalo da krene za nekoliko nedelja. U tom smislu, Srbiju očekuje duži izborni ciklus, koji bi mogao potrajati do kraja 2026. godine. Kraj decembra je, naime, posljednji rok kada bi predsjednički izbori morali biti održani.
Radiosarajevo.ba: Izbori neće staviti tačku na političku krizu?
Božović: Neće. Kriza će se nastaviti, a Vučić će, uprkos izbornim nepravilnostima, nefer uslovima i krađi, pokušati da pred Zapadom osigura legitimitet svoje vlasti, koji je već veoma upitan. Bojim se da nas očekuje ozbiljna nestabilnost. Srbija ju je do sada izvozila, u kontinuitetu je destabilizovala region. Sada se nestabilnost polako vraća kući.
* * *
Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba.
NAPOMENA O AUTORSKIM PRAVIMA:
Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu".
Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, isti dan kad je kolumna objavljena, može to isključivo uz pismeno odobrenje Redakcije portala Radiosarajevo.ba.
Nakon dozvole, dužan je kao izvor navesti portal Radiosarajevo.ba i, na najmanje jednom mjestu, objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti tek 24 sata nakon naše objave, uz dozvolu uredništva portala Radiosarajevo.ba, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
