U 2023. godini oprostili smo se od brojnih bh. javnih ličnosti: Petrović, Vešović, Tuka, Karahasan..
Kraj godine prilika je da se okrenemo iza sebe i analiziramo prethodnih 12 mjeseci.
U proteklih 365 dana napustila su nas velika imena iz svijeta, sporta, muzike, filma, obrazovanja. A, naša je dužnost da čuvamo sjećanje na njih i podsjećamo na njihovu važnost.
Bosna i Hercegovina ostala je bez Saše Petrovića, Mirsada Tuke, Dževada Karahasana, Marka Vešovića i brojnih drugih.
Premijer liga BiH | Sarajevo trijumfom u Bijeljini nastavilo borbu za titulu
Franjo Likar, izvanredni bosanskohercegovački umjetnik
Franjo Likar, bosanskohercegovački umjetnik preminuo je 13. januara u Klagenfurtu u 95. godini života.
Franjo Likar rođen je u Varaždinu 1928. godine, a Školu primijenjenih umjetnosti završio je u Sarajevu 1951. godine.
Preminuo istaknuti književnik Marko Vešović
Pored slikarstva, skulpture i grafike, bavio se pozorišnom scenografijom, filmom, fotografijom i instalacijom.
Radovi mu se nalaze u zbirkama širom svijeta, kao što su Muzej moderne umjetnosti u Beču, Muzej savremene umjetnosti u Beogradu, Museum sztuki wspolezesnej u Warszavi, Museum of Modern Art u New Yorku, Moderna galerija u Ljubljani, Ars Aevi, te, naravno, Umjetničkaj galerija Bosne i Hercegovine.
Bio je član je Akademije nauka i umjetnosti BiH, nosilac brojnih nagrada i priznanja, među kojima je i Šestoaprilska nagrada 1964. godine.
Arif Ahmetašević, humanista i borac za pravdu za žrtve s Kapije
U Tuzli je u januaru preminuo Arif Ahmetašević, otac djevojke Edine Ahmetašević, koja je ubijena na tuzlanskoj Kapiji od grante ispaljene sa položaja Vojske Republike Srpske sa planine Ozren.
Četiri mjeseca poslije je kao pripadnik Armije BiH na planini Ozren zajedno sa suborcima zarobio skupinu srpskih vojnika.
Imao je priliku osvetiti se, ali je postupio po pravilima Ženevske konvencije. Zbog humanog postupanja sa zarobljenicima, na prijedlog Srpskog građanskog vijeća BiH, Tuzla je proglašen međunarodnim humanistom godine. Dobio je zlatnu povelju Linus Paulin s plaketom zlatnom značkom i priznanja međunarodnog humaniste 2005. godine.
Priznanje mu je dodijelila Međunarodna liga humanista iz Graza. 2008. godine Udruženje građana Front, organizacija koja najveći dio rada posvećuje zaštiti ljudskih prava i borbi protiv državne torture, imenovala ga je za počasnog člana.
Arif Ahmetašević bio je i eminentni bosanskohercegovački interpretator sevdalinke iz Tuzle. U saradnji s Institutom sevdaha Omera Pobrića snimio je CD sa deset sevdalinki.
Ivan Kordić, veliki bosanskohercegovački pjesnik
Ivan Kordić, veliki bosanskohercegovački pjesnik, književni kritičar i novinar, preminuo je 18. januara u 77. godini.
Kordić je rođen 22. februara 1945. u Blizancima kod Čitluka. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Mostaru, a studij hrvatsko-srpskog jezika i književnosti diplomirao na pedagoškoj akademiji u Dubrovniku.
U 78. godini preminuo Ivan Kordić
Dobitnik je prestižnih književnih nagrada. Supotpisnik je otvorenoga pisma petorice bosanskohercegovačkih i hrvatskih intelektualaca (Ivo Komšić, Miljenko Jergović, Ivan Lovrenović, Mile Stojić i Ivan Kordić) upućenog iz Sarajeva, 6. januara 1992, predsjedniku Hrvatske Franji Tuđmanu kao "odgovornomu za političko uništenje Bosne i Hercegovine".
Dobitnik je Šestoaprilske nagrade grada Sarajeva (2001), a 2008. je dobio i Nagradu Društva pisaca Bosne i Hercegovine.
Muharem Osmanagić, snimatelj koji je zabilježio opsadu Sarajeva
Muharem Osmanagić Hare preminuo je 19. januara.
Osmanagić će ostati upamćen prvenstveno kao ratni snimatelj jer je svojim radom zabilježio opsadu Sarajeva, neke od najstrašnijih ratnih dana i zločine koje je agresor vršio nad građanima glavnog grada Bosne i Hercegovine u periodu od 1992. do 1995. godine.
Preminuo Muharem Osmanagić, snimatelj koji je zabilježio opsadu Sarajeva
Njegovi snimci korišteni su i kao dokazi o brojnim ratnim zločinima u Sarajevu, a nakon rata radio je kao snimatelj na snimanjima mnogih bh. filmova.
Saša Petrović, bosanskohercegovački glumac
Bosanskohercegovački glumac Aleksandar Saša Petrović preminuo je 27. januara, u Sarajevu
Aleksandar Saša Petrović rođen je 2. januara 1962. godine u Sarajevu. Postao je poznatiji nakon uloge u kultnoj sarajevskoj predstavi Audicija. Regionalno je poznat po ulozi Čakija u filmovima o Lepoj Breni.
Dobitnik je Srca Sarajeva za najboljeg glumca 2007. godine za film Teško je biti fin. Bio je i jedan od osnivača sarajevskog rock benda SCH.
Publici će ostati prepoznatljiv po ulogama u filmovima Ničija zemlja, Ovo malo duše, Život radnika, Hajde da se volimo, Kuduz, Istočno od istoka, Prokleta je Amerika, Gori vatra, Ljeto u Zlatnoj dolini, Nafaka.
Igrao je i u serijama Lud, zbunjen, normalan i Vratiće se rode. Gledali smo ga i u brojnim predstavama sarajevskih pozorišta i u kultnim Nadrealistima.
Stojan Stole Lasić, poznati mostarski fotograf
Preminuo mostarski fotograf Stojan Stole Lasić
Poznati mostarski fotograf i fotoreporter Večernjeg lista, Stojan Stole Lasić, preminuo je 15. februara u 73. godini života nakon teške bolesti.
Rođen je 1950. godine u rudarskoj porodici u Mostaru, gradu u kojem je završio osnovnu i srednju školu.
Nakon Glazbene akademije u Splitu, stekao je zvanje glazbenog pedagoga i više od četiri desetljeća predavao je glazbeni odgoj u školama.
Bio je jedan od utemeljitelja Ansambla Mostarske kiše i Mostarskog teatra mladih.
Amira Lekić, bh. producentica
Producentica Amira Lekić, poznata po radu na brojnim filmovima bh. režisera, preminula je u februaru u 48. godini.
Amira Lekić je rođena 1975. u Woodstocku u Kanadi. Diplomirala je na Univerzitetu u Windsoru na međunarodnim odnosima. Od 1999. živjela je u Sarajevu, gdje je radila u međunarodnim razvojnim agencijama, poput nevladine organizacije Save the Children.
2007. godine počela je raditi u filmskoj kući Deblokada, gdje kao izvršna producentica, između ostalih projekata, učestvuje i u produkciji filmova.
Od 2015. godine radila je kao slobodna izvršna producentica i menadžerica produkcije, te sarađivala sa SCCA/pro.bom na mnogobrojnim projektima, uključujući i film Smrt Sarajeva Danisa Tanovića, zatim s Deblokadom na filmu Muškarci ne plaču Alena Drljevića itd.
Radila je i na produkciji filma Quo vadis, Aida? Jasmile Žbanić, koji je bio nominiran za nagradu Oscar Američke filmske akademije za najbolji međunarodni film. Bila je dugogodišnja članica Udruženja filmskih radnika i članica EAVE mreže.
Preminula bh. producentica Amira Lekić, radila i na filmu Quo vadis, Aida?
Jasmin Odobašić, neumorni borac za pravdu
Jasmin Odobašić, jedan od neumornih boraca za pravdu preminuo je 3. marta u Sarajevu u 71. godini života.
Jasmin Odobašić rođen je u Prnjavoru 1952. godine. Po zanimanju je diplomirani pravnik i do rata je radio u rodnom gradu, gdje je 1992. zarobljen.
Odobašić je decenijama tragao za posmrtnim ostacima žrtava agresije na BiH, za istinom o njihovim sudbinama, svjedočenjima na mukotrpnom putu ka pravdi. U logorima je proveo dvije godine i prošao različite oblike tortura, a nakon razmjene je imenovan za predsjednika Komisije za razmjenu ratnih zarobljenika RBiH.
Kasnije je bio član Državne komisije za traženje nestalih te Instituta za traženje nestalih BiH.
Muhamed Zlatar, ugledni sarajevski profesor
Penzionirani redovni profesor Građevinskog fakulteta, Muhamed Zlatar preminuo je 16. marta u Sarajevu u 79. godini život.
Profesor Zlatar bio je jedan period i dekan Građevinskog fakulteta u Sarajevo, ali i predsjednik Komisije za tehnički prijem Starog mosta.
Osim toga, jedan period proveo je i u Upravnom odboru Fudbalskog kluba Željezničar.
Nedo Maričić, poznati novinar i urednik
Poznati novinar i urednik Nedo Maričić preminuo je 26. marta u Sarajevu. Svoju novinarsku karijeru je započeo prije gotovo 50 godina u Sarajevu.
Objavljivao je tekstove od zagrebačkih Sportskih novosti, sarajevskih Večernjih novina i Oslobođenja.
Nedo Maričić je vrhunac karijere dostigao u legendarnom AS-u, svojevremeno najtiražnijem tabloidu u povijesti Jugoslavije do 1992. godine. koji je dostizao tiraž od preko 450.000 primjeraka.
U poslijeratnom novinarstvu Bosne i Hercegovine Nedo Maričić je vodio nekoliko novinskih projekata, a jedan od njih je bilo i osnivanje i uređivanje revije Azra sa svojom suprugom Nađom Maričić u novinskoj kući Avaz.
Prim. dr. Almir Čalkić
Nakon kraće bolesti ugledni gornjovakufski ljekar, prim. dr. Almir Čalkić umro je u ponedjeljak, 27. marta, u 54. godini.
Tuga u Gornjem Vakufu-Uskoplju: Umro prim. dr. Almir Čalkić
Dr. Čalkić završio je Medicinski fakultet u Sarajevu, a specijalizirao na polju otorinolaringologije (ORL).
Radni vijek je proveo u Domu zdravlja "Gornji Vakuf-Uskoplje", a obavljao je i dužnost vršitelja dužnosti direktora ove javne ustanove.
Tokom agresije radio je u Ratnoj bolnici u Gornjem Vakufu, gdje je nesebično pružao pomoć brojnim ranjenicima.
U poratnim godinama bio je aktivan na brojnim društvenim poljima u gradu na Vrbasu, a posebno kao službeni ljekar Muškog rukometnog kluba (MRK) "Sloga" iz Gornjeg Vakufa-Uskoplja.
Preminuo Dušan Toholj, bibliotekar koji je spašavao knjige iz zapaljene Vijećnice
Dušan Toholj, dugogodišnji uposlenik Nacionalne univerzitetske biblioteke Univerziteta u Sarajevu i direktor za vrijeme rata u BiH, preminuo je u aprilu 91. godini u Sarajevu.
Pisao je za više časopisa, a poznat je i po tome što je, ne razmišljajući o opasnosti, spašavao knjige i literaturu iz zapaljene sarajevske Vijećnice.
Midhat Riđanović, slavni lingvista
Lingvista i profesor engleskog jezika Midhat Riđanović je preminuo u Sarajevu, u svojoj 88. godini.
Midhat Riđanović je rođen 20. augusta 1935. godine u Novom Pazaru, a preminuo je 4. aprila 2023. godine u Sarajevu.
On je završio studije engleskog i francuskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, a specijalizirao je fonetiku na Univerzitetu u Londonu.
Postdiplomske studije je završio na univerzitetu u Michiganu, gdje je završio i doktorsku dizertaciju.
U svojoj bogatoj karijeri ima šest objavljenih knjiga, veliki broj stučnih radova u domaćim i stranim časopisima, a učestvovao je i na brojim domaćim i međunarodnim skupovima.
Bio je profesor na Univerzitetu u Sarajevu, na Odsjeku za anglistiku Filozofskog fakulteta od 1964. godine. Osim u Sarajevu, bio je profesor u Libiji i SAD-u.
Senahid Halilović, autor Pravopisa bosanskog jezika
Senahid Halilović, član Akademije nauka i umjetnosti BiH i redovni profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu, preminuo je 24. aprila 2023. godine.
Akademik Senahid Halilović je diplomirao, magistrirao i doktorirao na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Već 1991. godine objavljuje knjigu Bosanski jezik, prvu knjigu u kojoj je progovoreno o posebnostima bosanskog jezika kao ravnopravnog idioma hrvatskom i srpskom jeziku. Nakon ove knjige koja je srušila barijere na putu afirmacije bosanskog jezika i nakon početka rata, Halilović pristupa izradi kapitalnog djela: Pravopisa bosanskoga jezika.
Iako rađen u teškim uslovima u ratnom Sarajevu i bez podrške adekvatnog tima, Pravopis objavljen 1996. postaje temelj standardizacije bosanskog jezika.
U godinama koje slijede Halilović nastavlja s presudnim doprinosom standardizaciji bosanskog jezika, prvo kao koautor Gramatike bosanskoga jezika, a zatim i Rječnika bosanskoga jezika. Konačno, doprinos standardizaciji bosanskog jezika Halilović zaokružuje 2017. godine drugim izdanjem Pravopisa bosanskoga jezika, koje je objavljeno i kao besplatna mobilna aplikacija koju je preuzelo više od 30.000 ljudi.
Hasan Fazlić, jedan od najvećih karikaturista u BiH
Jedan od najvećih karikaturista BiH Hasan Fazlić preminuo je u aprilu 86. godini.
Karikaturist i slikar Hasan Fazlić rođen je u Lipnici 8. oktobra 1937. godine kao prvo od ukupno osmero djece u porodici rudara Juse Fazlića.
Hasan Fazlić je u Tuzli završio nižu gimnaziju, a poslije nje i Industrijsku školu – odsjek elektromehanike. Poslije završene srednje škole zaposlio se u Rudniku lignita Lipnica na poslove održavanja elektrouređaja i elektroinstalacija, odnosno poslove jamskog električara.
Nakon povratka iz JNA 1959. godine, na nagovor Franje Ledera, upisuje Likovnu akademiju u Zagrebu koju napušta zbog nedostatka sredstava, i vraća se ponovo u grad soli i uglja, gdje se zapošljava u Elektro-Tuzli.
Na preporuku radnih kolega i prijatelja, među njima i pretpostavljenih iz Rudnika Lipnica, dobija stalni posao karikaturiste u regionalnom listu Front slobode u kome je od ranije objavljivao crteže i karikature. Tu stječe punu afirmaciju i počinje objavljivati karikature u listovima: Borba, Politika, Mladost, NIN i Jež (Beograd), Vjesnik i Danas (Zagreb), Naši dani, Svijet i Oslobođenje (Sarajevo), Delo i Pavliha (Ljubljana), Nova Makedonija i Osten (Skoplje), Krokodil (Moskva), Pardon i FrankfurteralgemeineZeitung (Njemačka), Help, Oggi, Eureka i La stampa (Italija) i mnogim drugim.
Sakib Smajlović, srebrenički novinar
Sakib Smajlović, dugogodišnji bosanskohercegovački novinar, preminuo je danas u rodnom gradu.
Preminuo je od posljedica srčanog udara.
Smajlović je novinarski posao uspješno obavljao 40 godina, izvještavajući iz Srebrenice za brojne medije u Bosni i Hercegovini. Bio je višedecenijski dopisnik Oslobođenja, Dnevnog avaza, a jedno vrijeme je bio i v.d. direktora RTV Srebrenica.
Jasmina Musabegović, književnica
Jasmina Musabegović preminula je u maju, a bila je romansijerka, esejistkinja, književna kritičarka i prevoditeljica s francuskog jezika, a dugo je radila i kao književna urednica. Rođena je 1941. godine u Sarajevu. Najveći dio djetinjstva provela je u Mostaru. Klasičnu gimnaziju i Filozofski fakultet završila je u Sarajevu.
Nakon studije o Rastku Petroviću, Jasmina Musabegović objavljuje knjigu kritičkih radova Tajna i smisao književnog djela, u kojoj piše o Momčilu Nastasijeviću, Dari Sekulić, Maku Dizdaru, Vitomiru Lukiću... Svoj prvi roman Snopis autorica je objavila 1980. godine, a pet godina kasnije roman Skretnice. Ni za vrijeme rata u našoj zemlji, Musabegović nije odustajala od književnosti i pisanja. U to vrijeme objavljeno je mnogo njenih tekstova u novinama i časopisima, a učesnica je i većine tadašnjih kulturnih dešavanja.
Jasmina Musabegović bila je glavna i odgovorna urednica knjige sjećanja učesnica u NOB-u Žene Bosne i Hercegovine u narodnooslobodilačkoj borbi 1941-1945. godine. Njeno najpoznatije djelo, roman Skretnice, uvršten je među 100 djela bošnjačke književnosti u "Preporodovoj" ediciji Bošnjačka književnost u 100 knjiga.
Dževad Karahasan, veliki bh. književnik i akademik
Bosanskohercegovački književnik Dževad Karahasan preminuo je maju u 70. godini života.
Bio je jugoslavenski i bosanskohercegovački književnik, dramatičar, esejist, romanopisac.
Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, studij komparativne književnosti i teatrologije, a doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Rat u BiH 1992. godine zatekao ga je na mjestu profesora, kasnije dekana Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu. Predavao je na nekoliko europskih univerziteta kao gostujući profesor. Pisao je drame, romane, pripovjetke, eseje, historiju i kritiku teatra i učestvovao kao pozorišni reditelj.
Alija Hafizović Haf, multimedijalni umjetnik, autor pjesme 'Sarajevo, ljubavi moja'
Sarajlija, svestrani umjetnik Alija Hafizović Haf preminuo je u maju u svom rodnom gradu u 83. godini života nakon duge i teške bolesti.
Alija Hafizović je bio aktivan sudionik sarajevske pop-rock scene kao muzičar, tekstopisac, dizajner i autor. Rođen je u Sarajevu 1940. godine.
Alija Hafizović Haf je bio prvi pjevač pop rock grupe Indexi (1963-1964). Nakon njegovog odlaska 1964. godine, na mjestu pjevača zamjenjuje ga Davorin Popović, a Haf se tada posvetio likovnoj umjetnosti.
Napisao je stihove za neslužbenu himnu bosanskohercegovačke prijestonice Sarajevo, ljubavi moja, koju je snimio i otpjevao Kemal Monteno.
Damir Pašić, član sarajevske grupe Seven up
Damir Pašić, član grupe 7UP preminuo je nakon teške bolesti u četrdesetšestoj godini života u maju ove godine.
Davne 1993. godine, u jeku opsade grada Sarajeva, osnovana je grupa Seven Up (7UP).
Grupa je nastala na osnovu ideje tadašnjih tinejdžera Gordana Radića-Gogija, Elvira Hadžijamakovića-Lile, Zoltana Milića-Zolija, Eldina Nizama-Dine i Eldina Oprašića.
Već svojim prvim javnim nastupom skreću pažnju.
Salih Brkić, doajen bh. novinarstva
Doajen bosanskohercegovačkog novinarstva Salih Brkić preminuo je u maju u Tuzli u svojoj 75. godini.
Brkić je rođen u Mostaru 1948. godine, a odrastao u Stocu. Životni put ga je doveo u Tuzlu gdje je radio u mnogim medijima. Kakva je Brkićeva strast za novinarstvom bila potvrđuje i to da je krijući da je maloljetan, počeo pisati kao dopisnik Oslobođenja i mostarske Slobode. Potom je izvještavao za brojne druge medije.
Osim zavidne novinarske karijere za koju je dobio mnogobrojna priznanja, Brkić je autor i brojnih dokumentarnih filmova. Iza njega je dokumentarni film Hatidža o srebreničkoj majci Hatidži Mehmedović. Radio ga je 16 godina. Zatim film Nermin na kojem je radio šest godina. Radio je i film o Seadu Bekriću kome su izbijene oči u granatiranju Srebrenice 12. aprila 1993. godine kada su ubijene 74 osobe, te o Bekiru Husejnoviću, dječaku sa rukama starca.
Dinno Kasalo, poznati filmski autor, snimatelj i zaštitnik Neretve
Dinno Kasalo, poznati bosanskohercegovački autor, snimatelj i urednik BHRT preminuo je 21. juna.
Bio je jedan od najpoznatijih bosanskohercegovačkih autora dokumentarnih filmova, umjetnik fotografije i ekolog, a godinama je radio kao urednik i producent na BHRT-u.
Na internacionalnim TV festivalima u svojoj karijeri Kasalo je dobio 41 nagradu, a najviše upravo za filmove kojima je tretirao ekološku tematiku.
Ugledni sarajevski profesor Enver Demirović
Ugledni profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Enver Demirović preminuo je u 85. godini 3. juna, u Općoj bolnici "Prim. dr. Abdulah Nakaš".
Enver Demirović je bio i prvi zamjenik ambasadora Bosne i Hercegovine u Italiji i savjetnik u Ministarstvu vanjskih poslova BiH.
Bio je i dugogodišnji ugledni diplomata sa znanjem nekoliko svjetskih jezika, a radio je i kao novinar.
Mirsad Tuka, poznati bh. glumac
Bosanskohercegovački pozorišni, flimski i televizijski glumac Mirsad Tuka, preminuo je u julu u Sarajevu u 59-toj godini.
Karijeru glumca započeo je kao polaznik Dramskog studija tuzlanskog Narodnog pozorišta. Završio je Fakultet dramskih umjetnosti u Beogradu. Debitirao je u filmu Praznik u Sarajevu, za koju je na Festivalu glumačkih ostvarenja u Nišu 1991, nagradjen kao najbolji glumac – debitant.
Nagrađivan je i za brojne druge uloge u predstavama kao što je uloga Hasanage u predstavi Hasanaginica Nijaza Alispahića, predstava TO Alije Isakovića...
Marko Vešović, istaknuti književnik
U Sarajevu je u augustu u 78. godini preminuo veliki bosanskohercegovački književnik Marko Vešović.
Marko Vešović je rođen 1945. godine u mjestu Pape u Crnoj Gori, a književno stvaralaštvo i akademsku karijeru proveo je u Sarajevu, u Bosni i Hercegovini, gdje je penzionisan kao profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.
Desetak godina Marko Vešović bio je profesor na Filozofskom Fakultetu u Sarajevu; zatim je niz godina bio urednik u Izdavačkoj kući "Veselin Masleša". Na Filozofski fakultet vratio se 1992. godine.
Radio je na Odsjeku za komparativnu književnost u Sarajevu.
Marko Vešović objavio je preko 30 knjiga poezije i proze, pjesničkih prevoda, esejistike i polemika.
Pored Poljske konjice, Vešović se izdvaja i po djelima Nedjelja, Osmatračnica, Rodonačelnik, Četvrti genije, Smrt je majstor iz Srbije, Kralj i olupina.
Nakon rata djelovao je također u Sarajevu gdje je pisao kolumne za brojne medije.
Preminuo Aleksandar Saša Bukvić, čuveni likovni umjetnik i pokretač grupe Zvono
U Sarajevu je u septembruu 74. godini preminuo Aleksandar Saša Bukvić, čuveni likovni umjetnik i pokretač grupe Zvono, i bivši vlasnik poznate sarajevske slastičarne Jadranka.
Aleksandar Saša Bukvić rođen je 1949. godine u Šapcu. Odrastao je i školovao se u Sarajevu, gdje je na Akademiji likovnih umjetnosti diplomirao na Odsjeku za vajarstvo.
Tokom studija 1979. godine u sarajevskom caffeu Zvono sa Slobodanom Dragašem i Jovicom Maričićem, studijskim kolegama, počeo je organizovati likovne i druge umjetničke programe, kako bi omogućio mladim ljudima da predstave vlastitu umjetnost.
Posljednjih godina vodio je galeriju Zvono i aktivno učestovao u radu CKA Charlama.
Asim Horozić, kompozitor
U 65. godini života 1. oktobra, preminuo je istaknuti bosanskohercegovački kompozitor Asim Horozić.
Komponovao je opere Hasanaginica, Aska i Vuk i Zmaj od Bosne, a njegova djela izvođena su širom svijeta.
Nada Rudan, slikarka
Najstarija slikarka u Bosni i Hercegovini Nada Rudan preminula je u srijedu, 1. novembra u Sarajevu u 102. godini.
Nada Rudan je rođena u Donjem Hrasnom, u neumskom zaleđu 3. jula 1922. godine.
Nada Rudan kist u ruke prvi put uzima u 87. godini života na nagovor kćerke, i samouka počinje slikati.
Svoju prvu samostalnu izložbu održala je 24. juna u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine.
Vlado Pravdić, nekadašnji klavijaturista Bijelog dugmeta
Nekadašnji klavijaturista Bijelog dugmeta Vlado Pravdić preminuo je u decembru u 74. godini u Splitu.
Vlado Pravdić rođen je 6. decembra 1949. godine u Sarajevu.
Njegova muziča karijera počinje 1965. godine u grupi Vokinsi s kojima je bio do 1968. godine. Nakon toga je od 1968. do 1970. svirao s grupom Kost, od 1970. do 1971. u Ambasadorima i Indexima od 1971. do 1973. godine. Tokom ljeta 1973. godine nakon koncertnog nastupa sa Indexima, sklopio je prijateljstvo sa Goranom Bregovićem, koji je u to vrijeme svirao sa rock grupom Jutro. Njih dvojica su se odmah muzički uklopili, a Pravdić je odlučio da se pridruži grupi Jutro. Svirao je na prva dva albuma Bijelog dugmeta.
Hadžem Hajdarević, istaknuti književnik
Hadžem Hajdarević preminuo je 5. decembra u Sarajevu, u 67. godini.
Rođen je 18. jula 1956. godine u Kruševu kod Foče. Školovao se na Popovu Mostu (osnovna škola), Općina Foča, te u Sarajevu (Gazi Husrevbegova medresa i studij jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu).
U toku studija i poslije radio je kao lektor u izdavačkoj djelatnosti tadašnjeg Starješinstva Islamske zajednice. Dugi niz godina je bio profesor bosanskog jezika u Gazi Husrevbegovoj medresi u Sarajevu.
Pored poezije, pisao je i prozu, književnu kritiku, bavio se publicističkim radom, ali prvenstveno je bio i ostao pjesnik.
Bio je član Društva pisaca Bosne i Hercegovine, član bosanskog PEN-a te, od obnoviteljskog osnivanja, član Matičnog odbora Kulturnog društva Bošnjaka "Preporod".
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
