! / Stručnjak za sigurnost iz Slovačke: Koronavirus će promijeniti naš način života

21. 03. 2020. u 11:00:00 Radiosarajevo.ba

Shares: 115

Profesor na Odjelu za sigurnosne studije pri Univerzitetu „Matej Bela“ u Slovačkoj dr. sc. Peter Smeriga, koji je već neko vrijeme angažiran i na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu i na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, gdje radi na saradnji ovih i matičnog univerziteta u Banskoj Bystrici, u razgovoru za Radiosarajevo.ba prenosi iskustva i mjere koje je njegova zemlja primijenila u borbi s pandemijom infekcijom COVID-19, koju uzrokuje novi soj koronavirusa SARS-CoV-2, te govori o sigurnosnim izazovima u Evropi suočenoj za "kugom našeg vremena".

Razgovarao: Faruk Vele

 Rigorozne mjere

 "Slovačka je još 16. marta uvela rigorozne mjere. Zatvorene su škole, vrtići, univerziteti, dječa igrališta, međugradski prijevoz, taxi prijevoz.. Na primjer, naš Univerzitet 'Matej Bela' je zaustavio nastavu već 9. marta. Svi studenti su ostali kući, ispražnjeni su internati. Onda postepeno Slovačka je donijela više mjera. Zatvorene su granice, zračne luke, obustavljen međunarodni prijevoz putnika, zatvoreni su svi tržni centri, kina, pozorišta i sve ostalo. Izdata je striktna naredba da svi koji izlaze van izolacije moraju da nose maske! To je ono što ovdje edostajei. Mislim da bi vlasti BiH trebali donijeti takvu odluku, dakle, da ljudi, koji svakako moraju izlaze vani zbog raznih prioriteta - obavezno moraju nositi maske", kazuje nam Smeriga.

Boji se da mjere koje su vlasti BiH donijele, nisu donesene dovoljno brzo, jer se virus izuzetno brzo širi.

"Zato bi vaše vlasti morale još pooštriti mjere do se ima vremena. U Slovačkoj se pretpostavlja će da će u 110 dana, počevši od 15. marta, doći vrhunac zaraze koronavirusom. Postoji neka analiza Instituta za zdravstvenu politiku Slovačke koja kaže da će tada 10 posto naše populacije, ili 550.000 ljudi, biti zaraženo. Prema drugom scenariju, moglo bi biti zaraženo čak 40 posto populacije ili 2,2 miliona ljudi. Od 10 posto potencijalno zaraženih, njih oko 60 posto bi trebalo imati simptome bolesti. Ostali 40 posto neće imati nikakve ozbiljne simptome. No, pretpostavlja se da bi 24.000 ljudi moglo biti smješteno u bolnice, što će biti veliki izazov za zdravstveni sistem. Sve mjere koje vlasti donose kupuju svima nama vrijeme da se ozbiljno država pripremi na vrhunac krize", navodi on.

Podsjeća da nijedna država Evrope nema dovoljno zaštitnih sredstava poput maski, rukavica, respiratora, ali da države moraju raditi na tome.

Prenosi još jedno zanimljivo iskustvo.

"Slovačka ima 550 komada ECMO (Extracorporeal membrane oxygenation) uređaja  i 1000 respiratora ili jedan respirator na 5450 stanovnika. Vlada je naručila respiratore od slovačkog proizvodjača, ali isto tako je zamolila države Azije, koje su prošli vrhunac krize, da nama isporuče respiratore. I vlasti BiH bi trebale ozbiljno da pristupe tome, a da bi se izbjegao italijanski scenariji. Pitamo se šta će se desiti ako, ne daj Bože, u BiH bude zaraženo 10 ili 40 posto populacije, što je u skladu sa postojećim mjerama optimistična procjena? To bi značilo kolaps zdravstvenog sistema, i ne samo zdravstvenog. Zato, gledano s aspekta sigurnosti, apeliram na maksimalan opreze", naveo je.

Povećati broj testiranih

Nadalje, dodaje kako broj od 114 do sada testiranih osoba veoma mali, te da bi se taj broj morao hitno povećati, iako testiranje košta.

"Posljedice mogu biti mnogo skuplje,  i to ne samo u finansijskom smislu. U vezi sa testiranjem vaše vlasti mogu razmisliti da testiranja rade i privatne laboratorije, o čemu, evo, ima nekih naznaka. To je zato što prema nekim izvorima oko 40% ljudi zaraženih coronavirusom nema kliničkih simptoma, ali može ga širiti. Vjerujem da to može pomoći usporavanju širenja virusa, što su, također, iskustva iz Slovačke", naveo je.

U slučaju da neki grad u BiH bude posebno pogođen, savjetuje mjere izolacije gradova kakve smo vidjeli u Italiji.

Prema njegovim riječima, pored vlasti, danas je odgovornost na svakom pojedincu koji mora biti maksimalno oprezan.

"Ako misli da je mogao doći u kontakt sa zarazom, neka ostane u samoizolaciji. Svaki pojedinac bi trebao da štiti ne samo sebe, već i svoju porodicu i društvo. To je odgovornost svih nas. Da štitimo svoju obitelj i sve ostale ljude", poručio je naš sagovornik.

 Pitanje sigurnosti

Govoreći o sigurnosnim izazovima pandemije po Evropu, Smeriga ističe da "ovaj virus mijenja u potpunosti način života koji smo do sada živjeli.

"Pandemija coronavirusa pokazala je da brzina i postavljanje nacionalnog upravljanja krizama nisu dovoljno spremni za učinkovito rješavanje sličnih prijetnji. Tek kasnija analiza pojedinačnih poduzetih mjera i koordinacija relevantnih državnih komponenti pokazat će koja se područja upravljanja krizama trebaju baviti. Upravo će brzina i djelotvornost restriktivnih mjera koje su uspostavljene trebati vremena za borbu protiv pandemije. Glavni cilj ovih mjera je usporiti širenje koronavirusa do te mjere da će pojedine komponente države moći adekvatno i u dovoljnoj mjeri reagirati, a da pritom ne opterete zdravstvene i sigurnosne sustave zemalja", ukazuje Smeriga.

Gledano u širem smislu "koliko će utjecati na sigurnosnu situaciju", prema Smerigi, ovisi od broja zaraženih osoba.

Generalno, kada bi se, ne daj Bože, svakoj zemlji Evrope desio slučaj Italije, to bi moglo nanijeti sigurno ogromne sigurnosne štete pošto ovoliki broj zaraženih. Ako uzmemo da 40 posto populacije bilo koje države da bude zaražen, to će uzrokovati kolaps zdravstvenog sistema. Ako do toga dođe, jasno će to izazvati nezadovoljstvo ljudi koji ne bi dobili tretman koji realno zaslužuju i koji bi trebali dobiti. Sve to može dovesti do lokalnih pobuna. Zato mjere koje uvode vlasti u Evropi moramo shvatiti ozbiljno. Ne trebamo ih podcijeniti, ne trebamo ih shvatiti na način da vlasti zabranjuju kretanje itd. Sve te mjere su usvojene da bi nas kao populaciju štitile", zaključio je Smeriga.

NEMA KOMENTARA