Akademiku Dževadu Jahiću klanjana dženaza u haremu Begove džamije

U Sarajevu je u srijedu, 24. aprila, nakon podne-namaza, u haremu Gazi Husrev-begove džamije, klanjana dženaza istaknutom bosanskohercegovačkom lingvisti i pjesniku akademiku Dževadu Jahiću, koji je preminuo prije tri dana u svojoj 76. godini.

Dženazu, kojoj su uprkos kišovitom vremenu prisustvovali brojni građani, među kojima i ličnosti iz političkog i javnog života BiH, predvodio je muftija sarajevski Nedžad ef. Grabus.

Ukop akademika Jahića bit će obavljen u srijedu, 24 aprila, u 17 sati u Prači, gdje će također biti klanjana dženaza.

Trending

Danas izricanje presude Savi Marinkoviću i Aleksandru Macanu za ubistvo sarajevskih policajaca

Jahić je rođen 15. augusta 1948. godine. Osnovnu i srednju školu završio je u Rogatici. Završio je studij srpskohrvatskog jezika i jugoslovenske književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu 1973. Magistarski rad pod nazivom "Lovačka terminologija i lovački žargon u govoru rogatičkog kraja" odbranio je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1977. Doktorsku disertaciju pod nazivom "Ijekavskošćakavski govori istočne i jugoistočne Bosne" odbranio je 1981. na Filološkom fakultetu u Beogradu.

Radio je u Institutu za jezik i književnost u Sarajevu. Na Filozofskom fakultetu radio je od 1975. godine 1983. izabran je za docenta, 1989. za vanrednog, a 2002. za redovnog profesora na predmetima Historijska gramatika i Historija bosanskoga književnog jezika. Od 1989. do 1993. bio je lektor i predavač srpskohrvatskog jezika i jugoslavenskih književnosti na Katedri slavenskih jezika Filološkog fakulteta Moskovskog državnog univerziteta.

24.04.24. 12:38

Komemoracija Dževadu Jahiću: Odlazak istaknutog lingviste koji je obogatio bosanski jezik

Područja Jahićevog naučnog zanimanja bila su dijalektologija, historija jezika, sociolingvistika, iz kojih je objavio veći broj radova u naučnim časopisima (Južnoslovenski filolog, Zbornik za filologiju i lingvistiku, Slavjanskoje slavjanovedenije, Pregled, Sveske Instituta za proučavanje nacionalnih odnosa).

Bio je član Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti. Osim naučnog, bavio se i književnim radom, a objavio je i više zbirki pjesama.

Autor je djela: "Sedra pelinova", "Trešnjev bunar", "Vitorin vrijes", "Ijekavskoštakavski govori istočne Bosne", "Stakleni mejt", "Bošnjački narod i njegov jezik", "Rječnik bosanskog jezika" i druga.

U Rektoratu Univerziteta u Sarajevu u srijedu, 24. aprila, je održana komemorativna sjednica povodom njegove smrti - pogledajte fotografije koje je zabilježio naš tim.