Hodžić: Dževad Jahić nastupao je uvijek prvo kao čovjek, pa tek onda kao filolog

1
Radiosarajevo.ba
Hodžić: Dževad Jahić nastupao je uvijek prvo kao čovjek, pa tek onda kao filolog
FOTO: AA / Dževad Jahić

Direktor Instituta za jezik UNSA Jasmin Hodžić istakao je da je Dževad Jahić do posljednjih dana svoga života bio aktivan istraživač, uvijek prisutupačan i otvoren za saradnju.

"Bez profesorske uobraženosti ili sujete, nastupao je uvijek prvo kao čovjek, pa tek onda kao filolog, ne propuštajući da pohvali i podrži mlađe istraživače, ili da ih, s roditeljskim pristupom, pažljivo i konstruktivno kritikuje onda kada je potrebno. Svoju pristupačnost pokazivao je i aktivnim društvenim djelovanjem, ispunjavajući, osim istraživačke  i nastavne, i treću misiju univerzitetskog profesora – da bude aktivna podrška širem razvoju društva i društvene zajednice kojoj pripada", kaže Hodžić.

U sarajevskom Institutu za jezik Dževad Jahić je počeo raditi kao asistent pripravnik već 1. decembra 1973. godine, da bi prešao na Filozofski fakultet u Sarajevu 31. januara 1975.

Prvi test za Gattusa: Hajduk će igrati protiv tima iz BiH

Prvi test za Gattusa: Hajduk će igrati protiv tima iz BiH

Poznat po svom autorskom višetomnom rječniku bosanskog jezika (2010 – 2024), ali i ranije kao koautor prve gramatike bosanskog jezika univerzitetskog tipa (Jahić–Halilović–Palić, 2000), ili naročito kao profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i drugim našim fakultetima gdje se izučava bosanski jezik, bio je jedan od utemeljitelja savremene lingvističke bosnitke i veliki bedem u njenom kasnijem očuvanju i razvoju.

"Uz njega i preko njega su se razvili i stasali mnogi noviji mladi lingvisti i filolozi u bosnistici. Među prvima je, već u Jugoslaviji, pisao o bosanskom jeziku, već od 1982., pa preko 1985. i 1987., sve do početka devedesetih, kada izlaze iz štampe njegove knjige 'Jezik, nacija i nacionalizam' (Dževad Jahić, 1990) i 'Jezik bosanskih muslimana' (Dževad Jahić, 1991)", naveo je Hodžić.

Ovako je govorio Akademik Dževad Jahić: Bosna je osnovna odrednica svih nas, a rade joj o glavi

Ovako je govorio Akademik Dževad Jahić: Bosna je osnovna odrednica svih nas, a rade joj o glavi

Hodžić je izdvojio Jahićeve značajne radove "Tretiranje jezika u vezi sa nacionalnim konstituisanjem Muslimana" (1985) i "Uloga ‘bosanskog jezika' u procesima srpskohrvaske standardizacije" (1987).

Od 1982. godine Jahić, kako navodi, piše o potrebi afirmacije "različitih kulturnih i dijalekatskih zona", kritikujući Novosadski dogovor i misleći na Bosnu i bosanski jezik, što će "otvoriti vrata kasnijoj potpunijoj afirmaciji savremene lingvisitičke bosnistike koja će zvanično započeti već ranije, dokumentom „Književni jezik i književnojezička politika u Bosni i Hercegovini", iz 1971. godine, da bi već 1972. u Sarajevu bio osnovan Institut za jezik, saopćeno je iz tog instituta. 

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (1)

/ Povezano

/ Najnovije