Savez kolumnista | Jasmin Medić: Šta Dodik hoće od Bošnjaka?!

11
Radiosarajevo.ba
Savez kolumnista | Jasmin Medić: Šta Dodik hoće od Bošnjaka?!
Foto: A. K. / Radiosarajevo.ba / Milorad Dodik

U uzavreloj političkoj atmosferi, vjerovatno i najduboljoj političkoj krizi u Bosni i Hercegovini od 1995. godine, najprostije rečeno, predsjednik RS želi "osnažiti državnost" ovog entiteta do konačnog cilja – nezavisnosti. "Osnaživanje entiteta" za vlasti RS-a znači poništiti svu onu nadogradnju Dejtonskog mirovnog sporazuma u periodu nakon njegovog potpisivanja. Kako kažu politički predstavnici iz RS – vratiti se "izvornom Dejtonu".

Piše: Jasmin Medić, za portal Radiosarajevo.ba

O tome se vodila dvodnevna rasprava u Narodnoj skupštini RS, vlast i opozicija su jedni druge optuživali ko je više nadležnosti "prenio" sa entitetskog na državni nivo i na koji način se mogu vratiti entitetima, odnosno obnoviti "izvorni Dejton". Cijela rasprava, a naročito Dodikovo tumačenje procesa ovih dana išla je u pravcu prikazivanja RS kao žrtve "muslimana i Amerikanaca, OHR-a i stranaca".

Novinarka Mirza Vranj traži pomoć: Nakon reakcije na antibiotike vraćaju je kući, a stanje sve gore

Novinarka Mirza Vranj traži pomoć: Nakon reakcije na antibiotike vraćaju je kući, a stanje sve gore

I ono što je bilo upadljivo jeste da se činilo kao da historija na ovim prostorima počinje 1995. godine. Kao da se do 1995. godine nije ništa dešavalo pa se stvari trebaju od tada tumačiti. Prihvatajući takvu fragmentarnu percepciju slabiji poznavatelji prilika u Bosni i Hercegovini i na zapadnom Balkanu bi zaista i mogli upasti u zamku pa upitati zašto Bošnjaci neće "izvorni Dejton" čime bi dozvolili da država "profunkcioniše".

"Velikodušnje" ponude

Kad se tome još doda "velikodušna" ponuda Dodika da sjedne i razgovara sa bošnjačkim političkim predstavnicima i da će im tri pa čak četiri puta ponuditi razgovore, onda bi se zaista laici morali začuditi kakvi su to političari među Bošnjacima.

Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!

A sad malo da vidimo što Bošnjaci ne prihvataju Dodikovu igru. Umijeće politike je i da se razumije, ili pokuša razumijeti, druga strana. Bošnjaci su prihvatili Dejtonski sporazum i to u trenutku kada je Armija RBiH bila pred ulaskom u mnoge gradove u RS. Prihvatili su i naziv "Republika Srpska" i tadašnje nakaradno uređenje samo zato što je prestanak stradanja bilo prihvatljivije. Progutali su gorku pilulu da će Prijedor, Srebrenica, Zvornik, Bratunac, Foča, Višegrad, Rogatica i Vlasenica biti u tom entitetu. Podsjećamo, radi se o opštinama u kojima su Bošnjaci bili u apsolutnoj ili relativnoj većini 1991. godine. Bošnjaci su se uprkos navedenom nadali da dolazi vrijeme integracije države i provođenja ravnopravnosti svih naroda i građana u cijeloj Bosni i Hercegovini. Jačanje države, odnosno prijenos nadležnosti s entiteta na državu je bila tek jedna mala satisfakcija, ali ipak nada da će država ići naprijed. Taj prijenos nadležnosti, da se ne lažemo, nerijetko je odgovarao i Srbima, a nerijetko su i Bošnjaci bili nezadovoljni određenim odlukama. No, prihvatilo se da je kompromis jedino rješenje.

I dok su se u posljednjih 30 godina otkopavale masovne grobnice ubijenih Bošnjaka širom RS, niti jedan Bošnjak nije posegnuo za bilo kakvom osvetom za sve ono što mu je u ime stvaranja RS počinjeno. Bošnjaci su se, ma kakvu lažnu percepciju o njima stvarali u RS, suzdržali od bilo kakvih djela osvete. Nisam baš siguran da bi se tako ponašali i drugi narodi.

Bećirović: Samo "političko Sarajevo" može spasiti Dodika, vidjet ćemo ko će mu pružiti ruku...

Bećirović: Samo "političko Sarajevo" može spasiti Dodika, vidjet ćemo ko će mu pružiti ruku...

Da se vratimo Dodikovoj težnji za "izvornim Dejtonom". Nakon prihvatanja činjenice da su im zavičaji odakle su prognani, a njihovi najmiliji ubijeni, postali dijelom RS-a, od Bošnjaka se sada očekuje da prihvate faktičko stanje koje im nameću oni koji se ponašaju kao da se prije 1995. godine nije ništa desilo. Zbog toga treba postaviti i poneko moralno, a ne samo političko pitanje.

Zašto bi sin ubijenog logoraša Omarske prihvatio da ovakva RS jača svoju državnost i da tako bude nagrađen stražar iz tog logora ili ubica njegovog oca?

Zašto bi kćerka zapaljenog civila iz višegradske lomače aminovala da RS nalikuje državi čemu će se obradovati onaj koji je zapalio te civile?

Zašto bi djeca ubijenih Srebreničana imali razumijevanje za Dodikove namjere i prihvatili da trijumfuje onaj koji je osuđen za genocid nad njima?

Kako civilizovanom svijetu objasniti takve apsurde?

Suočavanje s prošlošću

Znam da se na ovakve dokazane činjenice obično uzvraća sa brojem stradalih Srba tokom 1990-ih, ali je činjenica da je daleko najveći broj zločina nad civilima počinila MUP i Vojska RS. Toga su svjesni svi osim onih koji ad-hoc odbijaju da prihvate ono što je dokazano, zato i žive u nekoj paralelnoj stvarnosti.

RS nije ni započela proces suočavanja s prošlošću iz čega proizilazi da velika većina Srba nije ni imala mogućnost ili nije htjela da se informiše o onome što je u ime RS počinjeno drugim narodima.

Možda je i to razlog nerazumijevanja boli kod drugih?

Trebaju, ipak, biti svjesni da nije najveća tragedija prijenos nadležnosti kako to naglašava Dodik i njegovi saradnici, nego ubijanje nedužnih.

***

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba

NAPOMENA O AUTORSKIM PRAVIMA:

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu".

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, isti dan kad je kolumna objavljena, može to isključivo uz pismeno odobrenje Redakcije portala Radiosarajevo.ba.

Nakon dozvole, dužan je kao izvor navesti portal Radiosarajevo.ba i, na najmanje jednom mjestu, objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti tek 24 sata nakon naše objave, uz dozvolu uredništva portala Radiosarajevo.ba, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (11)

/ Povezano

/ Najnovije