Savez kolumnista | Edin Subašić: Na državni udar mora biti snažan odgovor ili nema Bosne!

Zakoni NSRS su opisani kao krivična djela u KZ BiH – Napad na ustavni poredak (Član 156), a u suštini su protjerivanje ingerencija državnih organa iz entiteta RS. Tužilaštvo BiH mora otvoriti predmet "državni udar"...!

Ono što su u noći 27. februra izglasali poslanici Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) ući će u historiju kao – početak državnog udara. Bezbroj puta pomicanu "crvenu liniju" Milorad Dodik, predsjednik bh. entiteta Rs i njeni organi konačno su prešli činjenjem krivičnog djela – Napad na ustavni poredak (Član 156 KZ BiH) i sa očiglednom namjerom da počine i KD - Ugrožavanje teritorijalne cjeline (Član 157 KZ BiH).

Piše: Edin Subašić*, za portal Radiosarajevo.ba

Trending

Gotov žrijeb u Americi: Ovo je sastav svih grupa na Svjetskom prvenstvu 2026.

Eliminacija ingerencija države BiH

Dakle, ono što će poduzeti vlasti države Bosne i Hercegovine narednih dana također će biti zabilježeno kao dani ponovne historijske odbrane države ili dani njene najdublje, nerješive krize... Teret je na državnim organima, ali obaveze ima i međunarodna zajednica koja je tolerirajući separatističke akcije rukovodstva Rs, i dovela Bosnu u ovu situaciju.

Elem, u NSRS usvojena su četiri problematična i antiustavna zakona: (1) Zakon o dopuni Krivičnog zakona RS kojim je propisana kažnjivost nepostupanja građana RS po entitetskim propisima, odnosno kriminalizacija njihove lojalnosti zakonima institucija BiH; zatim (2) Zakon o Posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija čime se nastoji eliminirati čak i korisni strani uticaj; pa (3) Zakon o Visokom sudskom i tužiteljskom savjetu RS kojim se poništava uticaj državnog VSTV-a, kao regulatornog tijela, na entitetsko pravosuđe.

Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!

Najizrazitiji prevratnički karakter imaju odredbe (4) Zakona o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH. Njime se propisuje da zakoni o Sudu BiH, Tužilaštvu BiH, Agenciji za istrage i zaštitu BiH i VSTV-u BiH, neće biti primjenjivani na teritoriji ovog entiteta!

Bez velike ekspertize odredaba donesenih zakona ovdje je očigledno počinjenje djela iz KZ BiH u kojem stoji: Član 156 "(1) Ko upotrebom sile ili prijetnjom upotrebe sile, ili na neki drugi protivpravan način pokuša da promijeni ustavni poredak Bosne i Hercegovine ili da svrgne njene najviše institucije, kazniće se kaznom zatvora najmanje pet godina." Poslanici NSRS, njih 49, učinili su upravo ovo. Oni se u perspektivi mogu pronaći i u narednim odredbama ovog člana koje govore o "zabrani i prestanku vršenja službe" itd.

Tajming, taktika i retorika...

Formalni povod tj. okidač za ovaj korak jeste osuđujuća presuda Dodiku u Sudu BiH. No, nesumnjivo je ovaj dosad najozbiljniji posljeratni nastavak velikosrpske igre ranije pomno planiran. Dodik je i sam na mitingu rekao: "Ovo smo čekali da provedemo šta smo planirali godinama!"

Tajming (sa aspekta separatista) je relativno dobro izabran. Vodili su se procjenom da je sada povoljan momenat da se projekat digne na višu razinu. To je možda i tačno, jer izvjesnost zahlađenja buduće američke politike prema Evropi (pa time i prema regionu?), dezorijentiranost i neusuglašenost Europske unije (EU) prema Zapadnom Balkanu, Ukrajini i neodlučnost prema Moskvi stvaraju utisak (geo)političkog vakuma u kojem zapadni faktori ponovo neće reagirati na radikalne poteze Beograda prema Bosni. Već narednih dana vidjećemo da li su sada u Bruxellesu shvatili opasnost od velikosrpskog projekta.

19.02.25. 12:49

Savez kolumnista | Subašić: "Slučaj Selak" - Ugrađivanje "beogradskih đaka" u sigurnosni sistem BiH

Taktika "postepenog separatizma" sasvim je jasna – NSRS napravila je korak ka otcjepljenju i sad će čekati reakciju. Ako ne bude konkretnog odgovora silom, sankcijama i zakonom, u sljedećem povoljnom trenutku idu dalje. Također, svemu se daje naizgled legalna forma pa sasvim neustavne zakone usvaja entitetska skupština čime se nezakonite akte pokušava legalizirati.

Sve to prati alibi retorika, učestalo se ponavljaju fraze: "ovo nije separatizam... mi ne idemo u otcjepljenje... nemamo nikakav ratni plan... mi samo štitimo Ustav BiH..." itd. Dakle, Dodik i ekipa vrlo svjesno, javno i napadno negiraju da njihove radnje imaju upravo obilježja pomenutih krivičnih djela iz KZ BiH, jer su svjesni da ih čine nadajući se da su zaštićeni skupštinskim imunitetom i kolektivnim činjenjem. "Pa ne mogu muslimani suditi svim poslanicima...," rekao je Nenad Stevandić pokušavajući da relaksira kolebljive poslanike.

Slabe tačke državnog udara

Bez obzira na besmisleno sakrivanje iza daytonskog Ustava BiH jasno je da NSRS donijela prevratničke i protivustavne zakone. pokušaj vraćanja na tekst "izvornog Daytona" i poništavanja svih pravnih nadogradnji u posljednjih 30 godina je i pravni i logički nonsens. A posebno to činiti sa nižeg nivoa vlasti. Dakle, pravna ništavnost akcije NSRS je očigledna, kao i zakonska kažnjivost.

Nadalje, bitno je da u NSRS nije bilo konsenzusa vlasti i opozicije – od 83 poslanika ZA zakone glasalo je njih 49, čime su ovo postali zakoni SNSD-a i satelitskih stranaka. Bez obzira na medijsku i javnu harangu protiv opozicionara, etiketiranje izdajništvom, čak i fizičke napade, u javnosti je bio primjetan njihov otpor i bojazan da će ovo "...dovesti do procesuiranja i novih problema za RS."

"Ovakvi potezi mogli bi dodatno zakomplikovati sigurnosnu situaciju u BiH. Zato smo jasno rekli - ne podržavamo ovakav pristup," rekao je Draško Stanivuković (PDP).

Da Dodik nema široku podršku egzistencijalno opterećenog stanovništva upućuju i teško organizirani mitinzi sa slabim odzivom.

Međunarodna podrška također nije Dodikov jak adut. I dalje ima podršku Moskve i Budimpešte s tim što je sasvim jasno da je ruska podrška čitavom projektu samo deklarativna, "duhovna" i simbolična. Također, i načelna mađarska podrška srpsko-ruskom svetu sada je u drugom planu zbog nesuglasica Budimpešte s EU.

Sada će biti najbitnija reakcija Srbije. Ovih dana će se održati sjednica Narodne skupštine Srbije gdje će Dodik referisati o svojim potezima i ciljevima, iako ustvari beogradski establišment vodi projekat i sve već znaju, a Vučić je taj koji "dozira" Dodika. Međutim, ako Skupštine Srbija pruži zvaničnu podršku antiustavnim potezima RS, onda će to biti direktno saučesništvo Srbije u pokušaju državnog udara i novi međudržavni konflikt. Zasad na pravno – političkom planu.

Naredni potezi

U proceduralnom smislu, slijedi intervencija Kluba Bošnjaka u Domu naroda RS pa apelacija Ustavnom sudu RS po osnovu "zaštite vitalnog nacionalnog interesa." Za očekivati je da će ove kontrolirane institucije bh. entiteta Rs to odbiti. Kad (i ako) tada zakoni stupe na snagu uslijediće apelacija probosanskih aktera Ustavnom sudu BiH, a koji bi očekivano zakone proglasio neustavnim i nevažećim.

OHR i Visoki predstavnik Christian Schmidt također mogu, kao i više puta dosad, poništiti te zakone, što je također za očekivati.

Međutim, najbitnije su reakcije bosanskih institucija. Predsjedništvo BiH i Ministarstvo vanjskih poslova BiH morali bi i zvanično definirati situaciju kao – državni udar u toku i označiti glavne aktere uključujući i Srbiju te to artikulirati prema EU, SAD i bitnim stranim faktorima u zvaničnoj državničkoj formi i time internacionalizirati problem.

Nadalje, pravosuđe, a u prvom koraku Tužilaštvo BiH, mora otvoriti predmet u "slučaju državni udar" i narediti postupanje SIPA-i pa makar to bilo protiv svih 49 poslanika NSRS, Milorada Dodika i entitetskog establišmenta iz reda donosilaca odluka "zbog osnovane sumnje da su počinili KD iz Člana 156 KZ BiH." Model djelovanja u sličnoj situaciji demonstrirale su španjolske vlasti u Kataloniji, u slučaju separatističkog pokušaja Carlesa Puigdemonta...

Sigurnosna procjena – mogući incidenti

Sretna okolnost je da velikosrpski centri moći trenutno nemaju potreban kapacitet za bilo kakvu konkretnu nasilnu ili vojnu akciju. Opterećeni su antivladinim studentskim protestima u Srbiji, finansijskim dubiozama bh. entiteta Rs, američkim sankcijama i već izraženom podrškom najbitnijih članica EU presudi Suda BiH i negativnim stavom o Dodikovim akcijama. Stoga će Beograd morati biti vrlo oprezan u javnom djelovanju.

Sigurnosne garancije koje daju EUFOR i NATO, strana obavještajna kontrola ponašanja policijskih i pravaojnih sastava u Bosni, posebno u ovoj situaciji, te nedavna pojačanja misije "Althea"... čine da  se u Bosni teško može desiti ugrožavanje sigurnosti od zvaničnih ili radikalnih snaga u značajnijem obimu.

Na terenu su ipak mogući lokalni incidenti, npr. napadi na povratnike, uništavanje njihove imovine, drumski prepadi u Rs i zastrašivanje prolaznika od paravojnih bandi otprilike je njihov maksimalan operativni domet. Ali, efekat bi mogao biti drastičan poremećaj, čak i prekid konstruktivne komunikacije među akterima vlasti (entiteti – država) i jak psihološki uticaj na stanovništvo i slobodu komuniciranja, što separatisti i priželjkuju.

Najavljeni dolazak generalnog sekretara NATO-a Marka Ruttea u Sarajevo (10. marta) znakovit je u ovom trenutku i može se tumačiti kao jasna poruka Alijanse o kontinuiranoj podršci miru i stabilnosti u Bosni.

Dakle, otvaraju se brojne opcije, a jedino je sigurno – pređena je "crvena linija" i  na državni udar u režiji entiteskih vlasti iz RS mora biti konkretnog i efikasnog odgovora institucija države Bosne i međunarodnih faktora ili neće biti države. Vojnom terminologijom ovaj se trenutak može smatrati "odsudnom odbranom".

*Autor je umirovljeni brigadir Vojne obavještajno-sigurnosne službe OS BiH, magistar politologije u oblasti međunarodnih odnosa i vojno-politički analitičar u projektima koji se bave sigurnosnim pitanjima

***

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba