S ove strane Drine | Dragan Banjac: Laganje o zločinima pod zastavom

7
Radiosarajevo.ba
S ove strane Drine | Dragan Banjac: Laganje o zločinima pod zastavom
Foto: EPA - EFE / Aleksandar Vučić

Na (vašem) istoku – ništa novo. Političari na vlasti se utrkuju ko će se iskazati većim Srbinom, patriotom i poštovaocem naroda iako im sve to nije ni u primislima. Sve se, dakako, vrti oko Prepodobnog Josifa koji je i dalje apsolutni vlasnik planetarne katastarske čestice zemlje Srbije i kao da sva razmišljanja tog lika mogu da stanu u njegovu papagajsku "Ne dam Srbiju!", što valja tumačiti kao – ne dam stolicu.

Piše: Dragan Banjac, za portal Radiosarajevo.ba

To i pored toga što stvarno nije njegova niti je iko traži.

Pokušaj ubistva u Starom Gradu: Tužilaštvo KS objavilo detalje optužnice protiv muškarca i žene

Pokušaj ubistva u Starom Gradu: Tužilaštvo KS objavilo detalje optužnice protiv muškarca i žene

Ako o najvećem srpskom drzniku započnete razgovor sa bilo kim reakcija će vas odvesti na pogrešan kolosijek. U posljednjih pola godine, od "studentskog bunta", većina o njemu govori dosta loše ali i pored toga još je, nažalost, stamen. Njega kritikuje i poneko iz takozvane (proruske, prokineske, antievropske i anticivilizacijske!) opozicije. Tako jedna stranka prije dva dana u saopštenju navodi da je predsjednik države Aleksandar Vučić "predao Srbe na Kosovu i Metohiji u ruke Prištini" i "opozicijski" pita gdje su sada Aca Srbin, kobajagi Srpska lista i ostali 'veliki' branioci KiM. "Zašto na KiM ne naprave Ćacilende i ne protestuju protiv Kurtija? Zašto tamo ne pošalju maskirane huligane i kriminalce, koji tuku studente po Srbiji, da iskažu svoju 'hrabrost" i brane srpski narod?", pita stranka koja ne zaslužuje pomen.

ĆENIFA KAMPANJA: Je li Navijač (Aleksandar Vučić) iščitao roman Gabrijela Ševaljea Klošmerl (1934) koji je preveden na tridesetak jezika i odštampan u milionskim tiražima? Ogroman uspeh ove satirične novele je uzrokovan specifičnim humorom i odličnim karakterima koje Ševalje izvodi na scenu, uzimajući za povod svoje priče potentnu, apsurdnu situaciju. Predsjednik opštine Božole, je obzanio zamisao koja će pokazati svijetu koliko je progresivan grad Klošmerl. Vođen svojim ambicijama i opštim dobrom stanovnika grada, on je donio odluku da se u njihovom mjestu izgradi javni pisoar – od koristi svima, posebno javnoj higijeni i moralu i to na trgu u neposrednoj blizini crkve. Ovu odluku će, zdušno i na sav glas, podržati progresivno građanstvo Klošmerla, željno otvaranja ka svetu, ali će se protiv nje redom postrojiti konzervativni dio Klošmerlijanaca, riješen da sačuva duh grada i crkvu kao njegovo središte, od bogohulnika i modernista. Sukob dvije struje, urinofobista i urinofilista, pretvoriće se u mali, bespoštedni palanački rat...

Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!

Izuzmu li se pokretne ćenife Beograd ipak nema sličnosti sa Klošmerlom. Ovdje se radi o Vučićevom cirkusu, svojevrsnom opasivanju parlamenta i rezidencije krajnje sumnjivim svijetom koji tamo džedži za 100 eura na dan po po glavi, a policajci koji ih čuvaju dobijaju pet puta menje. Prvog maja posjetio sam Ćenifa trg i prilično ga lentravao (dubrovački: fotografisao) i obilazeći skup najrazličitijih protuva, plaćenu predsjednikovu bagru, koja navodno kontrira studentskoj pobuni. (Nadam se da će redakcija pustiti nešto od tih fotosa koja najveću srpsku palanku oslikava u pravom svetlu.

MILE I RIJETKI MINERALI: Bosanski Srbi Srbijancima su sve mrskiji. Da li zbog toga što imaju "tri države", što dolaze da glasaju i održavaju na tronu najgoreg od svih loših erbijanskih vladara, što su napadni, napreduju ovdje "srpski", zauzimaju važna mjesta... "Mržnji" je, nema sumnje dosta doprinio i beg od Laktaša koji je ponaša kao da je pušten sa lanca. Prije pet dana predsjednik srbijanske kolonije u BiH ponudio je "partnerstvo" Sjedinjenim Državama, Rusiji, Kini, Europskoj uniji, Mađarskoj i Srbiji u vezi sa eksploatacijom rijetkih minerala, kojima je navodno bogata RS.

Kao da su mu tu zemlju ostavili Mira i Bogoljub!

Podsjećam još jednom: "Dajte nam slobodu, potvrdite nam već postojeći suverenitet, garantujte nam Dejtonski ugovor, našu političku samostalnost i nezavisnost i mi smo vam partneri u ovom poslu. Dajte nam okvir koji poštuje dejtonsku strukturu, ustavne nadležnosti entiteta", rekao je Dodik, obraćajući se poslanicima na posebnoj sjednici Narodne skupštine RS povodom 30 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma.

S ove strane Drine | Dragan Banjac: Dometi srbijanskog Minhauzena - imam ključ od Bijele kuće

S ove strane Drine | Dragan Banjac: Dometi srbijanskog Minhauzena - imam ključ od Bijele kuće

Navela je Zadribatina, "stručnjak" opšte prakse da su geološka istraživanja potvrdila da RS leži na ogromnim rezervama minerala, uključujući litijum, bor, stroncijum, da se preko Kancelarije visokog predstavnika (OHR) želi ostvariti kontrola nad tim imovinom i strateškim resursima RS. Mnogo ga žulja Kristijan Šmit!

"Ovo je borba za kontrolu nad strateškim prirodnim resursima na evropskom kontinentu. Radi se o otimačini", ocijenio je banjalučki politički "format" i naglasio da to (eksploataciju sirovina) treba učiniti "na ispravan način, a ne na Šmitov...".  Mile se ponaša kao da su mu RS ostavili roditelji, ali je previdio ono što je prekrilo njegovo obraćanje o čemu "nema rasprave, niti će se o njemu glasati".

ŠTA PRIZNAJEMO A ŠTA NE PRIZNAJEMO: Očito visokolitražni Srbin iz BiH nedavno mi je u poštanski pregradak ubacio kraće pismo u kojem me opominje da "nije baš pošteno" što "udaram", kako reče""trenutno najvećeg bosanskog Srbina" Milorada Dodika i što, kako bi rekli Bokelji, nuliram zalaganje srbijanskog političkog vrha za odbranu Kosova.

Ne zna čovjek da su "branioci" (tačnije "branilac")  priznali granice, carinu, pasoše, telefonski pozivni broj, diplome, registarske oznake, grb, ustav i himnu i dali riječ da se nećemo protiviti njihovom ulasku u bilo koju međunarodnu organizaciju.

Dragan Banjac
Foto: A. K. / Radiosarajevo.ba: Dragan Banjac

Ne priznaju jedino da su sve to priznali!

ZLOČINCI - HEROJI: Teško se u Srbiji "nasloniti" na neku političku opciju ili društvenu organizaciju, izuzimajući ono za što se zalažu Građanski demokratski forum Zorana Vuletića ili Inicijativa mladih za ljudska prava (YiHR) Sofije Todorović. Prošlog četvrtka ovi drugi su predstavili istraživanje na temu "Stanje poricanja, Srbija 2024 – laganje o zločinima pod zastavom“. Pametna mladež je i maštovita podsjećajući drugim dijelom naslova Vučićevo ogrtanje zastavom u UN prilikom negiranja genocida u Srebrenici.

Samo tokom prošle godine u 40 slučajeva negiran je genocid u Srebrenici, a čak 13 odnosni se na Aleksandra Vučića. Isti stav imale su i neke političke opozicione stranke, ali i vrhovni poglavar Srpske pravsolavne crkve, patrijarh Porfirije.

Profesorka Beogradskog univerziteta u penziji Snježana Milivojević tvrdi da su mediji "iza politike poricanja glavna platforma za prepisivanje istorije", u društvu koja ne želi da se suoči s prošlošću, kao i za heroizaciju počinilaca zločina što je put za izbegavanja političke i pravne odgovornosti. Umjesto da su skrajnuti (da imaju prst obraza sami bi to učinili!) Vladimir Lazarević, Vojislav Šešelj, Veselin Šljivančanin, Nebojša Pavković, Nikola Šainović, Vinko Pandurević, Dragan Vasiljković, Franko Simatović... se predstavljaju kao (srpski) junaci, zaslužni građani, ne skidaju se sa medija sa nacionalnom frekvencijom, nastupaju na tribinama, drže predavanja...

Milivojević podseća da nema kidanja veza sa prošlošću, da amnestiranje ide preko medija i da se radi o političkom projektu. "Mediji su prostor gde se za opštu javnost urušava integritet institucija koje bi trebalo da se bave ratnim zločinima – domaćih sudova ili međunarodnih tribunala. Ona ističe da u Srbiji postoji 200 televizijskih stanica i ukupno oko 2.000 medija, i da se "prednost, prostor i razvojne šanse daju onima koji podržavaju zvaničnu politiku".

O studentima nekom drugom zgodom.

* * *

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba

NAPOMENA O AUTORSKIM PRAVIMA:

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu".

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, isti dan kad je kolumna objavljena, može to isključivo uz pismeno odobrenje Redakcije portala Radiosarajevo.ba.

Nakon dozvole, dužan je kao izvor navesti portal Radiosarajevo.ba i, na najmanje jednom mjestu, objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti tek 24 sata nakon naše objave, uz dozvolu uredništva portala Radiosarajevo.ba, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (7)

/ Povezano

/ Najnovije