S ove strane Drine | Dragan Banjac: Saginjanje porad kolajni

2
Radiosarajevo.ba
S ove strane Drine | Dragan Banjac: Saginjanje porad kolajni
Foto: Screnshot / Alo / Aleksandar Vučić na Sretenje

Upitajte sto građana Srbije, i neka čak svi budu Srbi, po čemu je značajan petnaesti dan najkraćeg mjeseca u godini - dobićete poražavajući rezultat. Tek nekolicina će znati da je u pitanju Dan državnosti Srbije koji se zvanično obilježava (kada je sve počelo!) tek od 2002. godine. Neko od starijih reći će da je tog dana Sretenje, dan kada se (su)sreću zima i ljeto, istorija i država, sjenka i medvjed. Pojašnjenje posljednjeg: U narodu postoji vjerovanje da se na Sretenje susreću zima i ljeto. Ako tada osvane sunčan dan, a medvjedi se uplaše svoje sjenke i vrate u jazbinu, zima će da potraje još šest nedjelja.

Piše: Dragan Banjac, za portal Radiosarajevo.ba 

Tog dana je u Orašcu pod vođstvom nasilnog Đorđa Petrovića Karađorđa podignut Prvi srpski ustanak (1804), a na isti dan je (1835) potvrđen prvi Ustav Knjaževstva Srbije kojem se protivila Rusija, a podržala ga Evropa. Ovo bi, počem, neko i znao, ali teško da bi se našao srbenda koji bi rekao da Sretenje "pada" 40 dana poslije Božića, u znak sjećanja kada je djevica Marija Isusa Hrista kao bebu donijela u jerusalemski hram. Osim što su neutemeljena većina vjerovanja su simpatično tupava, poput onoga o obdanici kada je dan doži od noći koliko pjetao poskoči... 

Sve više gradova u Njemačkoj ukrašavaju ulice povodom Ramazana: Simbol zajedništva

Sve više gradova u Njemačkoj ukrašavaju ulice povodom Ramazana: Simbol zajedništva

Gornja ovlaš prognoza djelom je i dokaz pronicljive tvrdnje profesora Esada Bajtala da "živimo u vremenu religioznih nevjernika". 

NOVA VLAST, NOVI PRAZNICI: Da li ovom međunaslovu nedostaje novi sistem. Ne, jer sistem se ovdje ne mijenja već skoro dva vijeka. Za razliku od toga povremeno se promijene vlastodršci koji najprije zatru sve od prethodnika, ustanove datume koje pučina ima da prihvati i slavi. 

Donijet je i Zakon o državnim i drugim praznicima... sve je objavljeno u "Službenom glasniku". Akt ima sedam članova koji regulišu državne praznike koji se prema važećem Ustavu, ne praznuju na jednom dijelu "srpske teritorije" (Nova godina, Božić, Sretenje, Uskrs, Praznik rada, Dan primirja u Prvom svjetskom ratu... U članu 4. regulisano je da pravoslavci mogu da odsustvuju sa posla prvog dana krsne slave (što većina koristi a samo manjina slavi), katolici prvi dan Božića, pripadnici islamske zajednice na prvi dan Ramazanskog bajrama i prvi dan Kurbanskog bajrama, pripadnici jevrejske zajednice - na prvi dan Jom Kipura... 

Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!

Zakonopisac na kraju donosi samostalne članove koji brišu praznike koje je proklamovala prethodna vlast.... 

SRBIJA KAO DOMINIKANA: Govoreći o Rafaelu Leonidasu Truhilju (Trujillo) Mario Vargas Ljosa (Llosa) u knjizi Razgovori u Prinstonu kaže: Kada bi Truhiljo saznao za neku pametnu osobu koja je protiv njegove diktature, pozivao bi je i govorio: ’Želim da vi budete moj ministar ekonomije, vi ste tako dobar ekonomista'". I kako Truhilju  reći "ne", svi njegovi suparnici, svi članovi opozicije, čak i oni koji su ga izrazito mrzili, na kraju su prelazili u njegovu službu i činili dio njegovog režima. To je bilo najveće poniženje. Truhiljo je znao da ima apsolutnu moć da visoko promoviše svoje protivnike, da ih tako duboko korumpira. To je jedan od najfinijih oblika osvete suparniku". 

Za razliku od dominikanskog koji je vladao od 1930-1938. i od 1942-1952, srbijanski diktator oko sebe okuplja ćutuke. Sebi bliskima prepušta da zgrću veliko bogatstvo, dok boranija mora da se zadovolji mrvicama. 

Opozicija? To je lascivna (bestijalna) grupacija koja ne radi ništa i ne pokušava da ponudi nešto drukčije, smislenije i bolje za narod i državu. Ne, oni životare putem saopštenja za javnost gdje glavnog baju optužuju uglavnom zbog onog za šta se i oni zalažu – protiv su zapada i EU, za Rusiju i Kinu, protiv nezavisnosti Kosova, za prisvajanje dijela teritorije Bosne i Hercegovine... Neproglašeni im kupler izbjegava kompeticiju, navodno ima podršku nekoliko (nebitnih) svojih medija, na kojima sve podseća (tra-la-la) na onog Nijemca iz priče. On je smetnja i malobrojnim koji bi da zemlju od istoka okrenu ka zapadu. Iluzorno je očekivati da protivteža, u narodu ipak mnogo jačem Prepodobnom Josifu, budu bivši oficir (koji uporno govori "nešta"), nekolicina raznolikih nacionalista i zvekana kojima je jedini cilj uhljebljenje i udobna opoziciona hladovina, mrtva Demokratska stranka... Ostaju proevropske žiške Pavle Grbović (Pokret slobodnih građana) i Građanski demokratski forum Zorana Vuletića koji je potpuno izvan scene. 

I naš je Truhiljo preuzimao iz protivničkog tabora, ali za razliku od dominikanskog koji je uzimao najbolje, za Gorana Vesića, Dragana Šutanovca ili Milicu Đurđević Stamenkovski, ne može se reći da su kapitalci već upravo talašika. 

KAMIČAK U CIPELI I KOST U GRLU: Vratimo se Sretenju. Tog je dana Prepodobni Josif u Palati federacije okupio probranu baraberiju. Da bi ga čuli, a neki da se saviju kako bi im oko vrata okačio litar. 

Dijelilo se i šakom i kapom. Već na startu obraćanja drznik je istakao da "u uslovima kada su Evropa i svijet na prekretnici rata i mira, Srbija mora da (pokuša) da sačuva mir". Slijedi jadikovka, kako će njegova zemlja biti pritisnuta teže nego ikada. "Savezi koji se prave protiv nas služe da bi se pripremilo neko jedinstveno polje djelovanja na nekom 'istočnom' frontu gdje ne bi bilo 'kamička u cipeli', a mnogi Srbiju vide kao taj kamičak. Ti savezi se prave da bi iz različitih pravaca napali Srbiju u trenutku kad izbije mnogo veći rat nego danas, da postoje snage koje bi imale kapaciteta da okupiraju Srbiju".  

Sve to je razlog da Srbija "mora da radi na osnaživanju ekonomskih kapaciteta ali i vojske. "Zato moramo da budemo pripremljeni, da budemo spremni da odbranimo zemlju i da pobijedimo". Ko bi mogao da bude napadač i koga će da pobijedi samo on zna. 

Trabunjao je PJ o Sretenju, Ustavu... a onda su važni i zaslužni stali u red. Orden srpske zastave prvog stepena uručen je ministru kulture i inovacija Mađarske Balažu Hanku za unaprjeđivanje odnosa dve zemlje, posebno u oblasti kulture, dok su Ordenom srpske zastave drugog stepena odlikovani direktor austrijske Savezne policije Mihael Takač i šef poslaničke grupe Slobodarske partije Austrije u bečkom pokrajinskom parlamentu Maksimilijan Kraus

Ni Kinezi nisu zaboravljeni. Za zasluge u oblasti privrede, Ordenom srpske zastave trećeg stepena odlikovani su osnivač kompanije Ziđin Majning Čen Đing He... 

Mislio je i na mantijaše i prekodrinske Srbe. Sretenjskim ordenom prvog stepena odlikovan je mitropolit bački Irinej, ministar pravde Republike Srpske Goran Selak, ambasador Srbije u Rumuniji i profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu Dragan Simeunović, za naročite zasluge u javnim i prosvjetnim djelatnostima, pjesnik Selimir Radulović za zasluge u javnim i kulturnim djelatnostima, predsjednik Matice srpske književnik Dragan Stanić, dekan Pravnog fakulteta u Beogradu u tri mandata Mirko Vasiljević, profesorka beogradskog Fakulteta političkih nauka Dragana Mitrović i profesorka Saobraćajnog fakulteta u Beogradu Olja Čokorilo

Ordenom Karađorđeve zvijezde prvog stepena nagrađena je profesorka Jelena Drulović za zasluge u oblasti neurologije, profesor dr. Nikica Grubor u oblasti abdominalne hirurgije, profesor dr. Zoran Džamić u oblasti urologije, profesor dr. Nenad Arsović u oblasti otorinolaringologije a posthumno Đuro Raca, otac jedne od žrtava pada novosadske nadstrešnice – "za iskazani patriotizam i životnu hrabrost". Ubogi Đuro je odličje zaslužio govorom na mitingu SNS ispred Narodne skupštine kada je za smrt kćerke Goranke optužio Zapad... 

Odlikovani su i pjevači narodne muzike Radoš Pavlović, Snežana Đurišić i Ana Bekuta. "Zaslužni" građani. Cijela zemlja je inače estradna. 

Dragan Banjac
Foto: A. K. / Radiosarajevo.ba: Dragan Banjac

PAMET I STRUČNJACI NAPUŠTAJU "ELDORADO": Nedavno se u javnosti pojavio podatak da je Srbiju od 2014. godine napustilo oko 13.000 studenata i nastavnog osoblja. I budite sigurni da nisu otišli na Istok nego na kontra stranu. 

Sve je urušeno. O problemu u zdravstvu gostujući na TV Nova govorio je dr. Danijel Raspopović. Zakon i sistem su se urušili, kaže. To nisu bolnice, to je mučilište, za zdravstvene radnike i pacijente. "U bolnici u kojoj radim prošle godine je otkaz dalo 60 medicinskih sestara koje bu bile stalno zaposlene i još tridesetak koje su bile zaposlene na određeno vreme. Novih je zaposleno deset! Je li to nekog u Ministarstvu zdravlja zanima? Ne!" 

Raspopović je saopštio da u  Sloveniji recimo postoji udruženje ljekara iz Srbije koji broji 450 članova i da srpsko zdravstvo "počiva na entuzijazmu i dobroj volji ljekara i srednjeg stručnog kadra u sistemu". Ilustracije radi, prema dostupnim podacima plata ljekara opšte prakse u Srbiji je 86.609 RSD (733,9 evra) a njihove kolege u Sloveniji primaju između 10.815 i 15.091 evra. 

Bolesnom narodu u Srbiji ostaje da ih pjesmom liječi odlikovana Bekuta. Ako je sa kakvog trga otjeraju grudvama snijega ona sa bine zatraži policijsku zaštitu i oglasi se iz kombija. Valja odraditi šihtu.

* * *

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba.

NAPOMENA O AUTORSKIM PRAVIMA:

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu".

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, isti dan kad je kolumna objavljena, može to isključivo uz pismeno odobrenje Redakcije portala Radiosarajevo.ba.

Nakon dozvole, dužan je kao izvor navesti portal Radiosarajevo.ba i, na najmanje jednom mjestu, objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti tek 24 sata nakon naše objave, uz dozvolu uredništva portala Radiosarajevo.ba, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (2)

/ Povezano

/ Najnovije